Konafesi Aoao
Avatu le Paia i le Alii
Konafesi aoao ia Oketopa 2021


Avatu le Paia i le Alii

O le ositaulaga e itiiti lava sona uiga i le “lafoai ese” ae tele atu i le “foai atu” i le Alii.

O le tausaga ua te’a nei, a o ou i ai i le Au Peresitene Eria o Asia i Matu, sa ou maua ai se telefoni mai ia Peresitene Russell M. Nelson na valaaulia mai ai a’u e avea ma Fesoasoani Lua i le Au Epikopo Pulefaamalumalu. Sa ia valaaulia ma le faaaloalo lo’u toalua o Lori, e auai atu i le talanoaga. Ina ua mae’a le telefoni, sa ma i ai pea i le tulaga o le lē talitonu ina ua fesili lo’u toalua, “A o le a le mea a le Au Epikopo Pulefaamalumalu e fai?” I le mavae ai o sina minute na manatunatu ai, sa ou tali atu, “Ou te lē o iloa tonu!”

I le mavae ai o se tausaga—ma ina ua mavae ni lagona loloto o le lotomaualalo ma le lotofaafetai—ua mafai ona ou tali i le fesili a lo’u toalua ma se malamalama sili atu. Faatasi ai ma le tele o isi mea, o le Au Epikopo Pulefaamalumalu e vaaia le uelefea ma galuega alofa a le Ekalesia mo tagata. O lenei galuega ua soo ai le kelope atoa ma ua toatele atu fanau a le Atua ua faamanuiaina ai nai lo se isi taimi muamua.

I le avea ai o se Au Epikopo Pulefaamalumalu, e lagolagoina i matou e tagata faigaluega lelei a le Ekalesia ma isi, e aofia ai le Au Peresitene Aoao o le Aualofa, o ē o loo matou galulue faatasi i le Komiti Faatonu o le Uelefea ma le Ola-Tutoatasi a le Ekalesia. I la matou matafaioi o ni sui auai o lena komiti, sa fesili mai ai le Au Peresitene Sili ia te a’u—faapea foi ma Sister Eubank, o lē na saunoa mai ia i tatou i le afiafi ananafi—e faasoa atu ia te outou se tulaga ua i ai nei taumafaiga o galuega alofa a le Ekalesia. Sa faapitoa foi ona latou talosaga mai ia matou faaleo atu lo latou agaga faafetai maoae—ona o outou uso e ma tuafafine, ua mafai ai ona faia nei taumafaiga mo galuega fesoasoani.

Ata
Foai agaalofa
Ata
Foai faaopoopo mo fesoasoaniga alofa

A o tatou matauina ma le popole ia aafiaga ua mavae o mafatiaga o le tamaoaiga o le KOVITI-19 i le salafa o le lalolagi, semanu e faigofie ona tatou faapea o le a faasolo ina faaitiitia saofaga tautupe sa mafai e le Au Paia ona tuuina mai. Ae o le mea moni, sa feagai foi o tatou lava tagata ma faafitauli mai le faama’ioti. Manatu i o tatou lava lagona ina ua tatou matauina le faafeagai! O foai mo galuega fesoasoani i le 2020 na tulai mai i se tulaga aupito maualuga na i ai—ma o loo agaigai foi ina maualuga atu i le tausaga lenei. O le taunuuga o lo outou agalelei, na mafai ai e le Ekalesia ona ausia lona tali atu aupito tele talu ona faavae le Tupe o Galuega Alofa, mo le silia ma le 1,500 polōketi o le toomaga mo le KOVITI, i le silia ma le 150 atunuu. O nei foai, ia na tou tuuina mai ma le lē manatu faapito i le Alii, na faaliliu i taumafa e tausi ai le soifua, okesene, sapalai faafomai, ma tui puipui mo i latou semanu e aunoa ma ni tui.

