Aoaoga a Peresitene
Mataupu 16: Faaaliga ma le Perofeta Soifua


Mataupu 16

Faaaliga ma le Perofeta Soifua

“O le tulafono autu o le lagi [o le], e leai lava se mea e tatau ona faia i le lalolagi e aunoa ma le faaalia o mealilo i Ana auauna perofeta.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

I Katelani, Ohio, sa maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le tele o faaaliga, ma avea ai lea piriota ma tulaga taua tele i le faatuina o mataupu faavae ma le malo o le Ekalesia. O taimi sa maua ai e le Perofeta nei faaaliga, e masani ona i ai o ia faatasi ma isi taitai o le Ekalesia, faatasi ai ma se tasi e tusi faamaumauina ana upu ao ia mauaina na upu mai le Alii. E tele ina oo mai ia te ia faaaliga e tali ai ana tatalo. O Parley P. Pratt, o le sa mulimuli ane avea ma se tasi o le Toasefululua, sa auai ao mauaina e le Perofeta le faaaliga ua avea nei ma Mataupu Faavae ma Feagaiga e 50. Sa toe manatua e Elder Pratt:

“Ina ua uma ona matou faatasi ai i le tatalo i lona potu faaliliu, sa ia faalauina ai ao matou i ai le faaaliga lenei. O fuaiupu taitasi sa faalauina faagesegese ma le manino, ma faatasi ai ma sina malologa i le va i se umi talafeagai ina ia tusi faamauina, e se tagata tusitala i le tusilima… Sa leai lava se tau faatuai, toe iloilo, po o le toe foi i tua o le faitautusi, mo le faatumauina o le taamilosaga mo le mataupu.”1

E ui o nisi o faaaliga sa tusilima mo le faaaogaina mo ia lava, ae o tagata o le Ekalesia sa le i mauaina ia mea. Sa silafia e Iosefa Samita o faaaliga a le Atua e taua tele ma e tatau ona teuina ma le faaeteete ma ia avanoa mo le lalolagi. Ia Novema 1831, i se konafesi faapitoa sa faia i Hiram, Ohio, sa filifili ai le Perofeta ma taitai o le Ekalesia ina ia lolomiina se vaega o faaaliga sa maua e le Perofeta e oo mai i lena taimi. I le maea ai o lea faaiuga, sa maua e le Perofeta se fesootaiga musuia ua taua e le Alii o “lau faatonuga i le tusi o au poloaiga” (MFF 1:6). O lenei faaaliga, lea ua avea nei ma vaega 1 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o loo faailoa mai ai le faatagaina e le Alii o le lolomiina o faaaliga ma faamalamalama ai le mafuaaga o Lona tuuina mai o ia faaaliga. “Ina sailiilia nei poloaiga,” sa fetalai mai ai le Alii, “aua ua moni ia ma faamaoni lava, ma o valoaga uma ma folafolaga o i ai o le a faataunuuina” (MFF 1:37). Ina ua maea ona ia faafofoga i faaaliga ua toe faitauina atu ia te ia i le aso lona lua o le konafesi, sa tulai le Perofeta ma “faaalia ona lagona ma le agaga faafetai” mo le faamaoniga musuia a le Alii.2

Ina ua maea lenei konafesi, sa toe manatu le Perofeta, “o lou taimi sa faaaluina i le iloiloina o poloaiga ma tulaga o le konafesi, mo le toeitiiti lava lua vaiaso; aua mai le aso muamua i le aso sefululua o Novema sa matou faia ai ni konafesi faapitoa se fa. I le konafesi mulimuli … sa tonu ai i le konafesi o le tau o faaaliga e sili atu lona taua … i lo oa o le lalolagi atoa. “Sa faailoa foi e le konafesi o faaaliga “o le faavae lea o le Ekalesia i nei aso mulimuli, ma o se manuia i le lalolagi, e faaalia ai o ki o mea lilo o le malo o lo tatou Faaola ua toe tuuina mai i tagata; ma o oa o le faavavau [o loo] i ai pea i le lio o i latou ua naunau e soifua i saunoaga uma e pau mai i le fofoga o le Atua.”3

