Konafesi Aoao
Tasi Pasene Ia Lelei Atu Ai
Konafesi aoao ia Oketopa 2021


Tasi Pasene Ia Lelei Atu Ai

O taumafaiga taitasi ia sui tatou te faia—po o le a lava le itiitii i la tatou vaai—e ono faia ai se eseesega aupito tele i lou olaga.

Ua silia ma se seneturi, o avea ia ‘au ti’eti’e uila o tu’uga faaleatunuu a Peretania Tele ma meaula a le au ti’eti’e uila a le lalolagi. I le gotouga ai i le faavaeluātai, sa mafai e le auti’eti’e a Peretania ona maua na o se fuainumera itiiti o pine auro i le 100 tausaga o tauvaga i le Olimipeka, ma sa lē mafai ai lava ona latou faagaeetiaina tagata uma i ti’eti’ega uila taua, o Ti’eti’ega Faataamilo i Farani mo le tolu vaiaso—lea sa le’i i ai lava se ti’eti’e uila Peretania ua manumalo ai i le 110 tausaga. O le faanoanoa tele i le malapagā o le au ti’eti’e uila a Peretania, na mumusu ai falegaosi uila e faatau atu uila i le au Peretania ona o le fefefe i faavavau ona ta’uvalea le igoa ta’ulelei o le kamupani sa galue malosi i ai. Ma e ui i le tuuto atu o punaoa tetele i tekinolosi fou auiluma ma ituaiga polokalama o mamanu eseese, sa leai se mea na aogā.

Ata
Au vili uila Peretania

Leai lava, o lona uiga, se’ia oo i le 2003, ina ua tula’i mai si suiga itiiti, sa matua’i lē matauina lava, o le a suia ai e faavavau le aafiaga o ti’eti’ega uila i Peretania. O lena suiga fou o le a faaalia ai foi se mataupu faavae e faavavau—faatasi ma se folafolaga—e tusa ai ma la tatou tulimata’iga faifai pea i le olaga nei e faaleleia i tatou lava. O le a la le mea na tupu i ti’eti’ega uila Peretania e ono faatatau i la tatou tulimata’iga faaletagata lava ia ia avea o ni afafine ma ni atalii lelei atu o le Atua?

I le 2003, sa faafaigaluega ai ia Sir Dave Brailsford. E lē pei o faiaoga toleni na i ai muamua, o ē sa taumafaia ni suiga ogaoga, i se taimi vave, ae sa tautino atu Sir Brailsford i se fuafuaga ta’iala sa ia ta’ua “o le faupu’ega o nai manuia iti.” O lenei faiga o le faatinoina o le faaleleiga o nai mea iti i mea uma e te faia. O lona uiga o le fuaina e lē aunoa o fuainumera autu ma le faiga o toleniga e taulai ai i vaivaiga patino.

E talifoliga i le manatu o le perofeta o Samuelu le sa Lamanā o le “savavali ma le migao.”1 O lenei manatu lautele atu ma atoatoa atu e aloese ai mai le mailei o le taulai tasi i le na o le faafitauli ua iloagofie po o le agasala ua alia’e mai. Fai mai Brailsford, “O le mataupu faavae atoa na sau mai le manatu faapea afai e te talepeina i lalo mea tetele uma i ni mea laiti e mafai ona e mafaufau i ai e faaaoga i le ti’eti’e uila, ona e faaleleia lea i le 1 pasene, o le a e maua se faatelega maoae pe a e tuufaatasia na mea uma.”2

O lana faiga ua ogatusa lelei ma le finagalo o le Alii, o lē sa a’oa’o mai i tatou i le taua tele o le 1 pasene—tusa lava pe ositaulagaina ai le 99 pasene. Ioe, sa ia a’oa’o mai le talalelei e taua tele i le sailia o tagata taitoatasi o loo mafatia. Ae ā pe afai tatou te faaaogaina lena lava mataupu faavae e tasi i le mataupu faavae lona lua suamalie ma sasala o le talalelei, le salamo? Nai lo le lē fiafia i fesoua’iga faifaipea o feliua’iga uigaese faalotovaivai o le agasala ma le salamo i o tatou olaga, ae ā pe afai o la tatou faiga o le faavāīti lea o lo tatou taula’iga—e tusa lava pe o tatou faalauteleina? Nai lo le taumafai e faaatoatoa mea uma, ae ā pe a tatou faia muamua na o se mea se tasi?

