Aoaoga a Peresitene
Mataupu 6: O Le Misiona a Ioane le Papatiso


Mataupu 6

O Le Misiona a Ioane le Papatiso

“Na umia e Ioane [le Papatiso] le Perisitua Arona, ma na avea ma pule tofia, ma le teuteuala o Keriso, ma na sau e saunia le ala mo ia.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

I Heremoni, Penisilevania, i le taumalulu o le 1828–29, na faaauau ai ona galue Iosefa Samita i le faaliliuga o le Tusi a Mamona, ae na telegese le alualu i luma o le galuega. Na le gata ina manaomia le galue o Iosefa i lana faatoaga e tausi ai lona aiga, ae na leai foi sana tusiupu tumau e fesoasoani ia te ia. I lenei taimi faigata, na ia manatuaina, “Na ou tagi atu i le Alii ina ia Ia saunia le ala mo a’u e faataunuuina ai le galuega ua ia poloaiina ai a’u.”1 Na folafola mai e le Alii o le a Ia tuuina mai le fesoasoani o loo manaomia e Iosefa Samita ina ia faaauau le galuega o le faaliliuga (tagai MFF 5:34). I le aso 5 o Aperila, 1829, na malaga faatasi mai ai se faiaoga talavou e igoa ia Oliva Kaotui ma le uso o le Perofeta e igoa ia Samuelu i Heremoni, e feiloai ma Iosefa. Na faalogo Oliva e uiga i papatusi a o nofo i le fale o matua o le Perofeta ma, ina ua maea ona tatalo e uiga i le mataupu, na maua sana lava faaaliga o ia e tatau ona tusitusi mo le Perofeta. I le aso 7 o Aperila, na amataina le galuega o le faaliliuga e nei alii e toalua, a o Oliva e tusiupu.

A o faaliliu Iosefa ma Oliva mai papatusi, na laua faitau i aoaoga a le Faaola i sa Nifae e uiga i le papatisoga mo le faamagaloga o agasala.2 I le aso 15 o Me, na la o atu ai i se vaega togavaoa e latalata ane i le fale o le Perofeta e talosaga atu i le Alii mo se malamalamaaga atili e uiga i lenei sauniga. “Na tuuina atu o ma agaga i le tatalo faatauanau,” o le faamatalaga lea a Oliva Kaotui, “ia iloa pe faapefea ona ma mauaina faamanuiaga o le papatisoga ma le Agaga Paia, e tusa ai ma le tofiga paia mai le Atua, ma na ma saili ai ma le filiga mo le aia a tamā ma le pule o le perisitua paia, ma le mana e faatinoina ai.”3

Na tusia faamaumau e Iosefa Samita le mea na tupu e tali ai la laua tatalo: “A o ma tatalo ma valaau atu i le Alii, sa oo ina oo ifo mai le lagi se avefeau i se ao malamalama tele, ma faaee ona lima i luga o i maua ma faapea mai: I luga o oulua o’u uso a auauna e, i le suafa o le Mesia, ou te faaee atu ai le Perisitua o Arona, o loo i ai ki o galuega a agelu, ma le talalelei o le salamo, ma le papatisoga i le faatofuina mo le faamagaloina o agasala; e le toe aveesea lava mai le lalolagi seia toe faia e le fanauga a Levi se taulaga i le Alii i le amiotonu.

“Sa ia fai mai e le o i ai i lena Perisitua faa-Arona le mana o le faaee atu o lima mo le mea foaifua o le Agaga Paia, a o le a tuuina mai ia i maua lea lava pule ma le mana i se aso lata mai. …

“Sa tau mai e lea avefeau na oo mai ia i maua i lea aso ma faaee lea Perisitua i o maua luga, o lona igoa o Ioane, o ia lava lea ua taua i le Feagaiga Fou, o Ioane le Papatiso, ma ua ia faia ia mea i lalo o le taitaiga a Peteru, ma Iakopo, ma Ioane, o e o loo i ai Ki o le Perisitua Mekisateko, ma o le Perisitua lea na ia fai mai o le a oo mai le aso o le a tuuina mai ai ia i maua” (Iosefa Samita 2:68–70, 72).