O kopi tusilimaina o faaaliga sa auina atu ia William W. Phelps i Misuri, ina ia lolomiina o le Tusi o Poloaiga. O Uso Phelps, o le sa poloaiina e le Alii ina ia alu atu i Misuri ma avea ma lomitusi mo le Ekalesia (tagai MFF 57:11), ma amata loa ona faatulagaina le masini mo le tusi. Ae peitai, i le aso 20 o Iulai, 1833, sa faaleagaina le masini lomitusi ma le tele o pepa ua lolomi e le au fouvale. O nisi o pepa e lei tuua faatasi sa faasaoina mai e tagata o le Ekalesia ma faamau taitasi, ae na le i mafai lava ona lolomiina aloaia le tusi. I le 1835, o faaaliga sa faamoemoeina mo le Tusi o Poloaiga faatasi ai ma le tele o isi faaaliga faaopoopo sa lolomiina i Katelani o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Faatasi ai ma isi faaaliga faaopoopo ua faaopoopoina talu mai le 1835, o lenei tusi ua tulai mai o se molimau o loo fetalai mai pea le Atua i nei aso e ala mai i Lana perofeta soifua, le Peresitene o le Ekalesia, mo le faamanuiaina ma le taitaiina o Lana Ekalesia.

Aoaoga a Iosefa Samita

O loo faaauau pea e le Atua ona taitaiina Ona tagata ma Lana Ekalesia e ala i faaaliga.

Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:9: “Matou te talitonu i mea uma lava ua faaalia mai e le Atua, ma mea uma o loo ia faaalia mai nei, ma matou te talitonu o le a ia faaalia mai le tele o mea silisili ma le taua tau le Malo o le Atua.”4

“Tatou te le mafai ona malamalama i mea a le Atua ma le lagi, sei vagana faaaliga. E ono mafai ona tatou manatu i ai faaleagaga ma faaalia o tatou manatu i mea uma lava e faavavau, ae ua le o se pule lena.”5

“O le mataupu faavae o faaaliga ua sili atu le taua i lo le mataupu faavae o le leai o ni faaaliga; aua o le tasi o mea moni e faaalia mai le lagi e sili le taua i lo manatu faaalia o vaega tau lotu o i ai nei.”6

“O le Faaolataga e le mafai ona oo mai e aunoa ma faaaliga; o se taumafaiga faivavale mo se tasi e galue e aunoa ma faaaliga… E le mafai e se tasi ona galue mo Iesu Keriso sei vagana ua i ai sana molimau ia Iesu; ma o le agaga lenei o valoaga [tagai Faaaliga 19:10]. Pe o afea lava e faatinoina ai le faaolataga, e faia lava i le molimau. O tagata o aso nei o loo molimau e uiga i le lagi ma seoli, ae e lei vaai lava i ai i ia mea, ma ou te fai atu e le iloa lava e se tasi nei mea e aunoa ma faaaliga.”7

“O Iesu i Ana aoaoga sa faapea mai, ‘Ou te ati ae foi lau Ekalesia i luga o lenei papa, e le mafaia foi e faitotoa o seoli ona manumalo i ai.” [Mataio 16:18] O le a le papa? O Faaaliga.8

“O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa faatuina i luga o faaaliga tuusao, e pei lava ona i ai le Ekalesia moni a le Atua, e tusa ai ma Tusitusiga Paia (Amosa 3:7 ma le Galuega 1:2); ma e auala mai i le finagalo ma faamanuiaga a le Atua, ua avea ai au ma mea faigaluega i Ona aao, e oo mai i lenei taimi, ina ia faaalualu i luma le galuega a Siona.”9

Sa saunoa le Perofeta i le konafesi ia Aperila 1834: “O Peresitene Iosefa Samita le Itiiti, sa faitauina le mataupu e lua o le valoaga a Ioelu, sa tatalo, ma lauga atu i le konafesi e faapea: … ‘O i tatou e tulaga ese mai lo isi lava tagata talu ona soifua i luga o lenei fogaeleele; o le mea lea o na faaaliga sa i ai e le mafai ona talafeagai ma o tatou vaitaimi; sa tuuina mai mo isi tagata, o e na muamua atu ia i tatou; ae o aso mulimuli, o le a valaauina ai e le Atua se tasi o totoe o le fanauga a Isaraelu e aumai ai le laveaiga, e pei ona faia i Ierusalema ma Siona [tagai Ioelu 2:32]. O lea, afai o le Atua e na te le toe tuuina mai ni faaaliga, o fea o le a tatou maua ai Siona ma se o totoe o le fanauga a Isaraelu?…’

“Sa tuuina mai loa e le Peresitene se talaaga o le mauaina ma le faaliliuina o le Tusi a Mamona, le faaaliga i le Perisitua o Arona, le faatulagaina o le Ekalesia i le 1830, le faaaliga i le Perisitua Maualuga, ma le meaalofa a le Agaga Paia ua sasaaina atu i luga o le Ekalesia, ma faapea mai: ‘A aveese le Tusi a Mamona ma faaaliga, o fea la le tatou lotu? Ua leai se mea.’ ”10

O le Peresitene o le Ekalesia ua tofia e mauaina faaaliga mai le Atua mo le Ekalesia; o tagata taitoatasi e mafai ona mauaina faaaliga mo o latou lava valaauga.