Ata
Tagata sulufai
Ata
Tagata sulufai
Ata
Tagata sulufai

E pei lava ona taua le foai o oloa e faapena foi le maoae o taimi ma le malosi o loo foai mai e tagata o le Ekalesia mo faamoemoega e fesoasoani ai i tagata. E oo lava foi a o faateteleina le faama’ioti, o mala faalenatura, fevaevaea’iga faalemalo, ma le faifai pea o le lē mautu o le tamaoaiga ua atili ai ona faamalolosia le o ese mai o le faitau miliona o tagata mai o latou aiga. Ua lipotia mai nei e Malo Aufaatasi e faapea ua silia ma le 82 miliona tagata ua aveesea faamalosi mai i o latou nofoaga i le lalolagi.1 E faaopoopo i lenei mea le fia miliona o isi ua filifili e sosola ese atu mai le mativa po o sauaga e saili se olaga sili atu mo i latou lava po o a latou fanau, ma ua mafai ona outou amata maua sina vaaiga i le tele na’ua o lenei tulaga i le lalolagi.

Ou te fiafia e lipoti atu e faapea, faafetai i taimi ma taleni ofofua mai a le toatele, ua faatautaia e le Ekalesia nofoaga tutotonu e talileleia ai le au sulufai ma tagata fāi mai i nofoaga eseese i le Iunaite Setete ma Europa. Faafetai atu foi mo a outou saofaga, tatou te saunia meataumafa, tupe, ma volenitia e fesoasoani i polokalama faapena ia e faatautaia e isi faalapotopotoga i le lalolagi atoa.

Ou te fia molimoli atu le agaga faafetai i le Au Paia o ē na aapa atu e fafaga, faalavalava, faauo, ma fesoasoani i nei tagata sulufa’i ia atia’e ma faalagolago ia i latou lava.

O le afiafi ananafi, sa faasoa mai ai e Sister Eubank ni nai taumafaiga matagofie a le Au Paia e tusa ai ma lea tulaga. A ou manatunatu i nei taumafaiga, e tele ina liliu atu o’u mafaufauga i le mataupu faavae o le ositaulaga ma le fesootaiga tuusa’o o lenei mataupu faavae i poloaiga sili e lua o le alofa i le Atua ma le alofa i o tatou tuaoi.

I le faaaogaaga faaona-po-nei, o le upu ositaulaga ua ta’u mai ai le manatu faavae o le “lafoai ese” o mea mo le Alii ma Lona malo. Peitai, i aso anamua, o le uiga o le upu ositaulaga sa sili ona latalata le fesootai ma ona faapogai faaLatina: sacer, o lona uiga e “sā” pe “paia,” ma le facere, o lona uiga “ia fai.”2 O lea, i ona po anamua o le ositaulaga o lona uiga moni “o le faia o se mea po o se tasi ia paia.”3 I le tilotilo la i ai faapena, o le ositaulaga o se faagasologa o le avea ma sē ua paia ma ua oo ina iloa le Atua, e le o se mea e tupu po o le “lafoai ese” i se sauniga o mea mo le Alii.

Na fetalai le Alii, “O le [alofa mama] ou te loto i ai, ae le o le taulaga; ia iloa foi le Atua e sili lea i lo’u manatu i taulaga mu.”4 E finagalo le Alii ia tatou paia,5 ia tutumu i le alofa mama,6 ma ia iloa o Ia.7 E pei ona sa a’oa’o mai le Aposetolo o Paulo, “Afai foi ou te tufatufaina a’u mea uma e fagaina ai ē matitiva; afai foi ou te tuuina atu lo’u tino ina ia susunuina, a e leai so’u alofa, e leai lava sona aoga ia te au.”8 O le mea silisili lava, e finagalo le Alii i o tatou loto; e finagalo o Ia ia avea i tatou ma tagata fou ia Keriso.9 E pei ona sa Ia faatonuina ai sa Nifae, “Ia outou osi mai mo se taulaga ia te a’u le loto momomo ma le agaga salamo.”10

