Aoaoga a Peresitene
Mataupu 19: Tumau ma le Faamaoni i Afa o le Olaga


Mataupu 19:

Tumau ma le Faamaoni i Afa o le Olaga

“Ia tumau ma le faamaoni, outou na le Au Paia a le Atua, tumau atili, o le a te’a atu matagi malolosi o le olaga, ma o le a tauia outou e lena Atua ua avea ai outou ma ana auauna.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

I le po o le aso 24 o Mati, 1832, sa umi ona ala Iosefa Samita i le tausiga o lona atalii e 11 masina le matua o Iosefa, lea sa mai i le misela. O le aiga o Samita i lea taimi o loo nonofo i le fale o John Johnson i Hiram, Ohio. Sa tofa le Perofeta i luga o se moega maualalo e fai ni uili ina ua osofaia le fale e se au faatupu faalavelave e tusa ma le toasefululua pe sili atu o ni alii sa faia se inuga ava malosi. Sa faapea ona faamatala e le Perofeta mea na tutupu i lena po matautia:

“O le au faatupu faalavelave sa osofaia le faitotoa ma siomia le moega i se taimi vave lava, ma … o le mea muamua na ou iloa o le alu atu lea i fafo o le faitotoa i lima o le au faatupu faalavelave ua tumu i le ita. Sa ou taumafai i le malosi atoa sa i ai, e faasalotoina au, ona sa faamalosia le aveina o au i fafo, ae ua na o le tasi le vae ua mafai ona avanoa, lea sa ou kikiina ai se tasi o tagata, ma sa ia pau i luga o le fasitepu o le fale. Sa faapea ona toe taofiofia au faavave; ma sa latou lafo mai ni upu masoa … o le a latou fasioti ia te au pe a ou le filemu, lea na ou filemu ai. …

“Sa latou mau i lo’u faai ma uumau ai seia oo ina ou le iloa se mea. Ina ua ou toe malamalama, ma ua matou savavali faatasi, e tusa ma le 150 mita mai le fale, sa ou vaai ai ia Elder Rigdon o taatia mai i luga o le palapala, i le mea sa latou tosoina mai ai o ia i ona vae. Sa ou faapea ua oti o ia. Sa amata ona ou talosaga atu ia i latou ma faapea atu, ‘Ou te faamoemoe tou te alolofa ma faasaoina lou ola.’ Ae sa latou tali mai, ‘… Valaau i lou Atua mo se fesoasoani, o le a matou faailoa atu ia te oe e leai se alofa.’ ”

Ina ua maea se talanoaga, sa “faia se faaiuga [e le au faatupu faalavelave] e aua le fasiotia au,” sa faamatala mai ai le Perofeta, “ae ia sasaina ma matua’i valusi au, ia saei ese lo’u ofutino ma le ofuvae, ma ia tuua telenoa ai a’u. … Sa latou toe tamomoe ma aumai le pakete ta, ma sa faapea mai se tasi o i latou, ma se tautoga, ‘Tatou faataina lona gutu;’ ma sa latou taumafai e faamalosia le sipuni ta i totonu o lo’u gutu; sa feliuai solo lo’u ulu, ina ia le mafai ona latou faia ai; ma sa latou faapea mai, ‘… Taofi lou ulu ae sei o matou tuuina atu ia te oe sina ta.’ Ona latou taumafai lea e faamalosia se tamai fagu i totonu o lo’u gutu, ma ta’e ai i o’u nifo. O o’u lavalava uma sa saei eseina mai lo’u tino sei vagana ai le kola o lo’u ofu tino; ma sa faapau mai se tasi o tagata i o’u luga ma valusi lo’u tino i ona atigilima e pei o se pusi feai…