O le oo mai o Ioane le Papatiso o se vaega taua i le olaga o le Perofeta o Iosefa Samita ma le alualu i luma o le malo o le Atua i le lalolagi. E ui lava na vaai Iosefa Samita i le Atua le Tama ma Iesu Keriso, na asia e avefeau faalelagi, ma mauaina papatusi auro ma le agavaa e faaliliu ai i latou, ae e lei tuuina mai ia te ia le pule ma le mana o le perisitua. O lenei la ua toefuataiina mai le Perisitua Arona i le lalolagi, ma le mana o le Perisitua Mekisateko ua lata ona toefuatai mai, ma ua avea Iosefa Samita o le pule tofia i le malo o le Atua.

Aoaoga a Iosefa Samita

Na faataunuuina e Ioane le Papatiso ia misiona taua o le saunia o le ala o le Faaola ma le papatisoina o Ia.

“Na ou auai i se sauniga i le Malumalu [i le aso 29 o Ianuari, 1843]. … na ou ta’uina atu faapea e i ai fesili e lua ia na fesiligia ai a’u e uiga i la’u mataupu o le Sapati ua mavae, lea na ou folafola atu o le a taliina faalauaitele, ma o le a faaaogaina lenei avanoa [e tali ai fesili].

“Na tulai mai le fesili mai le fetalaiga a Iesu—‘E leai se perofeta i e na fananau i fafine e sili ia Ioane le papatiso; a o le aupito itiiti i le malo o le Atua, e sili lea ia te ia.’ [Luka 7:28.] E faapefea ona taua Ioane o le tasi o perofeta sili ona maoae? E le mafai ona lava ana vavega e faailoa ai sona maoae. [Tagai i le Ioane 10:41.]

“Muamua. Na faatuatuaina o ia i se misiona paia o le saunia o le ala i luma o le Alii. O ai se isi lava tagata na tuuina atu i ai se faatuatuaga faapea i luma atu pe talu mai o ia? E leai se tagata.

“Lona lua. Na faatuatuaina o ia i le misiona taua, ma na manaomia o ia, na te papatisoina le Atalii o le Tagata. O ai ea se na i ai le mamalu o le faia o lena mea? O ai ea se na na mauaina sea faamanuiaga ma sea matagofie maoae? O ai ea se na taitaia le Alo o le Atua i totonu o le vai o le papatisoga, ma maua le faamanuiaga o le vaai i le Agaga Paia o afio ifo faapei o se lupe, po o le faailoga o le lupe, e molimauina lena sauniga? O le faailoga o le lupe na faatuina a o le i fausia le lalolagi, o se molimau mo le Agaga Paia, ma e le mafai e le tiapolo ona oo mai i le faailoga o le lupe. O le Agaga Paia o se peresona, ma ua foliga tino mai i se peresona. Na te le tuuina ia lava i le tino o le lupe, ae o le faailoga o le lupe. E le mafai ona suia le Agaga Paia i se lupe; ae o le faailoga o le lupe na tuuina ia Ioane e faamaonia ai le moni o le galuega, aua o le lupe o se faailoga po o se pine faamau o le moni ma le mama atoatoa.

“Lona tolu. Na o Ioane lava, i le taimi lena, o le pule tofia i mataupu o le malo na i ai i le lalolagi i lena taimi, ma umiaina ki mamana. Na usitaia e sa Iutaia ana faatonuga pe ua faamalaiaina, e tusa ma la latou lava tulafono; ma faataunuuina e Keriso Lava Ia meatonu uma i lona usiusitai i le tulafono lea na Ia tuuina ifo ia Mose i luga o le mauga, ma ia faalauteleina ai ma faamamaluina ai, nai lo lona faaleaogaina. O le atalii o Sakaria na aveesea ki, le malo, le mana, le mamalu mai sa Iutaia, e ala i le faaeega paia ma le folafolaga mai le lagi, ma o nei mafuaaga e tolu e taua ai o ia o le perofeta sili ona maoae na fanaua e se fafine.

