Ko e Kaumeʻá
Ngaahi Tulutā ʻo e Tuí
Māʻasi 2024


“Ngaahi Tulutā ʻo e Tuí,” Ko e Kaumeʻá, Māʻasi 2024, peesi 30–31.

Ngaahi Tulutā ʻo e Tuí

Naʻe ʻi ai ha palopalema ʻa Sēkope—naʻá ne fuʻu fiemohea maʻu pē!

Naʻe hoko ʻa e talanoá ni ʻi Palāsila.

ʻĪmisi
alt text

“Sēkope, ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e talí?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Mīsisi Lēlisí.

Naʻe ʻāʻā hake ʻa Sēkope ʻo hanga hake hono ʻulú mei he tesí. Naʻe sio kotoa atu hono kaungāakó kiate ia. Naʻe siofi foki ia ʻe heʻene faiakó. Naʻá ne ongoʻi ʻoku māfana hono kouʻahé. Kuó ne toe mohe ʻi he kalasí!

Naʻá ne pehē ange, “Kātaki fakamolemole, Mīsisi Lēlisi. “Kātaki muʻa ʻo toe ʻomi ʻa e fehuʻí?”

“Lava lelei. Kae kātaki ʻo tuku hoʻo mohe ʻi he kalasí.”

Naʻá ne momou hifo ʻi hono tangutuʻangá. “ʻIo, faiako.”

Naʻe toki hū pē ʻa Sēkope ki heʻene ʻapiako foʻoú ʻi he ngaahi uike siʻi kuo hilí. Naʻá ne manako ke ako, pea naʻe angalelei hono kaungāakó. Ka naʻe ʻi ai ha palopalema ʻe taha—naʻá ne fuʻu fiemohea maʻu pē! Naʻe fuʻu mamaʻo hono ʻapiako foʻoú, ko ia naʻe pau ai ke ne ʻā pongipongia ʻaupito ke aʻu ki ai ʻi he taimi totonu.

ʻI he kamataʻangá, naʻe faingofua pē ke tokanga ʻi he kalasí. Ka naʻe fakaʻau ke faingataʻa ange. Naʻe fuʻu helaʻia ʻaupito ʻa Sēkope ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo ne tō ʻo mohe.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe kole ʻe he puleako ʻo e akó kia Sēkope mo ʻene ongomātuʻá ke nau talanoa. Naʻá ne malimali mo talitali lelei kinautolu ki hono ʻōfisí.

Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ou fiefia ʻi hoʻomou ʻi hení. Ko ha tokotaha ako lelei ʻa Sēkope. Ka ʻoku pehē ʻe heʻene faiakó ʻoku ʻikai tokanga ia ki heʻene ngaahi kalasí. Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tokanga ia, pea hangē ʻoku fuʻu helaʻiá. ʻOkú ne sai pē?”

Naʻe kamo ange ʻene faʻeé. “Naʻe ngāue mālohi ʻa Sēkope ke lava ʻo hū mai ʻo ako heni, ka ʻoku mamaʻo ia mei homau ʻapí. ʻOku fiemaʻu ke ne ʻā pongipongia ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOkú ne fiemohea leva ʻi heʻene ngaahi kalasi pongipongí.

Naʻe pehē ange ʻe he puleakó, “ʻOi, ko e ʻuhingá pē ia? ʻOku totonu ke mou ʻahiʻahiʻi ʻa e tulutā kofí! ʻAi ha ngaahi tulutā ʻo e kofi mālohí ʻi he inu ʻa Sēkopé ʻi he pongipongi kotoa pē. Te ne ʻai ia ke ʻāʻā maʻu pē.”

Naʻe fakafulofula ʻa Sēkope. “Ka ʻoku ʻikai inu kofi homau fāmilí.”

Na‘e mataʻi puputu‘u ʻa e puleakó. “ʻE faingataʻa ke ke ako kapau ʻe hokohoko atu pē hoʻo mohe ʻi he kalasí. ʻOku totonu ke ke fakakaukau ki ai.”

ʻI heʻenau mavahe mei he ʻōfisi ʻo e puleakó, naʻe puputuʻu ʻa e fakakaukau ʻa Sēkopé. Naʻá ne loto ke lelei ange ʻene akó, ka naʻá ne fie muimui foki ki he ngaahi fekaú.

ʻI he pō ko iá, naʻe lau ai hono fāmilí fekauʻaki mo e Lea ʻo e Potó ʻi he folofolá.

ʻI heʻene aʻu kia Sēkopé, naʻá ne lau ʻo pehē, “Pea ko e kāingalotu kotoa pē ʻoku nau manatu ke tauhi mo fai ki he ngaahi talá ni … te nau maʻu ʻa e potó mo e ngaahi fuʻu koloa mahuʻinga ʻo e ʻiló. Pea te nau lele kae ʻikai ongosia, pea ʻalu ʻo ʻikai pongia.”*

Ne fakafokifā haʻane maʻu ha foʻi fakakaukau!

Naʻá ne tuʻu hake mei hono seá. “Te u ngāue ʻaki ʻa e tulutā ʻo e tuí, kae ʻikai ko e tulutā kofí!”

Naʻe fehuʻi ange ʻene tangataʻeikí, “Ko e hā hoʻo ʻuhingá?”

Naʻe malimali ʻa Sēkope. “ʻI he pongipongi kotoa kimuʻa ʻi he maʻu meʻatokoni pongipongí, te tau lava ʻo fai ha lotu ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke tāpuakiʻi au ke ʻoua te u ongoʻi fiemohea. ʻE hoko ʻetau lotú ʻo hangē ha tulutā ʻo e tuí!”

Naʻe malimali mo ʻene ongomātuʻá. Naʻe pehē ange ʻe heʻene tangataʻeikí, “Ko ha fakakaukau lelei ʻaupito ia.”

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe tūʻulutui honau fāmilí ʻo fai ha lotu ke maʻu ʻe Sēkope ha ivi ke ʻāʻā. Naʻa nau fai ʻa e meʻa tatau ʻi he ʻaho hono hokó. Pea mo e ʻaho hoko mai aí. Naʻe feinga foki mo Sēkope ʻi he pō kotoa ke mohe efiafi. Pea ʻi he pongipongi kotoa pē, naʻe tui ʻa e fāmili ʻo Sēkopé ʻe tokoniʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní.

Naʻe ʻalu pē taimí mo e ngāue ʻenau tulutā ʻo e tuí. Naʻe lava ke ʻāʻā tokanga ʻa Sēkope ʻi he ʻahó kakato! Naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻenau ngaahi lotú. Pea naʻe ʻiloʻi ʻe Sēkope naʻá Ne fiefia ʻi heʻene muimui ki he Lea ʻo e Potó.

ʻĪmisi
alt text

“Mateuteu ki he kalasí, Sēkope?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Mīsisi Lēlisi ʻi ha pongipongi ʻe taha ʻi he hū atu ʻa Sēkope ki he loki akó.

Naʻe kamo pē ʻa Sēkope mo malimali fiefia. Naʻá ne maʻu ʻene tulutā ʻo e tuí kimuʻa pea ʻalu ki he akó. Naʻá ne mateuteu ki ha faʻahinga meʻa pē!

ʻĪmisi
Talanoa ʻi he PDF

Ngaahi tā fakatātā ʻa Raquel Martin