“Ona latou tuua lea o au, ma sa ou taumafai e tu i luga, ae sa ou toe pau i lalo; sa ou aveeseina le ta mai o’u laugutu, ina ia mafai ona saoloto la’u manava, ma i le mavae ai o sina taimi sa amata ona ou toe tau malosi, ma ou tu ai i luga, ma sa ou vaaia ai ni moli se lua. Sa ou alu atu agai i se tasi o moli, ma maua ai o le fale o Tama Johnson. Ina ua ou oo atu i le faitotoa … na foliga ua lilofia lo’u tino i le toto ona o le ta, ma ina ua iloa mai au e lo’u toalua sa ia manatu ua matua nutipalaina lo’u tino, ma sa matapogia. …

“O au uo sa faaaluina le po i le salieseina ma le aveeseina o le ta, ma fufulu ma faamama lo’u tino, ina ua oo mai i le taeao ua ou sauni e toe fai o’u ofu.”

E oo lava ina ua maea lenei mea, sa tumau pea le Perofeta i le faamaoni i le faatinoga o lana matafaioi i le Alii. O le aso e sosoo ai o le Sapati. “O tagata sa faapotopoto mai mo le sauniga i le itula masani mo tapuaiga,” sa faamauina e le Perofeta, “sa faatasi mai ai foi ma le au faatupu faalavelave. … Ma lo’u tino ua maosiosia ma mailaila, sa ou lauga atu i le faapotopotoga e pei ona masani ai, ma i le aoauli o le aso lava lea sa papatisoina ai ni tagata se toatolu.”1 O le atalii o Iosefa ma Ema, o Iosefa, sa maliu i le lima o aso talu ona maea le osofaiga a le au faatupu faalavelave talu ai ona ua aafia i le malulu o le ea i le po ao tigaina i le misela.

O Uilifoti Uitilafi, le Peresitene lona fa o le Ekalesia sa faapea mai: “Sa ta’u atu e le Alii ia Iosefa o le a Ia tofotofoina o ia, pe o le a ia tausia ana feagaiga pe leai, e oo lava i le oti. Sa Ia tofotofoina lava o ia; ma e ui o [Iosefa] o loo i ai le lalolagi atoa e faasagatau i ai ma le taufaalata o uo pepelo ia taofia, e ui o lona olaga atoa o se tulaga o faafitauli ma le le mautonu ma le popole, ae peitai, i ona puapuaga uma, ona noanoataga, le au faatupu faalavelave ma le tigaina sa ia oo i ai, sa tumau pea o ia i lona Atua.”2

Aoaoga a Iosefa Samita

O i latou e mulimuli ia Iesu Keriso o le a tofotofoina ma e tatau ona faamaonia lo latou faatuatua i le Atua.

“E leai se saogalemu, sei vagana o aao o Ieova. E leai se isi e na te tuuina atu, ma e na te le tuuina atu seiloga ua tatou faamaonia lo tatou faatuatua ia te ia i faafitauli matuia. Aua o le e faasinasinaina ona ofu i le toto o le Tamai Mamoe e tatau ona tofotofoina i tofotofoga tetele [tagai Faaaliga 7:13–14], e oo lava i aafiaga tiga matautia.”3

“O le taunuuga o tagata uma o loo i aao o se Atua amiotonu, ma o le a Ia le faia se mea le tonu i se tasi; ma o lenei mea e tasi ua mautinoa, o i latou e nonofo ma le amio Atua ia Keriso Iesu, o le a tigaina i sauaga [tagai 2 Timoteo 3:12]; a o lei faasinasinaina o latou ofu i le toto o le Tamai Mamoe, e pei ona manaomia, e pei ona taua e Ioane le Tali Faaaliga, o le a tofotofoina i latou i tofotofoga tetele [tagai Faaaliga 7:13–14].”4

“O le a tigaina tagata ina ia latou o mai ai i luga o le Mauga o Siona ma faaeaina ae i luga o le lagi.”5