“O Iesu … sa faatulagaina i le ekalesia muamua Aposetolo, ma lona lua o perofeta, mo le galuega o le talaiga, faaatoatoaina o le au paia, ma isi.; … o le tulafono autu o le lagi [o le] e leai lava se mea e faia i le lalolagi e aunoa ma le faaalia o lona finagalo i ana auauna o perofeta, e o gatasi ma le Amosa 3:7.”11

Ia Setema 1830 sa siitia atu ai Iosefa ma Ema Samita mai Heremoni, Penisilevania, i Faiete, Niu Ioka. Ina ua la taunuu, sa iloa ai ua faaseseina nisi o le Au Paia i ni faaaliga sese: “I lo matou faanoanoaga tele, … e lei umi ae matou iloa o loo nofo faatalitali Satani ina ia taufaasese, ma sailia po o ai o le a ia faaumatia. O Uso Hiram Page sa i ai ia te ia se maa faapitoa ua ia mauaina mai ai ni ‘faaaliga’ e uiga i le atiina ae i luga o Siona, le faatulagaga o le Ekalesia, ma isi; o nei mea uma ua matua eseese ma le faatulagaga o le fale o le Atua, e pei ona faataatia mai i le Feagaiga Fou, faapea foi ma faaaliga talu ai nei. Ona sa fuafuaina le aso faatulagaina mo le konafesi mo le aso 26 Setema, sa ou manatu o se mea atamai le aua nei faia ni mea se tele ae talanoa ma le usoga i le mataupu, ae seia oo i le konafesi. Ae peitai, i le iloa ai, o le toatele, ae maise le aiga o Uitimera ma Oliva Kaotui, ona ua talitonu i le tele o mea ua tauina mai e lenei maa, ua matou manatu ai e sili lava le fesili i le Alii e uiga i lenei mataupu taua, ma ao lei amataina [le] konafesi, sa o matou mauaina le faaaliga ua taua:

“Faaaliga ia Oliva Kaotui, tuuina atu i Faiete, Niu Ioka, Setema, 1830.

“ ‘… Faauta, e moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, o le a le tofia se tasi e talia poloaiga ma faaaliga i lenei Ekalesia tau lava o lau auauna o Iosefa Samita, le itiiti, aua na te talia nei mea e pei o Mose: E te usiusitai foi i mea o le a ou tuuina atu ia te ia. …

“ ‘Ma aua e te poloaiina le o loo ulu ia te oe, ma o loo ulu foi i le ekalesia; aua ua ou tuuina ia te ia ki o mea lilo, atoa ma faaaliga ua faamaufaailogaina, seia ou tofia mo i latou se tasi e sui ia te ia. …

“ ‘Ma lenei, ia e ave lou uso, o Hiram Page, tau o ia ma oe, ma ta’u atu ia te ia o mea na tusia e ia, mai lena maa e lå a a’u ia, a ua faaseseina ia e Satani; aua, faauta, e lei tofia o ia i nei mea, o le a leai foi se tasi e tofia i soo se mea i lenei ekalesia e le tusa ai ma feagaiga a le ekalesia.

“ ‘Aua e ao ona faia mea uma i le sologa tatau, ma le finagalo autasi i le ekalesia, i le tatalo o le faatuatua.’ [MFF 28:2–3, 6–7, 11–13.] …

I se taimi mulimuli ane, “sa faapea ona faapotopotoina la matou konafesi. O le mataupu i le maa e pei ona taua muamua sa talanoaina, ma i le maea ai o se suesuega tatau ai, o Uso Page, faapea foi ma le Ekalesia atoa sa auai, ua faaalia le faaleaogaina o lea maa, ma mea uma ua aafia ai, i lo matou lagona faamalieina ma le fiafia.”12

“O Peresitene po o le [Au] Peresitene Sili o loo vaaia le Ekalesia; ma o faaaliga o le mafaufau ma le finagalo o le Atua mo le Ekalesia, e auala mai i le Au Peresitene. O le faatulagaga lenei a le lagi, ma le mana ma avanoa o le Perisitua [Mekisateko]. O le avanoa foi lea o soo se tofi i lenei Ekalesia e mauaina ai faaaliga, e uiga i lona lava valaauga patino ma ona tiute i totonu o le Ekalesia.”13

“Tatou te le manatu e noanoatia i tatou e mauaina soo se faaaliga mai soo se alii po o se tamaitai e aunoa ma le faatulagaga aloaia ma ua faauuina i lena pule, ma tuuina mai ni faamaoniga talafeagai o lena pule.

