Konafesi Aoao
O Le Faatuatua e Ōle Atu Ai Ona Galue Ai Lea
Konafesi aoao ia Oketopa 2021


O Le Faatuatua e Ōle Atu Ai Ona Galue Ai Lea

O le faatuatua ia Iesu Keriso o le ki lea i le mauaina o faaaliga o le upumoni.

O’u uso e ma tuafafine pele, ou te faafetai mo le avanoa e lauga atu ai ia te outou i le sauniga o le konafesi aoao i lenei afiafi o le Aso Toonai. I lana folasaga i le konafesi i lenei taeao, na saunoa ai Peresitene Russell M. Nelson e faapea “o faaaliaga mamā mo fesili i lou loto o le a avea ai lenei konafesi ma konafesi tauia ma lēmafaagaloina.” Afai e te le’i saili atu lava i le auaunaga a le Agaga Paia e fesoasoani ia te oe ia lagona mea ua finagalo le Alii ia e lagonaina i nei aso e lua, ou te valaaulia oe ia faia nei loa.”1 Sa sou saili mo lena faamanuiaga a o ou sauniuni ia maua se faaaliga mo lenei talatalanoaga ma outou. O la’u tatalo ma lo’u loto atoa, ia mafai ona outou maua lena faaaliga mai le Atua.

O le ala e maua ai faaaliga mai le Atua e le’i suia lava mai ona po o Atamu ma Eva. O le mea lava lena e tasi mo auauna totofi uma a le Alii mai lava i le amataga e oo mai i le asō. E faapena foi mo oe ma a’u. E faia i taimi uma e ala i le faaaogaina o le faatuatua.2

Sa i ai le faatuatua i le alii talavou o Iosefa Samita na lava lelei e fai atu ai se fesili i le Atua, ma le talitonu o le a tali mai le Atua i lona manaoga ma le loto. O le tali na oo mai na suia ai le lalolagi. Sa ia fia iloa pe o le a le ekalesia e auai ai ina ia faamamaina ana agasala. O le tali na ia maua sa faamalosiauina ai o ia e saga fesili atu pea fesili e sili atu ma ia galue i le soloaiga mai faifaipea o faaaliga lea ua faatoa amata.3

E mafai foi ona faapena le mea e te oo i ai i lenei konafesi. E i ai au fesili o loo e sailia ni tali. Na ua lava lou faatuatua e faamoemoe ai o le a e maua tali mai le Alii e ala mai i Ana auauna.4 O le a e le maua le avanoa e fesili leotele mai ai mo tali mai le au failauga, ae e mafai ona e fesili i lou Tama Faalelagi i le tatalo.

Ua ou iloa mai mea na ou oo i ai e faapea, o le a oo mai ia tali e fetaui ma ou manaoga ma au tapenaga faaleagaga. A e manaomia se tali e taua i lou soifua manuia e faavavau po o isi, e manatu o le a oo mai. Ae, pei foi o lena taimi, atonu e te maua—e faapei foi o Iosefa Samita—le tali ia onosa’i.5

Afai o lou faatuatua ia Iesu Keriso na i’u i se loto ua faamaluluina e ala i aafiaga o Lana Togiola, o le a atili ai ona e mafai ona lagonaina musumusuga a le Agaga e tali atu ai au tatalo. O lo’u aafiaga patino e faapea o le leo filemu ma le itiiti—e manino—ma iloatino i lo’u mafaufau pe a ou lagonaina se gauai filemu atu o lo’u loto i le finagalo o le Alii. O lena lagona o le lotomaualalo o le ala sili e mafai ona faamatala ai o le “Aua le faia lo’u loto, ae o lou finagalo.”6

O lea faagasloga o faaaliga o le mafuaaga lea o le a outou faafofoga ai i failauga o aoao atu i lenei konafesi mea ua ta’ua o aoaoga faavae autu a Keriso.7 E oo mai faaaliga ia i tatou e faatatau i le maualuga ua tatou saili e talia ai ma opomau le aoaoga faavae autu a Keriso i o tatou loto ma faatinoina i o tatou olaga.

Tou te manatua mai le Tusi a Mamona na a’oa’o mai ai i tatou e Nifae e faapea o le faatuatua ia Iesu Keriso o le ki lea i le mauaina o faaaliga o le upumoni ma o le ki o le mauaina o le talitonuga maumaututu o loo tatou mulimuli i le taitaiga a le Faaola. Na tusia e Nifae upu nei i le fia seneturi a o le’i soifua mai Iesu Keriso i le olaga nei:

“E tautala mai agelu i le mana o le Agaga Paia; o le mea lea ua latou fetalai mai ai i le afioga a Keriso. O le mea lea, na ou fai atu ai ia te outou, ia taumamafa fiafia i afioga a Keriso; aua faauta, o afioga a Keriso o le a taʼu mai ai ia te outou mea uma e tatau ona outou faia.