Ao tigaina tele i le taimi o loo falepuipui ai i le Falepuipui i Liperate i le taimi o le taumalulu o le 1838–39, sa tusi atu le Perofeta o Iosefa Samita i tagata o le Ekalesia: “Uso pele e, matou te fai atu ia te outou, e pei foi ona fai mai ai le Atua o le a Ia tofotofoina tagata, ma o le a Ia faamamaina i latou e pei o le auro [tagai Malaki 3:3], o lenei ua tatou manatu o lenei taimi ua Ia filifilia ona lava tofotofoga maoae, lea sa tofotofoina ai i tatou; ma ua tatou manatu afai tatou te manumalo mai ia tofotofoga ma soo se tulaga o le saogalemu, ma ua tausia le faatuatua, o le a avea o se faailoga i lenei augatupulaga, mo le manatu e tasi lava e tuua ai i latou e aunoa ma se tuusaunoaga; ma e tatou te manatu foi, o se tofotofoga o lo tatou faatuatua e tutusa ma lena [tofotofoga] o Aperaamo, ma o e anamua o le a leai se mea e tausuai ia i tatou i le aso o le faamasinoga, e faapea sa sili atu ona faigata aafiaga sa latou oo i ai i lo o tatou, ina ia faamasinoina ai i tatou ia agavaa e pei lava o i latou.”6

“O tofotofoga o le a na o le aumaia ai ia i tatou o le poto e manaomia e malamalama ai i mafaufau o e anamua. Mo lau vaega, ou te manatu ou te lei lagonaina lava e pei ona ou i ai nei, pe a na ou le tigaina i sese ua ou tigaina ai. O mea uma o le a galulue faatasi mo le lelei o i latou o e alolofa i le Atua [tagai Roma 8:28].”7

O Ioane Teila, le Peresitene lona tolu o le Ekalesia sa faapea mai: “Sa ou faalogo i le Perofeta o Iosefa o fai mai, ao saunoa atu i le Toasefululua i se tasi o faatasiga: ‘O le a oo ia te outou ituaiga uma o tofotofoga. Ma e tatau lava mo outou ona tofotofoina e pei foi o Aperaamo ma isi tagata o le Atua, ma (sa faapea mai o ia) o le Atua o le a tofotofoina oe, o le a Ia tofotofoina lou loto e oo lava i ou lagona loloto, ma afai o le a e le gafatiaina o le a le tauaogaina oe mo se vaega i le Malo Selesitila o le Atua.’… O Iosefa Samita e le i tele ni masina o se filemu ina ua maea ai lona mauaina o le mea moni, ma faaiuina ai i lona tagatavaleina i le falepuipui i Karefasi.”8

O le Atua o le a Ia lagolagoina ma faamanuia i latou e faatuatuaina o Ia i taimi o o latou tofotofoga.

“O le mana o le Talalelei o le a mafai ai ona tatou tutu ma tuuina atu ma le onosai le tele o aafiaga o loo ua pauu mai i o tatou luga mai i itu uma. … O le telå o le faigata o le faasalaga o le tele foi lea o le meaalofa a le Atua i luga o lana Ekalesia. Ioe, o mea uma e tatau ona galulue faatasi mo le lelei o i latou o e naunau e tuuina atu o latou ola mo Keriso.”9

“Na pau lo’u faamoemoega ma le talitonuga o loo i le Atua o le na aumaia lou ola, ma o le ua i ai uma le mana, o le o loo i ai nei i ou luma, ma na te silafia pea lava pea naunauga ma manaoga o lo’u loto. O Ia o lou faamafanafanaga, ma o le a ia le tuua au.”10

“Ou te iloa i lå ou te faatuatuaina, ou te tu i luga o le papa; e le mafai e lologa, e leai, latou te le mafaia lava, ona faatoilaloina au.”11

Ina ua faasaolotoina mai le Perofeta mai le Falepuipui i Liperate, sa ia saunoa mai faapea e uiga i le mea na tupu: “Faafetai i le Atua, ua faasaoina i matou. Ma e ui o nisi o uso e pele ua faamauina a latou molimau i o latou toto, ma maliliu o ni maturo i le faia o le mea moni—

“E ui ina puupuu ae oona o latou tiga,

O le faavavau lo latou olioli.