“… E feteenai ma le faatulagaga a le Atua mo soo se tagata o le Ekalesia, po o soo se isi lava, e mauaina ni faatonuga mo e o loo i ai le pule, e sili atu i lo latou; o le mea lea o le a e iloa ai le le talafeagai o le usitai atu ia i latou; ae afai o se tasi ua i ai se faaaliga vaaia po o se asiasiga mai se avefeau mai le lagi, e mo lona lava ia lelei ma ona faatonuga; aua o mataupu faavae, o malo, ma aoaoga faavae o le Ekalesia o loo i ai i ki o le malo.”14

O le Peresitene o le Ekalesia na te faailoa mai le upu a le Atua ia i tatou mo o tatou aso ma augatupulaga.

O Heber C. Kimball, ao auauna ai o se fesoasoani i a Peresitene Polika Iaga, sa lipotia mai: “O Uso Iosefa Samita i le tele o taimi e faapea mai ia Uso Polika ma au, ma isi foi, o ia o le sui o le Atua ia i matou, e aoao ma faatonutonu i matou ma aoai e ua faia mea sese.”15

O Uilifoti Uitilafi, le Peresitene lona fa o le Ekalesia, sa lipotia mai: “O le a ou faailoa atu se fonotaga faapitoa sa ou auai i le aai o Katelani i aso ua tuanai o lo’u olaga. I lena fonotaga sa faia ai ni faamatalaga … e uiga i faaaliga vaaia ma uiga i le upu tusia a le Atua. … O se tagata taitai i le Ekalesia sa tulai ma lauga mai i le mataupu, ma faapea mai: ‘Ua ia te oe le upu a le Atua iinei i le Tusi Paia, Tusi a Mamona, ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga; ua ia te oe le upu tusitusia a le Atua, ma o oe o le ua tuuina atu faaaliga e tatau ona tuuina atu na faaaliga e tusa ai ma na tusi, ona o mea o loo tusia i na tusi o le upu a le Atua. E tatau ona taulai tasi ai i tatou i na tusi.’

“Ina ua maea lana lauga, sa faliu atu Uso Iosefa ia Uso Polika Iaga ma faapea atu, ‘Uso Polika, ou te manao ia te oe e te tulai ma ta’u mai ia i matou lou silafia e uiga i sooupu [perofeta] soifua o valoaga ma le upu tusia a le Atua.’ Sa tulai Uso Polika i le pulelaa, ma ia ave le Tusi Paia, ma tuuina i lalo; sa ia aveina le Tusi a Mamona, ma tuuina i lalo; ona ia aveina lea o le Tusi o Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma tuuina i lalo i ona luma, ma ia faapea mai: “O upu tusia nei a le Atua ia i tatou, e uiga i le galuega a le Atua mai le amataga o le lalolagi, toeitiiti lava, oo mai i o tatou nei aso. Ma o lea,’ sa ia faapea mai ai, ‘pe a faatusatusa i sooupu [soifua] o valoaga, o na tusi o se mea noa ia te au; o na tusi ua le o aumaia ai le upu tuusao a le Atua ia i tatou i le taimi nei, e pei o le upu a le Perofeta po o se tagata o loo i ai le Perisitua Paia i o tatou aso ma augatupulaga. E sili ia te au le i ai o sooupu [soifua] i lo tusitusiga uma i tusi.’ O le auala lena sa ia tulimataiina. Ina ua maea lana lauga, sa faapea atu Uso Iosefa i le faapotopotoga: ‘Ua ta’uina atu e Polika ia te outou le upu a le Alii, ma sa ia ta’uina atu ia te outou le mea moni.’”16

O Polika Iaga, le Peresitene lona lua o le Ekalesia, sa toe faailoa mai: “I le tele o tausaga talu ai o le Perofeta o Iosefa sa matauina afai o tagata ua mauaina faaaliga sa ia te ia ma galue ma le poto agai i ai, e pei ona faatonu mai e le Alii, o le a tele ni tausaga e vave ai lo latou atamai nai lo latou malosi e faia ai ma malamalama.”17

Tatou te lagolagoina le Peresitene o le Ekalesia ma isi taitai o le Ekalesia e ala i le tatalo mo i latou ma usitaia a latou fautuaga.