“O lenei foi, ina ua uma ona ou fai atu nei upu, afai e le malamalama ai ia te outou, e le mafai ona ua outou le ole atu, pe tuitui atu outou; o le mea lea, ua le aumaia ai outou i le malamalama, ae fano outou i le pouliuli.

Aua faauta, ou te toe fai atu i te outou afai tou te ulu atu i le ala, ma maua le Agaga Paia, o le a faaali mai e ia ia te outou mea uma e tatau ona outou faia.

Faauta, o le mataupu faavae lenei a Keriso, ma e lē toe i ai se isi mataupu faavae e tuu mai seia mavae ona ia faaali mai o ia lava ia te outou i la le tino. Ma pe a ia faaali mai o ia lava ia te outou i la le tino, o mea uma o le a fetalai mai ai o ia ia te outou, ia outou faia.”8

O le a fetalaia mai e le Alii mea e ala mai i Ana auauna ia te oe ma a’u i ona po nei ma i le lumanai. “O le a ta’u mai ia i tatou mea e ao ona tatou faia.9 O le a lē alaga leotele mai e le Faaola ni faatonuga ia te oe ma a’u. E pei ona Ia a’oa’o atu ia Elia:

“Ona fetalai mai lea o Ia, Ina alu ia oe i fafo, ma e tu i le mauga i luma o Ieova. Faauta mai, ua afio ane Ieova, o le matagi tetele foi ma le malosi ua lepetia ai mauga, ma momomo ai papa i luma o Ieova; e le’i i ai Ieova i le matagi: ua mulimuli i le matagi o le mafuie; e le’i i ai Ieova i le mafuie:

“E mulimuli i le mafuie o le afi; e le’i i ai Ieova i le afi: e mulimuli i le afi o le leo filemu ma le itiiti.”10

O le lagonaina o lena si’ufofoga o le a sau mai lo tatou faatuatua ia te Ia. O le lava o le faatuatua, o le a tatou fesili atu ai mo se taitaiga ma le faamoemoe e o ma fai, po o le a lava e poloai mai ai o Ia.11 O le a tatou atia’e ai le faatuatua e iloa po o le a lava le mea e poloai mai ai o Ia o le a manuia ai ma isi, ma mafai ona faamamaina i tatou i le faagasologa ona o Lona alofa mo i tatou.

Afai o lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso na taitai ai i tatou e ole atu i le Tama mo ni tali, o le a aumaia foi e lena lava faatuatua le pa’i mālū mai o le Faaola e lava tatou te faalogo ai i Lana taitaiga ma naunau ai ma le fiafia e usita’ia. Ona tatou lagiina ai lea ma le olioli o upu o le viiga, tusa lava pe faigata le galuega, “Le Atua malie lau galuega.”12

O le tele o lo tatou talia o aoaoga faavae autu a Keriso i o tatou olaga ma loto, o le tele foi lena o lo tatou lagonaina lea o le alofa sili atu ma le lotofaavauvau mo i latou e lei maua lava le faamanuiaga o le faatuatua ia Iesu Keriso pe o tauivi foi ina ia faatumauina. E faigata ona tausi poloaiga a le Alii e aunoa ma le faatuatua ma le faalagolago ia te Ia. O nisi ua leai se faatuatua i le Faaola, e oo lava ina latou teena Lana apoapoaiga, ma latou fai mai ai ua lelei le mea leaga ae leaga le mea lelei.13 Ina ia aloese mai lenei mea sese matuia, e taua tele le iloa o soo se faaaliga faaletagata lava ia tatou te maua e ao ona ogatusa ma a’oa’oga a le Alii ma Ana perofeta.

Uso e ma tuafafine, e manaomia le faatuatua e usitai ai i poloaiga a le Alii. E manaomia le faatuatua ia Iesu Keriso e auauna atu ai i isi mo Ia. E manaomia le faatuatua e alu atu ai e a’oa’o atu Lana talalelei ma ofo atu i tagata atonu e lē o lagonaina le si’ufofoga o le Agaga ma ono faafitia le moni o le savali. Ae a tatou faatinoina lo tatou faatuatua ia Keriso—ma mulimuli i Lana perofeta soifua—o le a faatuputeleina le faatuatua i le lalolagi atoa. Ona o tekinolosi, atonu o le a toatele atu fanau a le Atua e faalogo ma iloaina le afioga a le Atua i le faai’uga o lenei vaiaso nai lo ni isi lava aso se lua i le talafaasolopito.