“Ia aua nei o tatou faanoanoa e pei o i ‘latou ua leai se faamoemoe’ [tagai 1 Tesalonia 4:13]; ua vave mai le taimi e tatou te toe vaai ai ia i latou ma fiafia faatasi, e aunoa ma le fefefe i tagata leaga. Ioe, o e sa momoe ia Keriso, o le a Ia aumaia faatasi ma Ia, pe a afio mai o Ia e faaeaina Lana Au Paia, ma faaaloaloina e i latou uma o e talitonu, ae o le a taui ma sui atu i Ona fili ma i latou uma o e ua le usitai i le Talalelei.

“I lena taimi o loto o e ua maliliu a latou tane ma e ua leai ni tama o le a faamafanafanaina, ma o loimata uma o le a soloieseina mai o latou mata. O tofotofoga sa o latou oo i ai o le a galulue faatasi mo lo latou lelei, ma saunia ai i latou mo le sosaiete o i latou o e manumalo ma le faatuatua mai puapuaga e tele, ma ua taina o latou ofu ma faasinasinaina i le toto o le Tamai Mamoe. [Tagai Roma 8:28; Faaaliga 7:13–14, 17.]”12

O le Perofeta sa tusia lenei mea i se tusi i le Au Paia i le aso 1 o Setema, 1842, mulimuli ane faamauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 127:2: “A e faatatau i mea faigata ua valaauina au e ui atu i ai, e peiseai o mea faatauvaa ia te au, aua o le mataua ma le feitagai o tagata ua avea ma mea masani i aso uma o lou olaga. … Ae ui i lea, o le vai loloto o le mea lea ua ou masani ona aau i ai. E avea nei mea uma e peiseai ua ou matua masani ai, ma ou lagona, e pei o Paulo, e mitamita i puapuaga; aua ua laveaiina au e oo mai lava i lenei aso e le Atua o ou tama mai ia te i latou uma, o le a laveaiina foi au mai lenei lava aso; aua faauta, ma vaai ia, o le a ou manumalo i ou fili uma, aua na faapea mai ai le Alii le Atua.”13

O e faatuatua e le muimui i faigata, ae e faafetai mo le agalelei o le Atua.

I le aso 5 o Tesema, 1833, sa tusi atu ai le Perofeta i taitai o le Ekalesia o loo pulefaamalumalu i le Au Paia o e ua sauaina i Misuri: “Ia manatua ia aua nei muimui i le feagai ai o le Atua ma ana foafoaga. E tou te lei oo i se tulaga ua faigata e pei ona sa feagai ai ma Perofeta anamua ma Aposetolo. E toe manatua ai Tanielu, le fanau e toatolu Eperu [Sataraka, Mesako, ma Apiteniko], Ieremia, Paulo, Setefano, ma le toatele o isi, ua toatele ua le mafai ona taua, o e sa fetogia i maa, poipoi, faaosoosoina, faaumatia i le pelu, ma [ua] feoai solo ma oofu i pau mamoe ma pau oti, o matitiva i latou, ma puapuagatia, ma sauaina, o e le aoga le lalolagi o na i ai i latou. Na feoai solo i latou i toafa, ma mauga, ma lalafi i ana, ma lua i le eleele; ae o i latou uma sa maua se lipoti lelei e ala i le faatuatua [tagai Eperu 11:37–39]; ma i le tele ai o o latou aafiaga sa latou fiafia aua sa faitauina faatasi ma e tauleleia e mauaina sauaga ona o le finagalo o Keriso.