Sa tusi faamauina e Iosefa Samita le mea lenei sa tupu i le faapaiaga o le Malumalu i Katelani i le aso 27 o Mati, 1836: “Sa ou tuuina atu loa se lauga puupuu, ma valaau atu i nisi o korama, ma faapotopotoga uma o le Au Paia, ina ia lagolagoina le [Au] Peresitene Sili o ni Perofeta ma Tagatavaai, ma manatuaina i latou ia latou talosaga. O i latou uma sa osifeagaiga e faia lea mea, e ala i lo latou tutulai.

“Na ou valaau ai lea i korama ma le faapotopotoga o le Au Paia ia lagolagoina Aposetolo e Toasefululua, sa auai, o ni Perofeta, Tagatavaai, ma Tali faaaliga, ma ni molimau faapitoa i malo uma o le lalolagi, e umia ki o le malo, ma tatalaina ai, po o le faia ia taunuu, ia i latou, ma manatuaina i latou ia latou tatalo, lea sa taliaina i le tutulai.

“Sa sosoo ma lou valaau atu i korama ma le faapotopotoga o le Au Paia ina ia lagolagoina le au peresitene o Fitugafulu … ma taliaina i latou ia latou tatalo, lea sa latou faia i le siiina o aao…

“O le filifiliga sa autasia i tulaga uma, ma sa ou vavalo atu ia i latou uma, afai latou te lagolagoina nei uso i o latou valaauga eseese, … o le a faamanuiaina i latou e le Alii; ioe, i le suafa o Keriso, o faamanuiaga o le lagi o le a avea mo i latou.”18

“E pei o i latou sa sii ae i luga lima o Mose [tagai Esoto 17:8–13], ia tatou sii i luga lima o i latou ua tofia e taitaiina mataupu o le Malo, ina ia faamalolosia i latou, ma mafai ai ona faataunuuina o latou faamoemoega sili ma avea ai ma ni meafaigaluega i le faia o le galuega tele i nei aso mulimuli.”19

“O lea mo nisi e faia ni mea, ona ua fautuaina i latou e faia, ma faapea ona muimui i le taimi atoa latou te faia ai lea mea, o le a leai se aoga e tasi; sa sili ai ona aua nei faia lea mea. O loo i ai nisi ua faailoa mai o i latou e o le Au Paia ae masani ona muimui, ma sailiili masei, pe a tuuina mai se fautuaga, e aumaia i le feteenai ai ma o latou lagona, e oo lava ia i latou, mo i latou lava, pe a fesili mai mo se fautuaga; ae sili atu pe a tuuina atu se fautuaga ae le i sailia mai, e le ogatasi ma o latou manatu i ia mea; ae uso e, matou te faamoemoe mo mea lelei sili mai le toatele o outou; matou te talitonu o loo outou manaomia fautuaga, mai lea taimi i lea taimi, ma o le a outou malilie ma fiafia i ai, i soo se taimi tou te mauaina ai mai le auala sao.”20

Sa tusi faamaumauina e Eliza R. Snow: “O [Iosefa Samita] sa faapea mai, afai ua tofiaina ia e le Atua, ma filifilia o ia o se meafaigaluega e taitaiina le Ekalesia, aisea e le tuuina ai o ia e taitaiina i le faaiuga o lona taimi? Aisea e tu ai i le ala pe afai ua tofiaina ia e faia se mea? O ai na te iloa le mafaufau o le Atua? Pe na te le faaalia ea ni mea ese mai i mea tatou te manatu i ai? [O le Perofeta] sa faapea mai o loo faaauau pea ona siitia o ia, e ui o loo taomia i lalo o ia e mea uma, tu mai i ona ala, ma teena, ae e ui i nei feteenaiga, e tulai mai lava o ia i se tulaga lelei i le faaiuga. …

“Sa ia aoa’i ia i latou o loo mananao e saili masei i le pulega o tulaga moomia o le Ekalesia, i le faapea mai o le Atua na valaauina o ia e taitai le Ekalesia, ma o le a ia taitaia i le sao; o i latou o e saili e faalavelave i le pulega o le Ekalesia o le a faalumaina pe a faailoa o latou lava sese.”21

O i latou o e teena perofeta soifua a le Atua o le a le alualu i luma ma o le a aumaia i o latou lava luga le faamasinoga a le Atua.