Mo se faataitaiga, ae ā pe a faapea, i lau vaaiga fou ma lautele ia te oe, ua e iloa ai sa e faatamala i le faitauina o le Tusi a Mamona i aso taitasi? Ia, nai lo le soona taumafai loa e faasau’atoa le faitauga o itulau e 531 i le po e tasi, ae ā pe a tatou tautino e faitau tau lava o le tasi le pasene o le tusi—e na o le lima itulau i le aso—po o se isi sini gafatia mo ou tulaga? Pe mata e avea le tuufaatasiga faatauvaa ma tumau o nai manuia iti i o tatou olaga e avea mulimuli ane ma auala i le manumalo i mea aupito matuia o o tatou vaivaiga faaletagata? Pe aoga moni ea le faia o nei mea iti faigofie e faatoilalo ai o tatou faaletonu?

Fai mai le tusitala lauiloa o James Clear ua feaūga tonu lenei faiga ua tatou manuia ai. Na ia faamausali faapea “o mausa lelei o le ‘taunuuga lea o le saili e faaleleia oe lava.’ Afai e mafai ona e maua tau lava o se tasi pasene e lelei atu ai i se mea i aso taitasi, e oo atu i le faai’uga o le tausaga … o le a faa-37 lou lelei atili.”3

Na amata nai mea iti na faaleleia a Brailsford i mea na iloagofie, e pei o meafaigaluega mo uila, o ie mo toniga, ma mamanu o toleniga. Ae sa le’i taofi ai iina lana ‘au. Sa faaauau pea ona latou su’eina le 1 pasene o mea e faaleleia i vaega sa le’i manatu mamafa i ai ma le’i faamoemoeina e pei o meaai paleni, ma le tausiga eseese o uila. I le aluga o taimi, o nei mea ma le tele o isi mea iti eseese na faaleleia, na tuufaatasia i ni taunuuga maoae ia na vave atu ona oo mai nai lo mea na mafaufauina e se tasi. E moni, sa taulai tonu i latou i le mataupu faavae e faavavau o “lea fuaitau i luga o lea fuaitau, ma lea mataupu i luga o lea mataupu, o sina mea itiiti i i ma sina mea itiiti i o.”4

Pe o le a aoga ni nai fetuunaiga laiti i lena “liliuga tele”5 e te manao i ai? A lelei ona faatino, e 99 pasene lo’u talitonuga o le a aogā! Ae o le lapata’iga e tasi i lea faiga e faapea, mo nai manuia laiti e tuufaatasia mo lo tatou lelei, e tatau ona i ai se taumafaiga faifaipea, i lea aso ma lea aso. Ma e ui atonu tatou te ono lē atoatoa, ae e tatau ona tatou pulunaunau ia tutusa lo tatou vilivilita’i ma le onosai. O le faia o lena mea, o le a aumaia ai e taui suamalie o le amiotonu faateleina le olioli ma le filemu o loo e sailia. E pei ona a’oa’o mai Peresitene Nelson: “E leai se mea e sili atu ona saoloto, sili atu ona malualii, pe sili atu ona taua i lo tatou alualu i luma faaletagata lava ia nai lo se taulaiga masani i aso taitasi i le salamo. O le salamo e le o se mea e faa-tasi ona tupu; ae o se faagasologa. O le ki i le fiafia ma le filemu o le mafaufau. Pe a vaavaalua ma le faatuatua, e tatala e le salamo lo tatou faitotoa e maua ai le mana o le Togiola a Iesu Keriso.”6

Ata
Fua o le Sinapi
Ata
Laau o le Sinapi

E tusa ai ma le tulaga e muai manaomia o le faatuatua, o loo manino le mau. Na pau lava le mea e mua’i moomia o sina “vaega itiiti o le faatuatua.”7 Ma afai e mafai ona tatou tuufaatasia lenei “fatu o le sinapi”8 faalemafaufau, tatou te mafaia foi ona faamoemoeina mea e le’i faamoemoeina, ma mea tulagaese e faaleleia i o tatou olaga. Ae ia manatua, e pei lava ona tatou lē taumafai i se taimi vave e suia ai mai se Atila le tagata leaga ia Mother Teresa le tagata amiotonu, e ao foi ia i tatou ona toe liuliu a tatou mamanu o le faaleleia auaua’i. Tusa lava pe o suiga o loo manaomia i lou olaga e tele naua, amata i sina fuataga itiiti. E matua’i moni lena mea pe afai ua e lagona le lofituina po o le faavaivai.

O lenei faagasologa e le o taimi uma e ausia ai i se ituaiga o faasologa manino. E oo lava i ē sili ona vilivilita’i e i ai lava faafitauli. O le iloa o le lē fiafia i lenei mea i lo’u lava olaga, ou te iloa e i ai taimi e mafai ai ona lagonaina faapei ua 1 le pasene le agai i luma toe feto’ai foi ma faafitauli ona toe 2 pasene foi lea le toe foi i tua. Ae afai e tumau lo tatou lē fefe i lo tatou pulunaunau e taumafai ai pea ia ausia le 1 pasene o manuia, o le a tau’aveina moni lava i tatou e Ia o lē sa “tauaveina o tatou faanoanoaga”12 .