“Tatou te le iloa po o le a se mea e valaauina ai i tatou e ui atu ai ao lei tuuina mai ma faavaeina Siona; o le mea lea, ua i ai ia i tatou le manaomia tele e ola latalata i le Atua, ma ia tumau le usiusitai malosi i ana poloaiga, ina ia i ai se lagona saoloto i mea sese i le va ma le Atua ma tagata. …

“… O lo tatou faatuatuaga o loo i le Atua, ma ua tatou naunautai, o Lona agalelei e fesoasoani ia i tatou, e faatumauina le mafuaaga ma tumau i le faatuatua sei oo i le iuga, ina ia faapaleina i palealii o le mamalu selesitila, ma ulufale atu i le malologa ua saunia mo le fanau a le Atua.”14

I le lima aso mulimuli ane, sa tusi atu ai le Perofeta i taitai o le Ekalesia ma le Au Paia i Misuri: “Ia tatou faafetai o loo lelei mea uma ia i tatou e pei ona i ai, ma e tusa ai ma lo tatou ola, o le Atua o loo teuina mo i tatou mea sili lelei i lenei augatupulaga, ma ono tuuina mai le avanoa ina ia tatou faamamaluina Lona suafa. Ou te lagona le agaga faafetai ua le o toe i ai se tasi e faafitia le faatuatua; ou te tatalo i le Atua i le suafa o Iesu ina ia tausia outou uma i le faatuatua seia oo i le iuga.”15

I le tusi o le talaaga a le Perofeta mo le aso 1 o Ianuari, 1836, o loo faamauina ai: “O lenei o le amataga o se tausaga fou, o lou loto ua tumu i le agaga faafetai i le Atua ua ia faasaoina lou ola, ma le ola o lou aiga, ina ua mavae atu se isi tausaga. Sa lagolagoina ma faamalosia i le totonugalemu o se tupulaga amioleaga ma le faapiopio, e ui ina sa feagai ma faigata uma, faaosoosoga, ma mea leaga ua avea ma mea tutupu pea i le olaga o le tagata, o le mea lea ua ou faamaulalo ai ia te au i le efuefu ma le lefulefu, e pei ona i ai, i luma o le Alii.”16

E uiga i lona toe malosi mai i se gasegase ia Iuni 1837, sa faapea mai le Perofeta: “O se tasi lenei o le tele o mea ua faapea ona faavave ona aumaia ai au mai se tulaga o le ola maloloina, i le gutu o le tuugamau, ma i le vave ai ona toe malosi, ma ua faapea ona tumu ai le loto i le agaga faafetai i lou Tama i le Lagi, ma ua ou lagona le toe faafouina ina ia toe faapaiaina au lava ma lou malosi uma i Lana galuega.”17

O le toafilemu i le mana o le Atua, atamai, ma le alofa o le a fesoasoani ia i tatou e aloese ai mai le taufaavaivai i taimi o tofotofoga.

“O faigata uma e ono oo mai ma o le a feagai ma lou auala e tatau ona faatoilaloina. E ui o le agaga o le a tofotofoina, o le fatu o le a vaivai, ma o lima ua tautau i lalo, e le tatau ona tatou toe foi i tua; a e tatau ona faia se faaiuga o le amio.”18

“O le i ai o le toafilemu i le mana, atamai, ma le alofa o le Atua, o le Au Paia ua mafai ona agai i luma e ala i se tulaga faigata, ma i le tupu pea, i le foliga mai faaletagata, ua leai se isi mea ae o le oti ua oo mai, ma o le faaleagaina [ua foliga mai] ua le mafai ona alofia, ua faapea ea ona oo mai ai le mana o le Atua, o Lona mamalu ua faaalia, ma ua taunuu le faasaolotoina; ma o le Au Paia, e pei o le fanau a Isaraelu, o e na o ese mai le laueleele o Aikupito, ma o atu i le Sami Ulaula, ua pepese i le pese o le faafetai i lona suafa paia.”19

“Ou te iloa o le a uma sauaga, ma o le malo o Satani o le a olopalaina, faatasi ai ma ana fuafuaga leaga uma; ma o le a o mai le Au Paia i luma e pei o le ario ua faafitu ona faamamaina i le umu, ma ua faaatoatoaina e ala i sauaga ma faaosoosoga, ma o faamanuiaga a le lagi ma le lalolagi o le a faateleina i luga o o latou ulu; lea ua tuuina mai e le Atua mo le finagalo o Keriso.”20