“Fesili lona lua:—E faapefea ona sili atu ia te ia le ua aupito itiiti i le malo o le lagi? [Tagai i le Luka 7:28.]

“Ina ia tali atu i ai, na ou fesili ai—O ai na faatatau i ai Iesu o se aupito itiiti? O Iesu na vaai i ai [tagata] e sili ona itiiti lana aia i le malo o le Atua, ma foliga mai sa sili ona itiiti lo latou talitonuga ia te ia o se perofeta; e faapei ua Ia faapea mai—O le ua [outou] manatu e sili ona itiiti ia te outou e sili atu ia Ioane—o A’u lava lea.’ ”4

E tatau ona i ai pule tofia i le malo o le Atua.

“Ua faapea nisi e le i faatuina le malo o le Atua i le lalolagi seia oo i le aso Penetekoso, ma e le i talaiina e Ioane [le Papatiso] le papatisoga o le salamo mo le faamagaloina o agasala; ae ou te faapea atu, i le suafa o le Alii, na faatuina i luga o le fogaeleele le malo o le Atua mai aso o Atamu e oo mai i le taimi lenei. Soo se taimi lava na i ai se tagata amiotonu i le lalolagi na mafai e le Atua ona faaali mai i ai Lona finagalo ma tuuina i ai le mana ma le pule na te puleaina ai i Lona suafa, ma o le mea o i ai se ositaulaga a le Atua—se faifeau o lē umia le pule ma le mana mai le Atua e faia ai sauniga o le talalelei ma pulefaamalumalu i le perisitua a le Atua, o loo i ai le malo o le Atua; ma, o le taui o le teena o le Talalelei a Iesu Keriso ma Perofeta o e na auina mai e le Atua, ua i luga o tagata, aai, ma nuu, i tupulaga eseese o le lalolagi, le faamasinoga a le Atua, e pei o le tulaga na i ai aai o Sotoma ma Komoro, ia na faaumatia ona o le teena o Perofeta. …

“E tusa ai ma le Talalelei ma le papatisoga ia na talaiina e Ioane, ou te faapea atu na oo mai Ioane ma talai le Talalelei mo le faamagaloina o agasala; na i ai lana pule mai le Atua, ma afioga a le Atua na ia te ia, ma o le malo o le Atua na taatia i luga o na o Ioane lava mo se taimi. Na folafola e le Alii ia Sakaria o le a ia te ia se atalii o se ua avea o se tupuaga o Arona, talu ai na folafola e le Alii o le perisitua e faaauau pea ia Arona ma ana fanau i tupulaga uma. E le fai fua foi e se tasi lenei faiva mamalu, tau o le ua filifilia e le Atua, e faapei o Arona foi. [tagai Eperu 5:4]; ma na maua e Arona lona valaauga e ala i faaaliga. …

“Ae peitai, na faapea mai se tasi, e le mafai ona faatuina le malo o le Atua i aso o Ioane, aua o Ioane na faapea mai ua latalata mai le malo. Ae peitai ou te fesili pe mafai ona sili atu se isi e latalata ia te i latou nai lo le i ai lea i lima o Ioane. E le tatau ona faatali tagata mo aso Penetekoso e saili ai le malo o le Atua, aua na ia Ioane, ma na ia oo mai mai le vao ma valaau mai, ‘Ina salamo ia outou; aua ua latalata mai le malo o le lagi’ [Mataio 3:2], e pei lava ua faapea mai, ‘Ua ia te au le malo o le Atua ma ou te alu atu ia te outou; ae afai tou te le taliaina, o le a faasalaina outou;’ ma o loo faapea mai tusitusiga paia o Ierusalema atoa na o atu i le papatisoga a Ioane [tagai i le Mataio 3:5–6]. Na i ai se pule tofia, ma o i latou o e na papatisoina o auauna a tupu; ma na i ai foi tulafono ma afioga a le Atua iina; o le mea lea, sa i ai le malo o le Atua iina; aua e leai se tagata e sili atu sana pule e pulea ai nai lo Ioane; ma na usitai lo tatou Faaola Lava Ia i lena lava pule, e ala i le papatisoina o ia e Ioane; o lea la na faatuina le malo o le Atua i le lalolagi, e oo lava i aso o Ioane. …