“E ui i lea, pe a talanoa patino, o le atamai uma e mai le Atua, ae peitai ina ua faaalia, o tagata uma e lei talitonu i ai o se faaaliga i lena taimi. …

“O Noa o se tagata atoatoa, ma o lona atamai po o faaaliga o le mea o le a tupu i le fogaeleele ua tuuina atu ai ia te ia e saunia ina ia faasaoina o ia ma lona aiga mai le faatamaiaina e le lolo vai. O lenei atamai, po o faaaliga … sa le talitonuina e e o nonofo ai i le lalolagi. Sa latou iloa o Atamu o le uluai tagata, ua faia i foliga o le Atua; ma o ia o se alii lelei; ma o Enoka sa feoai ma le Atua i le tolu selau ma le ono sefulu lima tausaga, ma sa aveolaina i le lagi e aunoa ma le tofo i le oti. Ae ua le mafai ona latou gafatia faaaliga fou: o faaaliga tuai sa tatou talitonu i ai: ona sa faia e o matou tama, ae ia aveese faaaliga fou. Ma sa tafieseina i latou e le lolo vai. …

“O le mataupu faavae lava lea e tasi … sa matua manino le faailoa atu i Iutaia ina ua afio mai le Faaola i la le tino. [Sa latou] faaviivii i faaaliga tuai, sa teuteuina tuugamau o e ua maliliu, sa tuuina atu sefuluai o mili ma le aneto, faia tatalo uumi mo na o na faafoliga, ma asaina le sami ma le laueleele ina ia maua nisi e liliu mai, ae peitai ina ua oo mai faaaliga fou tuusao mai le fofoga o Au o Le Sili lava ia, ua latou le gafatiaina—ua malolosi tele. Ua faaalia ai faiga piopio o na augatupulaga, ma isi na muamua atu, a ua alalaga i latou, aveese ia; faasatauro ia te Ia! …

“O lenei foi, o le auala lava e tasi ma le gagana sa faaaogaina ina ua oo mai le Tusi a Mamona i lenei augatupulaga. O faaaliga tuai, o peteriaka tuai, au talai ma aposetolo, sa faamanuiaina. Ua tatou talitonu ia i latou, ae o le au fou ua tatou le taliaina.”22

“O le lalolagi e masani ona aveseseina perofeta pepelo faapea o ni perofeta moni, ae o perofeta e auina atu e le Atua, ua latou manatu o ni perofeta pepelo, o lea ua latou fasiotia ai, fetogi i maa, faasalaina ma faafalepuipuina perofeta moni, ma o nei perofeta moni ua ‘lalafi i latou i toafa ma lua, ma ana i le eleele’ [tagai Eperu 11:38], e ui o i latou o ni tagata sili ona faaaloalogia o le lalolagi; ua faasaina i latou e le lalolagi mai i o latou sosaiete o ni tagata feoai solo, ae ua latou fiafia, faamamalu ma lagolagoina tagata amio piopio, feoai solo, faagutugutulua, tau faasese, ma e aupito faatauvaa o tagata.”23

“E leai lava sou manatu itiiti, pe tatau ona afio mai Keriso i le lalolagi ma lauga atu i nei mea matuia e pei ona ia lauga atu ai ia Iutaia, ae o lenei augatupulaga o le a teteeina o Ia ona o Ana saunoaga matuia. … O le a toatele tagata e faapea mai, ‘O le a ou le tuua oe, ae o le a ou tu i ou tafatafa i taimi uma.’ Ae o le taimi lava e te aoao atu ai i latou i nisi o mea lilo o le malo o le Atua o loo taofia i le lagi ma o le a faaalia i le fanau a tagata pe a saunia ai i latou mo ia mea, o i latou lava na o tagata muamua e fetogia oe ma faaoo le oti ia te oe. O le mataupu faavae lava lea e tasi sa faasatauroina ai le Alii o Iesu Keriso, ma o le mafuaaga foi o le fasiotia e tagata o perofeta i nei augatupulaga.

“E tele mea e [le mafai ona faamatalaina] i le fanau a tagata i aso mulimuli: mo se faataitaiga, o le Atua e na te toe faatu i e ua oti; [ua galo ia i latou] o mea ua natia pea mai ia i latou ao lei faavaeina le lalolagi, o le a faaali atu i tama meamea i aso mulimuli.