Ata
E Paia i le Alii

O le ositaulaga e itiiti lava sona uiga i le “lafoai ese” ae tele atu lona uiga i le “foai atu i” le Alii. O loo vaneina i luga o le faitotoa i o tatou malumalu taitasi ia upu: “E Paia i le Alii; o le Maota o le Alii.” A o tatou tausisia a tatou feagaiga e ala i osigataulaga, e faapaiaina i tatou e ala i le alofa tunoa o Iesu Keriso, ma i fatafaitaulaga o le malumalu paia, tatou te avatu ai lo tatou paia i le Alii faatasi ai ma loto momomo ma agaga salamo. Na a’oa’o mai Elder Neal A. Maxwell: “O le gauai atu o le finagalo o se tasi [po o le loto11] o le mea moni e na o le pau lea o le mea e tulaga ese le patino e tatau ona tatou tuu i luga o le fata faitaulaga a le Atua. … Peitai, a iu ina tuuina atu e oe ma a’u i tatou lava, e ala i le tuuina atu o tatou loto taitoatasi ia tofatumoanaina i le finagalo o le Atua, o lona uiga o loo tatou tuuina atu moni se mea ia te Ia!”12

A oo ina vaavaai atu i a tatou osigataulaga mo isi mai le vaaiga o le “lafoai ese,” e mafai ona tatou vaai atu i ai o se avega mamafa ma oo ai ina lotovaivai pe a lē amana’iaina a tatou osigataulaga pe tauia. Peitai, pe a tilotilo atu i ai mai le vaaiga o le “ foai atu i” le Alii, o a tatou osigataulaga mo isi e avea o ni meaalofa, ma o le olioli o le foai atu ma le agalelei e avea ma ona lava taui. O le saoloto mai le manaomia o le alofa, faamaoniga, po o le talisapaia mai isi, e avea ai a tatou osigataulaga ma faailoaga aupito mama a’ia’i ma loloto o lo tatou lotofaafetai ma le alofa mo le Faaola ma o tatou uso a tagata. Soo se lagona mitamita lava o le ositaulaga a le tagata lava ia, ia tuu avanoa i lagona o le lotofaafetai, limafoai, faamalieina, ma le olioli.13

E faapaiaina se mea—pe o o tatou ola, o a tatou meatotino, o o tatou taimi, po o a tatou taleni—ua le na ona lafoai ese ae e ala i le faapaiaina14 i le Alii. O le galuega alofa a le Ekalesia o se meaalofa na’ua. O le fua o taulaga tuufaatasi, faapaiaina a le Au Paia, o se faailoaga o lo tatou alofa i le Atua ma Ana fanau.15

Ata
Sister Canfield ma i latou o loo ia auauna atu i ai

O Steve ma Anita Canfield o sui o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi atoa, o ē na iloaina mo i la’ua lava faamanuiaga lē mafuatiaina o le foai atu i le Alii. O le avea ai ma faifeautalai o le uelefea ma le ola tutoatasi, sa faatonuina le au Canfields e tuuina atu ni fesoasoani i tolauapiga a le au sulufa’i ma tagata fāi mai i Europa atoa. I lona soifuaga faalegaluega, sa avea Sister Canfield ma tagata tomai sili i le lalolagi e mamanuina totonu o fale sa faakonekarate e le au mau’oa e faamatagofie o latou fale anagatā. Ae na faafuasei, ona ia maua o ia lava i totonu o se lalolagi e matuā faafeagai, a o ia auauna atu i tagata ua leiloloa mea uma i le tulaga o ‘oa faalelalolagi. I ana lava upu, sa ia faafesuia’ia “alasavali maamora mo fola palapalā,” ma o le faia o lea mea na ia iloa ai se tulaga o le maualuga e lē mafaatusalia o le faamanuiaina, a o amata e ia ma lona toalua ona faauo—ma e le’i pine ae alolofa ma opogi—i latou o ē sa manaomia la la’ua tausiga.

Sa matau e le au Canfields, “Ma te le’i lagonaina faapea ua ma ‘lafoai ese’ se mea e auauna ai i le Alii. O lo ma manao sa na ona ‘foai atu’ ia te Ia o lo ma taimi ma le malosi e faamanuia ai Ana fanau i soo se mea Na te silafia e fetaui e faaaoga i ai i ma’ua. A o matou galulue soosoo tau’au ma o matou uso ma tuafafine, soo se foliga vaaia—soo se eseesega i talaaga po o mea e o mai ai—sa liusuavai mo i matou, ma sa na o le alofa o le tasi i le isi sa ma vaaia. E leai se tulaga manuia faalematātā po o oa faalelalolagi sa mafai ona tutusa ma le ala na faamau’oaina ai i ma’ua e nei aafiaga, i le auauna ai i fanau aupito faatauvaa a le Atua.”