“… Na afio mai Keriso e pei o upu a Ioane [tagai i le Mareko 1:7], ma na silisili atu o Ia nai lo Ioane, aua na Ia umia ki o le Perisitua Mekisateko ma le malo o le Atua, ma na muamua faaalia mai le perisitua a Mose, ae peitai na papatisoina Keriso e Ioane ina ia faataunuuina mea tonu uma [tagai i le Mataio 3:15]. …

“… Ua faapea mai [Iesu], ‘Afai e le fanau se tasi i le vai ma le Agaga, e le mafai ona sao o ia i le malo o le Atua;’ ma, ‘e mavae atu le lagi ma le lalolagi, a o a’u upu e le mavae atu lava ia.’ [Ioane 3:5; Mataio 24:35.] Afai e fanau se tagata i le vai ma le Agaga, e mafai ona sao o ia i le malo o le Atua. Ua manino lava na i ai le malo o le Atua i le lalolagi, ma na saunia e Ioane tagata mo le malo, e ala i le talaiga o le Talalelei ia te i latou ma le papatisoina o i latou, ma lona saunia o le ala i luma o le Faaola, pe na sau foi o se teuteuala, ma saunia tagata mo le talaiga a Keriso; ma na talai Keriso i Ierusalema i le eleele lava na talai ai. … Ioane … na talai le Talalelei ma le papatisoga lava e tasi lea na talaiina e Iesu ma aposetolo na mulimuli mai ia te ia. …

“Soo se taimi lava e iloa ai e tagata le finagalo o le Atua ma maua se pule na tofia e ala i le pule a le Atua, ua i ai foi ma le malo o le Atua; ae o le mea e le o i ai ia tulaga, e le o i ai foi le malo o le Atua. O sauniga, faatulagaga, ma pulega i le lalolagi e leai se aoga i le fanauga a tagata, vagana ai ua faauuina ma faatagaina e le Atua; aua e leai se mea e tasi e laveaiina se tagata vagana se ua pule tofia; aua e leai lava ma nisi e amanaiaina e le Atua po o agelu.”5

“Na umia e Ioane [le Papatiso] le Perisitua Arona, ma na avea ma pule tofia, ma le teuteuala o Keriso, ma sau e saunia le ala mo ia. … O Ioane o se ositaulaga e i lalo o le faatulagaga a Arona i luma o Keriso. …

“O ki o le Perisitua Arona na tuuina atu ia te ia, ma o ia na avea ma leo o le o alaga i le vao, ma faapea mai, ‘Ina teuteu ia e outou le ala o le Alii, ia faalaulelei ona ala.’ [Mataio 3:3.] …

“Na fetalai atu le Faaola ia Ioane, e tatau ia te oe ona e papatisoina A’u. Aisea ea? Ia tali ai i a’u folafolaga [tagai i le Mataio 3:15]. … E le i i ai se pule tofia mo Iesu [vagana ai] Ioane.

“E leai se faaolataga i le va o faavaa e lua o le Tusi Paia e aunoa ma se pule tofia.”6

O se tagata ua i ai le agaga o Elia ua i ai foi le “galuega sauniuni” ua tuuina atu ia te ia e le Alii.

“O le agaga o Elia lea e muamua ona ou fia tautala i ai; ma ina ia faailoa atu le mataupu, o le a ou aumaia nisi o molimau mai le Tusitusiga Paia ma tuuina atu foi la’u lava molimau.