“Ia tumau, outou le Au Paia a le Atua, ia taofi mau mo sina taimi laitiiti, ma o le afa o le olaga o le a tea ese, ma o le a tauia oe e lena Atua e a ia auauna ua e i ai, ma o le ua tatau ai le agaga faafetai i ou tigaina ma aafiaga ona o Keriso ma le Talalelei. O o outou igoa o le a tuuina atu i au fanau o se Au Paia a le Atua.”21

O Siaosi A. Samita, lea sa auauna o se fesoasoani ia Peresitene Polika Iaga, sa mauaina lenei fautuaga mai le Perofeta o Iosefa Samita i le taimi o le tele o faigata: “Sa ia tau mai ia te au e le tatau ona ou faavaivai, po o le a lava ni faigata e ono siomia ai au. Afai ou te goto ifo i le vaega sili ona loloto o Nova Scotia ma Atu Mauga ua tanumia ai au, e le tatau ona ou faavaivai ae faamalosi pea, faatinoina le faatuatua, ma tumau i le loto tele ma o le a ou alu ae i luga o lena faaputuga.”22

I ni nai aso ao lei tagatavaleina le Perofeta, i le taimi sa ia iloa ai faatasi ma le Au Paia o lona soifua ua i se tulaga matautia, sa uuina e Iosefa le lima o Abrahma C. Hodge ma faapea atu: “O lenei Uso Hodge, tuu atu pea po o le a le mea e oo mai; aua nei faafitia le faatuatua, ma o le a lelei mea uma.”23

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai itulau vii–xii.

  • Toe iloilo le faamatalaga i le itulau e 243–45. Aisea ua e manatu ai o le Perofeta o Iosefa Samita e mafai ona gafatia tofotofoga sa ia oo i ai? O a ni ou mafaufauga po o lagona ao e vaai faalemafaufau ia te ia “ma [lona] tino ua maosiosia ma mailaila,” i le aoao atu ai i se faalaptopotoga?

  • Faitau le parakalafa lona tolu i le itulau 245. E faapefea ona e manatu o le tigaina e fesoasoani ia i tatou e saunia mo le faaeaina? (Mo ni faataitaiga, tagai i le itulau 245–46.) O le a se mea ua e aoaoina mai ou tofotofoga?

  • E tolu taimi i lenei mataupu, ua faamautinoa mai ai e Iosefa Samita ia i tatou o “tofotofoga e tatau ona [tatou] oo i ai e galulue faatasi mo lo [tatou] lelei” (itulau 247); faapea foi le itulau 246. E faapefea ona e vaaia le moni o lenei faaupuga?

  • Faitau le tolu ma le fa o parakalafa atoatoa i le itulau 247. O a ni mea na tutupu e mafai ona e faasoa mai sa faamafanafanaina ai oe e le Alii i taimi o tofotofoga? O le a le uiga ia te oe o le “tu i luga o le papa”?

  • O Iosefa Samita sa fautua atu i le Au Paia ia aua le tomumu, pe faitio, e uiga i le feagai ai o le Atua ma i tatou (itulau 248–49). O a ni auala e afaina ai i tatou o na o le tomumu? O a nisi o auala e tatau ona tatou tali atu ai i tofotofoga?

  • O le a le uiga ia faia ni “faaiuga o le amio” pe a feagai ai ma faigata? (itulau 249).

  • Faitau le fautuaga a le Perofeta ia Siaosi A. Samita (itulau 250). E faapefea ona fesoasoani lenei fautuaga ia te oe pe a e feagai ai ma tofotofoga?

Mau E Faatatau I Ai: Salamo 55:22; Ioane 16:33; Alema 36:3; Helamana 5:12; MFF 58:2–4; 90:24; 122:5–9

Faamatalaga

  1. History of the Church, 1:261–64; ua aveese faatusilima; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 205–8, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  2. Uilifoti Uitilafi, Deseret News: Semi- Weekly, Oct. 18, 1881, i. 1; ua faaonaponei faailoga ma mataitusi tetele.