O le tala a le au Canfields ma le anoanoai o isi tala faapena, ua fesoasoani ou te talisapaia ai upu o se pese faigofie ae maoae a le Peraimeri.

“Foai,” o si vaitafe lea,

A o tafe mai luga,

“E laitiiti a’u ae o fea ou te i ai

E lauusiusi mea uma.”

Ioe, e laiti i tatou taitoatasi, ae a tutufaatasi a o tatou faanatinati e foai atu i le Atua ma o tatou uso a tagata, po o fea lava tatou te o i ai, e faamau’oaina lava ma faamanuiaina olaga.

O le fuaiupu lona tolu e faalēiloa lelei ae e faaiu i le valaaulia alofa lea:

Foai, pei o Iesu;

O loo i ai se mea e mafai ona avatu e tagata uma.

Fai pei o vaitafe ma laau:

Aua o loo soifua le Atua ma isi.16

Uso e ma tuafafine pele,—a tatou ola mo le Atua ma isi e ala i le foai atu o a tatou mea, o o tatou taimi, ma ioe, e oo lava i o tatou tagata, ua tatou tuua i le lalolagi sina lauusiusi teisi, tuua i fanau a le Atua sina fiafia teisi, ma, i lea faiga, tatou te paia teisi ai.

Ia faamanuia tele le Alii ia te outou mo osigataulaga o loo outou foai atu ia te Ia ma le lē faatuaoia.

Ou te molimau atu o loo soifua le Atua. “O leTagata Paia o lona suafa lea.”17 O Iesu Keriso o Lona Alo ma o lē e foai maia meaalofa uma.18 Ia faapaiaina i tatou e ala i Lona alofa tunoa ma le tausiga o a tatou feagaiga e ala i osigataulaga, ma ia faavavau ona tuu atu le alofa ma le paia tele i le Alii.19 I le suafa paia o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai “Global Trends: Forced Displacement in 2020,” UNHCR report, June 18, 2021, unhcr.org.

  2. O le taulaga e sau mai le upu Latina o le sacrificium, lea e aofia ai faapogai faaLatina e lua o sacer ma le facere, e tusa ai ma le Merriam-Webster Dictionary (tagai merriam-webster.com). O le upu sacer o lona uiga o le “sā” po o le “paia,” a o le upu facere o lona uiga ia faia po o le fai e tusa ai ma le Latin English Dictionary (tagai latin-english.com).

  3. Taiala i Tusitusiga Paia, “Sacrifice,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

  4. Hosea 6:6; tagai vaefaamatalaga e, e ta‘u mai ai o le alofa mutimutivale i le faaEperu o lona uiga o le “alofa mama” po o le “alofa agalelei.” Tagai foi i le Mataio 9:10–13; 12:7.

  5. Tagai i le Levitiko 11:44.

  6. Tagai i le Moronae 7:47.

  7. Tagai i le Mosaea 5:13.

  8. 1 Korinito 13:3; tagai foi i le Mosaea 2:21.

  9. Tagai i le 2 Korinito 5:17.

  10. 3 Nifae 9:20, faaopoopo le faamamafa; tagai foi i le fuaiupu e 19.

  11. O le upu loto ua faaopoopo i i o se upu uiga tutusa mo le naunautai.

  12. Neal A. Maxwell, “Swallowed Up in the Will of the Father,” Ensign, Nov. 1995, 24; faaopoopo le faamamafa. Tagai foi i le Ominae 1:26; Roma 12:1.

  13. Tagai i le Moronae 10:3.

  14. O le Faapaia o lona uiga ia “tautino atu pe vaetofia o se mea e paia,” e tusa ai ma le American Heritage College Dictionary.

  15. Tagai i le Mataio 22:36–40.

  16. “‘Foai,’ O Si Auvai Lea,” Tusipese a Tamaiti, 116.

  17. Mose 6:57.

  18. Tagai i le Moronae 10:18.

  19. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:8.