“E muamua lava, ua lava ona ou faapea atu, na ou alu i le vao ina ia ou fesili atu i le Alii, e ala i le tatalo, mo Lona finagalo e uiga ia te a’u, ma na ou vaai i se agelu [Ioane le Papatiso], ma na tuu ona lima i luga o lo’u ulu, ma faauuina a’u o se Ositaulaga e mulimuli i le faatulagaga a Arona, ma ia umia ai ki o lenei Perisitua, o lea tofi o le talaiga o le salamo ma le papatisoga mo le faamagaloina o agasala, faapea foi ma le faia o papatisoga. Ae na faailoa mai ia te a’u o lenei tofi e le i aofia ai le faaee atu o lima mo le tuuina atu o le Agaga Paia; o le tofi lena o se galuega sili atu, ma o le a tuuina mulimuli mai; ae o lo’u faauuga o se galuega sauniuni, pe o se ala muamua atu, o le agaga lea o Elia; aua o le agaga o Elia o se teuteuala lea mo mea sili atu, e pei lava o le tulaga ia Ioane le Papatiso. Na ia alaga i le vao, ‘Ina teuteu ia outou le ala o le Alii, ia faalaulelei ona ala’ [Mataio 3:3.] Na ia tau atu ia i latou, afai latou te taliaina, o le agaga lea o Elia [tagai i le Mataio 11:14]; ma na ta’u manino atu lava e Elia i tagata, e le o ia o lena Malamalama, ae ua auina mai o ia e molimau atu e uiga i lena Malamalama [tagai i le Ioane 1:8].

“Na ia ta’u atu i tagata o lana misiona o le talai o le salamo ma le papatiso i le vai; ae o Ia o lē o le a mulimuli mai ia te ia o le a papatiso atu i le afi ma le Agaga Paia [tagai i le Mataio 3:11].

“Pe ana faapea o ia o se perofeta pepelo, semanu ua galue e oo i tua atu o lona faatagaga, ma ia faia ai sauniga ia e le aofia i lona tofi ma lona valaauga, i le agaga o Elia.

“O le agaga o Elia e saunia le ala mo faaaliga silisili a le Atua, o lea [agaga o Elia] o le Perisitua o Elia, po o le Perisitua lea na faauuina i ai Arona. Ma a oo ina auina mai e le Atua se tagata i le lalolagi e saunia mo se galuega sili atu, ma umia ki o le mana o Elia, na ta’ua lena o le mataupu faavae o Elia, lea na amata mai lava i uluai tupuaga o le lalolagi.

“Na gata lava le misiona a Ioane i le talai atu ma le papatisoga; ae o le mea na ia faia na tofiaina; ma ina ua afio mai Iesu Keriso i soo se isi lava o soo o Ioane, na Ia papatisoina i latou i le afi ma le Agaga Paia. … E le i sopoia e Ioane le tapulaa o le pule na tuuina atu ia te ia, ae na ia faamaoni i le faatinoina o le vaega lena o lona tofi; ma o vaega uma o lena fale tele e tatau ona sa’o ona saunia ma faatuina i lona tulaga tatau; ma e taua le iloa o le ua umiaina ki o mana, ma le ua na le umiaina, a leai e ono faaseseina i tatou.

“O lena tagata ua umiaina ki a Elia, ua i ai le galuega sauniuni. … Na faaalia mai le agaga o Elia ia te a’u, ma ou te iloa e moni; o le mea lea ou te tautala ai ma le toto’a, aua ua ou matua iloa o la’u mataupu faavae ua moni.”7

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai itulau vii–xii.

  • Faitau le tala ia Ioane le Papatiso a o ia faaee atu le Perisitua Arona i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui (itulau 85–86). O le a se aafiaga o Iosefa ma Oliva i lenei mea na tupu? O le a se aafiaga o lou olaga i lenei mea na tupu?

