2010–2019
Auai o Tuafafine i le Faapotopotoina o Isaraelu
Oketopa 2018


Auai o Tuafafine i le Faapotopotoina o Isaraelu

Ou te tuuina atu se aioiga faaperofeta ia te outou, o tamaitai o le Ekalesia, ia mamanuina le lumanai e ala i le fesoasoani e faapotopoto Isaraelu ua faataapeapeina.

E maeu le matagofie o le faatasi ai ma outou, o’u tuafafine pele ma taua. Masalo o se aafiaga talu ai nei o le a outou maua ai se vaaiga i o’u lagona e uiga ia te outou ma tomai faalelagi ia ua faaee atu ia te ouotu.

I se tasi aso a o lauga atu i se faapotopotoga i Amerika i Saute, sa ou matuai fiafia lava i la’u autu, ma i se taimi taua lava, sa ou fai atu ai, “I le avea ai o a’u ma se tina e toa sefulu le fanau, e mafai ona ou ta’u atu ia te outou e faapea …” Ona faaauau ai lea ona faamaea la’u savali.

Ou te le’i iloaina sa ou fai atu le upu tina. Sa manatu la’u faaliliu upu, sa sese na ‘ou ta’uina, ma sui le upu tina i le tama, o lea sa le’i iloa ai e le faapotopotoga sa ou faasino ia te a’u lava ia o se tina. Ae sa faalogo i ai lo’u toalua o Wendy, ma sa fiafia o ia i la’u measese sa le’i mafaufauina.

I lena taimi, o le faananau loloto o lo’u loto ia faia se eseesega i le lalolagi—e pei e na o tina latou te faia—sa maena mai i lo’u loto. I le gasologa o tausaga, soo se taimi lava e fesiligia ai a’u pe aisea na ou filifili ai e avea ma se fomai, sa tutusa la’u tali i taimi uma: “Ona sa le mafai ona ou filifili e avea ma se tina.”

Faamolemole ia manatua soo se taimi lava ou te faaaogaina ai le upu tina ou te le o talanoa atu na o tamaitai ua fanauina pe vaetamaina ni fanau i lenei olaga. O loo ou talanoa atu i afafine matutua uma a o tatou Matua Faalelagi. O tamaitai uma o se tina e tusa ma lona natura paia e faavavau.

O le po nei la, i le avea ai ma se tama o le fanau e toa 10—toa iva afafine ma le atalii e toatasi—ma i le avea ai ma Peresitene o le Ekalesia, ou te tatalo ai ia outou lagonaina le loloto o o’u lagona e uiga ia te outou—e uiga i tagata e i ai outou ma mea lelei uma o loo outou faia. E leai se tasi e mafai ona faia le mea e mafai ona faia e se tamaitai amiotonu. E leai ma se tasi e mafai ona faaluaina le faatosinaga a se tina.

E mafai ma e tele ina fesootai atu e alii le alofa o le Tama Faalelagi ma le Faaola i isi. Ae ua i ai i tamaitai se meaalofa faapitoa mo lena mea—o se meaalofa ua faaee mai le lagi. Ua ia te oe le malosiaga e lagona ai mea o loo manaomia e se tasi—ma le taimi e manaomia ai e ia. E mafai ona e aapa atu, faamafanafana, aoao atu, ma faamalosia se tasi i ona taimi o mafatiaga.

E ese le vaai a tamaitai i mea nai lo alii, ma oka so matou manaomiaina o la outou vaaiga! O lo outou natura e taitai atu ai outou e mafaufau muamua i isi, ia mafaufau i le aafiaga o soo se faatinoga o le a i ai i luga o isi.

E pei ona ta’ua e Peresitene Eyring, o lo tatou Tina mamalu o Eva—faatasi ma lana vaai mamao i le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi—na amatalia le mea ua tatou ta’ua “o le Pa’ū.” O lana filifiliga atamai ma le lototele ma le faaiuga lagolagosua a Atamu na agai ai i luma le fuafuaga o le fiafia a le Atua. O i la’ua na mafai ai mo i tatou taitoatasi ona o mai i le lalolagi, ia maua se tino, ma faamaonia atu o le a tatou filifili e tutū atu mo Iesu Keriso i le taimi nei pei lava ona tatou faia i le muai olaga.