Faatasi ai ma le faatuatua ua faateleina faapea o le Ekalesia ma le malo lenei o le Alii i le lalolagi, o le a toatele atu tagata o le ekalesia e totogi sefuluai ma saofagā e lagolago ai i latou o e manaomia le fesoasoani, e oo lava i tagata o le ekalesia o loo feagai ma o latou lava faigata. Faatasi ai ma le faatuatua faapea ua valaauina i latou e Iesu Keriso, ua maua ai e faifeautalai i le lalolagi atoa ni auala e faatoilalo ai lu’itau na afua mai le faama’ioti, ma latou faia ma le lototetele ma le fiafia. O a latou taumafaiga faaopoopo foi, ua tupu malolosi atili ai lo latou faatuatua.

O mea faafeagai ma tofotofoga e tele ina faaosofia ai le faatupulaia o le faatuatua. O le mea moni lava lea i taimi uma, aemaise talu mai le amataga o le Toefuataiga ma le faavaeina o le Ekalesia a le Alii.14

O le mea na saunoa i ai Peresitene George Q. Cannon i aso ua leva, o loo moni foi i le taimi nei ma o le a tumau ai pea seia afio patino mai le Faaola e taitai Lana Ekalesia ma Lona nuu. “O le usitai i le Talalelei e aumaia ai [tagata] i ni sootaga vavalalata tele ma le tuuto ma le Alii. E faavae ai se sootaga vavalalata i le va o tagata i le lalolagi ma lo tatou Mata’isau Sili i le lagi. E aumaia ai i le mafaufau o le tagata ola se lagona o le mautinoa atoatoa i le Silisili Ese ma Lona naunau e faafofoga mai ma tali mai i aioiga a i latou o e faalagolago ia te Ia. I taimi o tofotofoga ma faigata o lenei talitonuga mautinoa e matua taua tele. Atonu e oo mai faalavelave i luga o tagata taitoatasi po o tagata uma foi, atonu e taufaamata’u mai mala, ma foliga ai ua lafotuina le faamoemoe o le tagata, ae, o mea o loo faaaoga ai e tagata ia avanoa ia e aumaia e le usiusitai i le Talalelei, e mautinoa lava lo latou nofoaga; o loo tutu foi o latou vae i luga o se papa e le mafai ona fuliesea.”15

Ou te molimau atu o le papa o loo tatou tutu ai, o la tatou molimau lea o Iesu o le Keriso, o Lana Ekalesia lenei lea Na Te taita’ia, ma o Peresitene Russell M. Nelson o Lana perofeta soifua i ona po nei.

E saili ma maua e Peresitene Nelson le taitaiga mai le Alii. Ia te a’u, o ia o se faataitaiga o le sailia o lena taitaiga faatasi ai ma le naunautaiga e mulimuli ai. O lena lava foi naunautaiga ia usiusitai i le taitaiga a le Alii o loo i le loto o i latou uma o e ua saunoa mai pe o le a lauga, tatalo, pe pese i lenei konafesi aoao a Lana Ekalesia.

Ou te tatalo mo i latou i le salafa o le lalolagi, o e o maimoa mai pe o faafogafoga mai i lenei konafesi ia lagonaina le alofa o le Alii mo i latou. Ua tali mai le Tama Faalelagi i a’u tatalo ia mafai ona ou lagonaina tau lava o sina vaega o le alofa o le Faaola mo outou ma Lona Tama Faalelagi, o lo tatou Tama Faalelagi.

Ou te molimau atu o loo soifua Iesu Keriso. O Ia o lo tatou Faaola ma lo tatou Togiola. O Lana Ekalesia lenei. O loo i ai o Ia i lona faauluuluga. O Ia, faatasi ai ma Lona Tama Faalelagi, na faaali tino atu i la’ua ia Iosefa Samita i se togavao i Niu Ioka. O le talalelei a Iesu Keriso ma Lana perisitua na toefutai mai e ala mai i avefeau faalelagi.16 E ala i le mana o le Agaga Paia, ua ou iloa e moni lena mea.

Ou te tatalo ia outou maua foi lena lava molimau e tasi. Ou te tatalo o le a e ole atu i le Tama Faalelagi mo le faatuatua ia Iesu Keriso o loo e manaomia e osia ai ma tausia feagaiga o le a mafai ai ona avea le Agaga Paia ma au soa e le aunoa. Ou te tuua ai outou i lo’u alofa ma la’u molimau mautinoa i le suafa paia o Iesu Keriso, amene.