“E toatele alii sili ma le atamamai faapea foi ma tamaitai o loo i lo tatou lotolotoi ua atamamai tele mo le toe aoaoina, o le mea lea e tatau ona oti ai i latou ma lo latou valea, ma i le toe tutu o le a latou iloa a latou mea sese. O le toatele ua faamauina le faitotoa o le lagi i le faapea mai, o le tulaga ua i ai o le Atua e na te faaali mai ma o le a ou talitonu. …

“O le masani lava sa i ai pe a auina atu se tasi mai le Atua ma le perisitua ma ua ia amata ona folafola le atoatoaga o le talalelei, o le a tulei ese faamalosi o ia e ana uo, o e ua saunia e fasiotia o ia pe a ia aoao atu ni mea ua latou manatu ua sese, ma sa faasatauroina Iesu i luga o lenei mataupu faavae.”24

“Aue, aue i lena tagata po o ni vaega o tagata e sii ae o latou lima faasaga tau i le Atua ma Ana molimau i nei aso mulimuli: ona ua toeitiiti ona o latou faasese i e ua filifilia!

“… Pe a vavalo atu se tagata, ma poloaiina tagata ia usiusitai i ana aoaoga, e tatau o ia o se perofeta moni po o le pepelo. O perofeta pepelo e tulai lava e tetee i perofeta moni ma latou te vavalo foi ma le latalata lava i le mea moni ma latou toetoe a faaseseina ai i latou ua uma ona filifilia.”25

“I le feagai ai ma le teteeina o le Talalelei a Iesu Keriso ma Perofeta ua auina mai e le Atua, o le faamasinoga a le Atua ua i luga o tagata, aai, ma malo, i vaega eseese o tausaga o le lalolagi, e pei ona faia i le aai o Sotoma ma Komoro, lea sa faaumatiaina ona o le teena o Perofeta.”26

O William I. McIntire sa lipotia mai: “O [Iosefa Samita] sa vavalo o i latou uma e ta’umamaina faaaliga ua tuuina atu, ma ia ma ana upu, o le a le pine ona tagi ma faanoanoa, … ua faapea mai, Oi! pe a na matou faalogo i upu a le Atua ma faaaliga sa tuuina mai.”27

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai itulau vii–xii.

  • Toe iloilo faamatalaga i le itulau 205–206, matau le tulaga o tagata sa i ai o le Ekalesia i o latou lagona e uiga i faaaliga sa maua e auala mai ia Iosefa Samita. O a ni ou lagona e uiga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga?

  • Faitau le parakalafa lona fa i le itulau 207. Aisea e te manatu ai o le “faaolataga e le mafai ona oo mai e aunoa ma faaaliga”?

  • Toe iloilo itulau 209–10. Aisea e te manatu ai o tagata i nisi taimi e faatagaina i latou lava ina ia faaseseina, e pei o le tala e uiga ia Hiram Page? O le a se mea tatou te faia e taofia ai le faaseseina e perofeta pepelo po o aoaoga pepelo?

  • Toe iloilo parakalafa e lua mulimuli i le itulau e 210 ma le parakalafa o loo faaauau i le itulau 211. E faapefea ona tatou manuia i le i ai o le na o le tasi o se tagata e na te mauaina faaaliga mo le Ekalesia atoa? O a ni mea na tutupu e mafai ona e faasoa mai sa taitaiina ai oe e le Alii i ou lava valaauga patino?

  • I le itulau 211, faitau pe na faapefea ona tali atu Iosefa Samita ma Polika Iaga ina ua fai mai se tagata e tatau ona faagata faaaliga mo tatou i faaaliga ua tusia i tusitusiga paia. O le a se mea o le a misia mai lou olaga pe a faagata lou iloa i le na o tusi faavae, e aunoa ma le faalogo i upu a perofeta soifua? O le a se mea tatou te faia e mulimuli ai i le agaga o fautuaga a Polika Iaga?

  • O le a se mea tatou te faia e lagolagoina ai le Peresitene o le Ekalesia ma isi taitai o le Ekalesia? (Mo ni faataitaiga, tagai itulau 212). O le a se fautuaga sa tuuina mai e le Peresitene o le Ekalesia i le konafesi aoao talu ai? O a ni auala ua faamanuiaina ai oe i lou mulimuli ai i le perofeta ma isi taitai o le Ekalesia?

  • O a nisi auala ua teena ai e tagata perofeta a le Atua? (Mo ni faataitaiga, tagai itulau 213–15.) O a ni aafiaga e ono tulai mai i le filifili e le mulimuli i fautuaga a i latou ua filifilia e le Alii e taitaiina Lana Ekalesia?

Mau E Faatatau I Ai: Faataoto 29:18; Iakopo 4:8; 3 Nifae 28:34; Mamona 9:7–9; MFF 21:1–6

Faamatalaga

  1. Parley P. Pratt, Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. (1938), i. 62; ua faaonaponei faailoga; ua suia le vavaega o parakalafa.