O’u tuafafine pele, ua ia te outou ni meaalofa faaleagaga ma ni uiga faapitoa. Ou te uunaia outou i le po nei, faatasi ma le faamoemoe uma o lo’u loto, ia tatalo ina ia malamalama i au meaalofa faaleagaga—e atiae, faaaoga, ma faalautele i latou, ia matua sili atu nai lo se isi lava taimi. O le a e suia le lalolagi a o e faia lea mea.

I le avea ai ma tamaitai, e te musuiaina isi ma faatu se tagāvai agavaa o faataitaiga. Se’i o’u avatua sina faamatalaga e uiga i ni faasilasilaga tetele se lua sa faia i le tatou konafesi aoao talu ai. O outou, o’u tuafafine pele, sa avea ma ki i faasilasilaga taitasi.

Muamua, auaunaga. O le tulaga faatonuina silisili mo le auaunaga sa taulai i lo tatou Faaola, o Iesu Keriso. O le mea e masani ai, o tamaitai lava, e latalata atu i taimi uma i lena tulaga faatonuina nai lo alii. Afai e te auauna moni atu, e te muimuli i ou lagona e fesoasoani atu i se tasi ia lagonaina atili le alofa o le Faaola. O le lagona masani e auauna atu e taua lea i tamaitai amiotonu. Ou te iloa o tamaitai e tatalo i aso uma, “O ai e finagalo Lau Afio ou te fesoasoani i ai i le asō?”

A o le’i faia le faasilasilaga ia Aperila 2018 e uiga i le auala maualuga atu ma paia atu o le tausiga o isi, o le lagona o nisi o alii o le kolosi ese lea o a latou asiasiga faaleaiga ua “maea” ma me’i atu i le isi galuega.

Ae a outou lagonaina se tuafafine sa outou asia na manaomia se fesoasoani, tou te tali vave atu lava i ai ma fesoasoani i le masina atoa. O lea la, o le auala na tou faiaoga asiasi ai na musuia ai la tatou siitaga i luga i le auaunaga.

Lua, i le konafesi aoao ua mavae, sa toe faatulaga ai korama a le Au Perisitua Mekisateko. Ina ua matou tauivi pe faapefea ona fesoasoani i alii o le Ekalesia ia mataalia atili i o latou tiutetauave, sa matou iloiloina ma le toto’a le faataitaiga a le Aualofa.

I le Aualofa, e feiloai faatasi tamaitai o vaitausaga ma tulaga eseese o le olaga. O tulaga taitasi o le olaga e aumaia ni luitau tulagaese, ae, o loo outou i ai iina, i lea vaiaso ma lea vaiaso, e miō faatasi, tuputupu ae ma aoao faatasi i le talalelei, ma faia se eseesega moni i le lalolagi.

I le taimi nei, i le mulimuli ai i la outou faataitaiga, o ē umiaina le Perisitua Mekisateko o ni uso o le korama a toeaina. O nei alii e mai le 18 i le 98 tausaga (atonu e sili atu), faatasi ai ma ni aafiaga eseese faaleperisitua ma faaleEkalesia. Ua mafai nei e nei uso ona fatua’i ni sootaga faaleuso malolosi atu, aoao faatasi, ma sili ona faamanuia mataalia ai isi.

Tou te manatua ia Iuni ua mavae, sa ma lauga atu ai ma Sister Nelson i le autalavou o le Ekalesia. Sa ma valaaulia i latou ia auai i le ‘autau talavou a le Alii e fesoasoani e faapotopoto Isaraelu i itu uma e lua o le veli. O lenei faapotopotoina o le “lu’i aupito silisili, le mafuaaga aupito silisili, ma le galuega aupito silisili i le lalolagi i le taimi nei”!1

O se galuega ua matua manaomia ai tamaitai, ona o tamaitai latou te mamanuina le lumanai. O le po nei la ou te tuuina atu ai se aioiga faaperofeta ia te outou, o tamaitai o le Ekalesia, ia mamanuina le lumanai e ala i le fesoasoani e faapotopoto Isaraelu ua faataapeapeina.