  3. Tusi mai ia Iosefa Samita ia William W. Phelps ma isi, Aok. 18, 1833, Katelani, Ohio; Joseph Smith, Collection, Church Archives.

  4. History of the Church, 1:449; tusi mai ia Iosefa Samita ia Edward Partridge ma isi, Tes. 5, 1833, Katelani, Ohio.

  5. History of the Church, 5:556; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Aok. 27, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati ma William Clayton.

  6. History of the Church, 3:294; mai se tusi a Iosefa Samita ma isi ia Edward Partridge ma le Ekalesia, Mat. 20, 1839, Falepuipui o Liperate, Liperate, Misuri.

  7. History of the Church, 3:286; mai se tusi a Iosefa Samita ia Presendia Huntington Buell, Mat. 15, 1839, Falepuipui o Liperate, Liperate, Misuri; o le faaiu o Sister Buell’s ua sese ona sipelaina ia “Bull” i le History of the Church.

  8. Ioane Teila, Deseret News: Semi- Weekly, Aok. 21, 1883, i. 1.

  9. Tusi mai ia Iosefa Samita ia William W. Phelps ma isi, Aok. 18, 1833, Katelani, Ohio; Joseph Smith, Collection, Church Archives.

  10. Tusi mai ia Iosefa Samita ia William W. Phelps, Iulai 31, 1832, Hiram, Ohio; Joseph Smith, Collection, Church Archives.

  11. History of the Church, 2:343; mai se tusi a Iosefa Samita ia William Smith, Tes. 18, 1835, Katelani, Ohio.

  12. History of the Church, 3:330–31; ua faaonaponei faailoga; mai le “Extract, from the Private Journal of Joseph Smith Jr.,” Times and Seasons, Nov. 1839, i. 8.

  13. Mataupu Faavae ma Feagaiga 127:2; o se tusi mai ia Iosefa Samita i le Au Paia, Set. 1, 1842, Navu, Ilinoi.

  14. History of the Church, 1:450; mai se tusi a Iosefa Samita ia Edward Partridge ma isi, Tes. 5, 1833, Katelani, Ohio.

  15. History of the Church, 1:455; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se tusi a Iosefa Samita ia Edward Partridge ma isi, Tes. 10, 1833, Katelani, Ohio.

  16. History of the Church, 2:352; mai se tusi a Iosefa Samita mai lana tusi faamaumau, Ian. 1, 1836, Katelani, Ohio.

  17. History of the Church, 2:493; mai le “History of the Church” (manuscript), book B-1, i. 762–63, Church Archives.

  18. History of the Church, 4:570; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mat. 30, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow.

  19. History of the Church, 4:185; mai se tusi a Iosefa Samita ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili i le Au Paia, Set. 1840, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Oke. 1840, i. 178.

  20. History of the Church, 2:353; mai se faamaumauga i le tusi faamaumau a Iosefa Samita mai ia, Ian. 1, 1836, Katelani, Ohio.

  21. History of the Church, 4:337; mai se lipoti mai ia Iosefa Samita ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili, Ape. 7, 1841, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Ape. 15, 1841, i. 385.

  22. Siaosi A. Samita, “History of George Albert Smith by Himself,” i. 49, George Albert Smith, Papers, 1834–75, Church Archives.

  23. History of the Church, 6:546; ua suia faailoga; mai le (manuscript), book F-1, i. 147, Church Archives.

Ata
Joseph being tarred and feathered

I le po o le aso 24 o Mati, 1832, i Hiram, Ohio, sa toso faatata mai ai Iosefa Samita mai lona fale e ni tagata faatupu faalavelave ma ufitia uma lona tino i fulumanu.

Ata
John Taylor

Ioane Teila

Ata
family in hospital

“Ua i le Atua lo tatou faatuatuaga, ma ua tatou naunau. O Lona alofa tunoa e fesoasoani ia i tatou, e tausisia le mafuaaga ma tumau i le faamaoni seia oo i le iuga.”