  2. “The Conference Minutes and Record Book of Christ’s Church of Latter Day Saints 1838–39; 1844,” faamatalaga mo Nov. 2, 1831, i. 16, lipotia mai e John Whitmer, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta. O lenei tusi faamaumau o loo i ai faamaumauga mai le 1830 i le 1844.

  3. History of the Church, 1:235; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 172–73, Church Archives.

  4. Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:9.

  5. History of the Church, 5:344; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 8, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati ma William Clayton.

  6. History of the Church, 6:252; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mat. 10, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  7. History of the Church, 3:389–90; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita pe o Iulai 1839 i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  8. History of the Church, 5:258; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ian. 22, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  9. History of the Church, 6:9; mai ia Iosefa Samita, “Latter Day Saints,” i le I. Daniel Rupp, comi., He Pasa Ekklesia [O Le Ekalesia Atoa]: An Original History of the Religious Denominations at Present Existing in the United States (1844), i. 404.

  10. History of the Church, 2:52; ua faaonaponei faailoga; ua suia le vavaega o parakalafa; mai minute o le konafesi a le Ekalesia faia ia Ape. 21, 1834, i Norton, Ohio; lipotia mai e Oliva Kaotui.

  11. “Papatisoga,” o se faamatalaga sa lomia i le Times and Seasons, Set. 1, 1842, i. 905; ua faaonaponei le kalama; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  12. History of the Church, 1:109–11, 115; ua suia le vavaega o parakalafa; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 53–55, 58, Church Archives; o le aso na taunuu ai Iosefa ma Ema i Faiete e le o sa’o le ta’ua faapea o Aokuso 1830 i le History of the Church.

  13. History of the Church, 2:477; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 6, 1837, i Katelani, Ohio; lipotia mai e Messenger and Advocate, Ape. 1837, i. 487.

  14. History of the Church, 1:338; mai se tusi a Iosefa Samita ma Frederick G. Williams ia John S. Carter, Ape. 13, 1833, Katelani, Ohio.

  15. Heber C. Kimball, Deseret News, Nov. 5, 1856, i. 274.

  16. Uilifoti Uitilafi, i le Conference Report, Oct. 1897, i. 22–23; ua faaonaponei faailoga; ua suia le vavaega o parakalafa.

  17. Polika Iaga, Deseret News, Tes. 9, 1857, i. 316.

  18. History of the Church, 2:417–18; mai le tusi faamaumau a Iosefa Samita, Mat. 27, 1836, Katelani, Ohio; tagai foi i le Messenger and Advocate, Mat. 1836, i. 277.

  19. History of the Church, 4:186; mai se tusi a Iosefa Samita ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili i le Au Paia ia, Set. 1840, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Oke. 1840, i. 178.

  20. History of the Church, 4:45, faamatalaga lagolago; mai se tusi a le Au Peresitene Sili ma fautua maualuga i le Au Paia sa nonofo i sisifo o Katelani, Ohio, Tes. 8, 1839, Commerce, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Tes. 1839, i. 29.

  21. History of the Church, 4:603–4; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 28, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 540), vaega 3.

  22. “Knowledge Is Power,” o se faamatalaga sa lomia i le Times and Seasons, Aok. 15, 1842, i. 889–90; ua faaonaponei le sipelaga, faailoga, ma le kalama; ua aveese le faatusilima; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  23. History of the Church, 4:574; ua faaonaponei faailoga; mai le “Try the Spirits,” o se faamatalaga sa lomia i le Times and Seasons, Ape. 1, 1842, i. 744; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  24. History of the Church, 5:423–25; ua faaonaponei faailoga; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 11, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi ma Uiliata Risati; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562), vaega 3.

  25. History of the Church, 6:364; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 12, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Thomas Bullock.

  26. History of the Church, 5:256–57; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ian. 22, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  27. Sii mai e William I. McIntire, lipotia mai o se aoaoga sa tuuina atu e Iosefa Samita i le amataga o le 1841 i Navu, Ilinoi; William Patterson McIntire, Notebook 1840–45, Church Archives.

Ata
Joseph receiving revelation

O taimi sa maua ai e le Perofeta faaaliga, e masani ona i ai o ia faatasi ma isi taitai o le Ekalesia, faatasi ai ma se tasi e tusi faamaumauina ana upu ao ia mauaina na upu mai le Alii.

Ata
Heber C. Kimball

Heber C. Kimball

Ata
Noah preaching

“O Noa o se tagata atoatoa, ma o lona atamai po o faaaliga o le mea o le a tupu i le fogaeleele. … sa le talitonuina e i latou sa nonofo ai i le lalolagi.”