E manino lava, afai o loo tatou faia ni agasala matuia, e manino lava ma lē mafaaseseina le Alii; ua tatau ona tatou taofi, saili se fesoasoani mai le epikopo, ma fulitua loa lava i na faiga. Ae na a’oa’o mai Elder David A. Bednar: “O mea faaleagaga laiti, mautu, ma auaua’i ona faaleleia, o laasaga ia e finagalo le Alii tatou te uia. O le saunia e savavali ma le lē ta’usalaina i luma o le Atua o se tasi lea o faamoemoega autu o le olaga faaletino ma o le tulimata’iga o le olaga atoa; e lē maua mai ni taimi motumotu o se gaoioiga faaleagaga ogaoga.”10

Ata
Au vili uila Peretania

O lea la, pe aoga moni ea si faiga itiiti lea i le salamo ma le suiga moni? Pe o i ai le faamaoniga pe a tofo i ai, pe a? Mafaufau i le mea na tupu i le Ti’eti’ega Uila i Peretania i le luasefulu tausaga ua mavae talu ona faaaoga lea filosofia. Ua faa-ono nei ona manumalo ofoofogia le au ti’eti’e uila a Peretania i le Ti’eti’ega Taamilo lauiloa i Farani. I Taaloga a le Olimipeka e fa ua mavae, sa avea ai Peretania Tele ma atunuu aupito sili ona manuia i ti’eti’ega uila i le atunuu atoa. Ma i le faai’uina ai o le Olimipeka i Tokyo talu ai nei, na toe manumalo ai foi le UK i le tele o pine auro i ti’eti’ega uila nai lo se isi atunuu.

Ata
Siamupini o le Olimipeka

Ata pue o le au ti’eti’e uila Peretania na saunia e (faasolo i le taumatau mai le agavale pito i luga) Friedemann Vogel, John Giles, ma Greg Baker/Getty Images

Ae e sili mamao atu e oo lava i siliva po o auro, o le folafolaga taua mo i tatou i lo tatou aga atu i le faavavau e faapea e moni lava o le a tatou “manumalo ia Keriso.”11 Ma a o tatou tautino atu le faia o mea laiti ae mautu e faaleleia ai, ua folafola mai ia i tatou “se palealii o le mamalu e le mamae lava.”12 Ina ia mafai foi ona e olioli i le mamalu e lē mamae, ou te valaaulia oe e su’esu’e lou olaga ma vaai po o le a le mea o faaleagaina pe o faatelegeseina oe i luga o le ala o feagaiga. Ona vaai lea i isi mea e faaleleia. Saili nisi mea tauagafau ae mafai ona faaleleia i lou olaga ia e ono maua ai le olioli matagofie o lou lelei teisi atu.

Manatua, sa faaaoga e Tavita na o se tama’i maa e fasiotia ai le sau’ai mata’utia. Ae sa i ai isi ana maa sa sauniuni. E faapena foi, o amioga leaga a Alema le Itiiti ma le taunuuga e faavavau sa na o le tasi lava le manatu faigofie ma fitoitonu na suia ai—o le manatuaina o a’oa’oga a lona tamā e uiga i le alofa tunoa laveai o Iesu Keriso. Ma e faapena foi i lo tatou Faaola, o lē, e ui sa leai se agasala, ae na “le’i mauaina le atoatoa i le amataga, … ae sa alualu pea mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa, se’ia oo ina maua e ia le atoatoaga.”13

Ata
Iesu Keriso

O Ia o lē e silafia pe a pa’ū se manuiti e faapena foi ona taula’i i mea iti faapea foi mea tetele i o tatou olaga, ma ua saunia foi i le taimi nei lava e fesoasoani ia te oe po o le a lava lau tulimata’iga e 1 le pasene e maua mai lenei konafesi. Ona o taumafaiga taitasi tatou te faia ia sui ai—po o le a lava le itiitii i la tatou vaai—atonu e ono faia ai se eseesega aupito tele i lou olaga.

Mo lea faamoemoe na a’oa’o mai ai Elder Neal A. Maxwell, “O tautinoga taitasi o se manaoga amiotonu, o faatinoga taitasi o le auaunaga, ma o faatinoga taitasi o le tapuai, po o le a lava le itiiti ma le auaua’i, e faaopoopo i lo tatou malosi’aga faaleagaga.”18 E moni lava, o nai mea iti, faigofie, ma, ioe, tusa lava pe na o se 1 pasene o mea, e mafai lava ona faataunuu ai mea tetele.15 O le manumalo aoao e 100 pasene lava le mautinoa, “pe a uma ona faia mea uma tatou te mafaia,”16 e ala i le malosi, mana, ma le alofa mutimutivale o lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso. Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.