O fea e mafai ona e amata ai?

Sei ou ofoina atu ni valaaulia se fa:

Muamua, ou te valaaulia oe ia auai i se anapogi 10 aso mai ala faasalalau faaagafesootai ma mai soo se isi lava ala faasalalau na te aumaia ni mafaufauga lē lelei ma lē mama i lou mafaufau. Tatalo ia iloa po o a faatosinaga e aveese i le taimi o lau anapogi. O le aafiaga o lau anapogi 10 aso e mafai ona faateia ai oe. O le a se mea e te matauina i le mavae ai o se malologa mai vaaiga o le lalolagi ia na faamanualia ai lou agaga? O i ai ea se suiga i le mea ua e manao nei e faaalu ai lou taimi ma le malosi? Ua suia ea se tasi o au faamuamua—e tusa lava pe na o sina mea? Ou te uunaia oe e faamaumau ma mulimuli i uunaiga taitasi.

Lua, ou te valaaulia outou ia faitau le Tusi a Mamona i le va o le taimi nei ma le faaiuga o le tausaga. I le faigata ai e pei foi ona i ai i mea uma o loo e taumafai e pulea i lou olaga, afai o le a e taliaina lenei valaaulia ma se faamoemoega atoa o le loto, o le a fesoasoani atu le Alii ia te oe ia maua se auala e ausia ai. Ma, a e suesueina ma le agaga tatalo, ou te folafola atu o le a matala le lagi mo oe. O le a faamanuiaina e le Alii oe i musumusuga ma faaaliga faateleina.

A o e faitauina, ou te uunaia oe ia faailoga fuaiupu taitasi o loo talanoa pe o loo faasino i le Faaola. Ona, talanoa lea ma le manatu i ai e uiga i le tautalatala e uiga ia Keriso, olioli ia Keriso, ma talai atu Keriso faatasi ma o outou aiga ma uo.2 O le a outou latalata atili atu i le Faaola e ala i lenei faagasologa. Ma o suiga, e oo lava i vavega, o le a amata ona tutupu.

I lenei taeao sa faia ai le faasilasilaga e faatatau i le faatulagaga fou o sauniga i Aso Sa ma le mataupu aoaoina e faatotonugalemu i le aiga ma lagolagoina e le Ekalesia. O outou, o’u tuafafine, o le ki lea i le manuia o lenei taumafaiga fou, paleni, ma felagolagomai o le aoaoina atu o le talalelei. Faamolemole ia aoao atu i latou o ē tou te alolofa i ai i mea tou te aoaoina mai tusitusiga paia. Aoao i latou i le auala e liliu atu ai i le Faaola mo Lona mana faamalolo ma faamama pe a latou agasala. Ma aoao i latou i le auala e utuvai ai mai Lona mana faamalosiau i aso uma o o latou olaga.

Tolu, ia faamautu se mamanu o le auai e le aunoa i le malumalu. Atonu o le a manaomia e lenei mea sina osigataulaga laitiiti i lou olaga. O le tele o lou taimi e alu soo i le malumalu o le a faatagaina ai le Alii e aoao oe i le auala e te utuvai ai ma Lona mana o le perisitua lea na faaee atu ia te oe i totonu o Lona malumalu. Mo nisi o outou o e e le nonofo latalata i se malumalu, ou te valaaulia outou ia suesue ma le agaga tatalo e uiga i malumalu o loo i totonu o tusitusiga paia ma i upu a perofeta soifua. Saili ia iloa atili, ia malamalama atili, ia lagona atili e uiga i malumalu nai lo se isi lava taimi muamua na e oo i ai.