  • Faitau le uluai parakalafa atoa i le itulau 86, matau ane o Ioane le Papatiso na valaauina Iosefa ma Oliva o ona “uso a auauna.” O a ni auala e ono fesoasoani ai lenei faaupuga i e ua umiaina le perisitua? O a ni auala e ono aafia ai a tatou fegalegaleaiga ma alii talavou o e umiaina le Perisitua Arona?

  • Toe iloilo le vaega o le mataupu o loo amata i le itulau 87. O a ni ou manatu ma lagona e uiga ia Ioane le Papatiso ma le misiona na ia faatinoina i le taimi o lona olaga faaletino?

  • Na aoao mai e le Perofeta o Iosefa faapea o Ioane le Papatiso o se “pule tofia” (itulau 88–90). O le a sou manatu o le a le uiga o le faaupuga “pule tofia” i le fesootaiga lea ma le perisitua? Aisea ua “leai se faaolataga … e aunoa ma se pule tofia”? (itulau 91).

  • A o e faitau i le vaega faaiu o le mataupu (itulau 91–92), toe iloilo foi le uiga o le upu “Elia” o loo tuuina mai i le Bible Dictionary (tagai i le Bible Dictionary, itulau 663). O le a le agaga o Elia? Na faapefea e Ioane le Papatiso ona saunia le ala mo le afio mai o le Faaola?

  • Na faapea mai Iosefa Samita o le faaeeina atu o le Perisitua Arona o “se galuega sauniuni” aua e saunia ai le ala mo se mea silisili atu (itulau 91). O le a se mea e faia e i latou ua umiaina le Perisitua Arona ina ia saunia ai e maua le Perisitua Mekisateko? O a ni mea e mafai ona faia e matua, tama ma tina matutua, faiaoga, ma taitai e fesoasoani ia i latou ia saunia.

Mau E Faatatau I Ai: Mataio 3:1–17; 1 Nifae 10:7–10; Joseph Smith Translation, Matthew 3:43–46

Faamatalaga

  1. Joseph Smith, History 1832, i. 6; Letter Book 1, 1829–35, Joseph Smith, Collection, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  2. Oliva Kaotui, sii mai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:71, faamatalaga lagolago; mai se tusi mai ia Oliva Kaotui ia William W. Phelps, Set. 7, 1834, Norton, Ohio, lomia i le Messenger and Advocate, Oct. 1834, i. 15.

  3. Oliva Kaotui, saunoaga na faamau ia Set. 1835 i le “The Book of Patriarchal Blessings, 1834,” pi. 8–9; Faamanuiaga Faapeteriaka, 1833–2005, Church Archives.

  4. History of the Church, 5:260–61; upu faapuipui i le parakalafa mulimuli o loo tusia lava i le uluai tusiga; ua faaonaponei mataitusi tetele; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Jan. 29, 1843, in Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati ma se tusi e le o mailoa Boston Bee. O le tusi Boston Bee na tusia ia Mat. 24, 1843, Navu, Ilinoi, ma lomia i le Times and Seasons, Me 15, 1843, i. 200. Tagai foi i le faaopoopoga, itulau 62, aitema 3.

  5. History of the Church, 5:256–59; ua faaonaponei le sipelaga ma faailoga; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Jan. 22, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  6. Aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iulai 23, 1843, i Navu, Ilinoi; Joseph Smith, Collection, Lauga, Iulai 23, 1843, Church Archives.

  7. History of the Church, 6:249–51; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mat. 10, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

Ata
Joseph and Oliver receiving Aaronic priesthood

Sa toefuatai mai e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le aso 15 o Me, 1829, ma faapea mai, “I luga o oulua o’u uso a auauna e, i le suafa o le Mesia, ou te faaee atu ai le Perisitua o Arona”

Ata
John the Baptist baptizing Christ

Na alu le Faaola ia Ioane le Papatiso ina ia papatisoina ai aua sa “umia e Ioane le Perisitua Arona ma sa avea o ia ma pule tofia.”