I la tatou faigalotu mo le autalavou i le lalolagi atoa ia Iuni talu ai, sa ou lauga ai e uiga i se alii talavou lea na suia lona olaga ina ua faafesuiai e ona matua lana telefoni poto i se telefoni faamoe e leai se initoneti. O le tina o lenei alii talavou o se tamaitai le fefe o le faatuatua. Sa ia vaaia le see ese atu o lona atalii i filifiliga sa ono taofia o ia mai le auauna atu i se misiona. Sa ia avatu ana olega i le malumalu ia iloa pe faapefea ona fesoasoani atu i lona atalii i se auala sili atu. Ona ia mulimuli lea i uunaiga uma.

Sa ia fai mai: “Sa ou lagona le taialaina o a’u e le Agaga e siaki le telefoni a lo’u atalii i taimi patino e maua ai ni mea patino. Ou te le iloa pe faapefea ona fealuai i nei telefoni poto, ae sa taiala a’u e le Agaga i ala faasalalau faaagafesootai uma ia ou te le faaaogaina! Ou te iloa e fesoasoani le Agaga i matua o loo saili atu i le taitaiga ina ia puipuia a latou fanau. [I le taimi muamua] sa ita tele lo’u atalii ia te a’u. … Ae i le mavae ai na o le tolu aso, sa ia faafetai mai ia te a’u! Sa mafai ona ia lagonaina le eseesega.”

Sa matua suia amioga ma uiga a lona atalii. Sa fesoasoani atili i le fale, laumata fiafia atili, ma sili ona gauai i le lotu. Sa ia fiafia e auauna atu mo se taimi i le vai papatiso o se malumalu ma saunia mo lana misiona.

O la’u valaaulia lona fa, mo outou ua lava le matutua, o le auai lea ma le atoatoa i le Aualofa. Ou te uunaia outou e suesue le faamatalaga o le faamoemoega o le Aualofa o loo i ai nei. E musuiaina. Atonu e mafai ona taialaina ai outou i le atiaeina o lau lava faamatalaga o le faamoemoega mo lou lava olaga. Ou te talosagaina foi outou ia olioli i upumoni o loo i le tautinoga a le Aualofa na faasalalauina i le toetoe 20 tausaga talu ai.3 O se kopi ua faavaaina o lenei tautinoga o loo tautau i le puipui i totonu o le ofisa o le Au Peresitene Sili. E faagaeetiaina lava a’u i taimi uma ou te faitauina ai. O loo faamatalaina ai po o ai oe ma le tagata e finagalo le Alii e avea ai oe i lenei taimi tonu a o e faia lau vaega e fesoasoani ai e faapotopoto Isaraelu ua faataapeapeina.

O’u tuafafine pele, matou te manaomia outou! Matou te “manaomia lo outou malosi, lo outou liua, lo outou talitonuga maumaututu, lo outou tomai e taitai, lo outou atamai, ma o outou leo.”4 E le mafai lava ona matou faapotopotoina Isaraelu e aunoa ma outou.

Ou te alofa ma faafetai atu ia te outou ma ou te faamanuia nei outou i le tomai e tuuese ai le lalolagi a o outou fesoasoani mai i lenei galuega taua ma le faanatinati. E mafai ona tatou faia faatasi mea uma ua manaomia mai e lo tatou Tama Faalelagi tatou te faia e saunia ai le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o Lona Alo Pele.

O Iesu o le Keriso. O Lana Ekalesia lenei. Ou te molimau atu ai i nei mea, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Russell M. Nelson, “Faamoemoe o Isaraelu,” (faigalotu a le autalavou i le lalolagi atoa, 3 Iuni, 2018), HopeofIsrael.lds.org.

  2. Tagai i le 2 Nifae 25:26.

  3. O loo maua nei pepa o faamatalaga i le initoneti. Mo le faamatalaga o le faamoemoega a le Aualofa, tagai lds.org/callings/relief-society. Mo le tautinoga a le Aualofa, tagai Mary Ellen Smoot, “Rejoice, Daughters of Zion,” Liahona, Jan. 2000, 111–14.

  4. Russell M. Nelson, “O Se Talosaga i O’u Tuafafine,” Liahona, Nov. 2015, 96; ua faaopoopo le faamamafa.