Ko e Kaumeʻá
Ko e Maka Lanu Vāleti Ngingilá
Māʻasi 2024


“Ko e Maka Lanu Vāleti Ngingilá,” Ko e Kaumeʻá, Māʻasi 2024, 10–11.

Ko e Maka Lanu Vāleti Ngingilá

Kapau naʻá ne tala ʻa e moʻoní, te ne ʻita nai kiate ia?

Naʻe hoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi Netaleni.

Naʻe fakaava hake ʻe Maile ʻene puha siuelí ke sio ki heʻene ngaahi foʻi maka fakaʻofoʻofá. Naʻá ne toʻo taha taha hake kinautolu ʻo puke ʻi hono nimá. Naʻá ne toʻo hake ʻa e foʻi maka lanu kulokulá, lanu matá, pea mo e lanu hinehiná.

Naʻe tukituki mai ʻene kui fefiné ʻi he matapā ʻo e lokí. “Kuó ke maau ke ta ʻalu?”

“ʻIo!” Naʻe faʻo fakafoki fakalelei ʻe Maile ʻa e ngaahi foʻi maká ki heʻene puhá.

Naʻe ʻave ʻe he Kui Fefiné ʻa Maile ki he laipelí. Ka naʻe ʻikai koeʻuhí ke sio pē ki he ngaahi tohí. Naʻe fakaʻaliʻali ai ha foʻi maka makehe! Naʻe fiefia ʻa Maile.

ʻI he aʻu ʻena pasí ki he laipelí, naʻe hū atu ʻa Maile mo ʻene Kui Fefiné ki loto. Naʻá na mamata ki ha ngaahi tēpile lahi ʻo ha ngaahi maka fakaʻofoʻofa. Naʻe ngingila mo hamolemole ha niʻihi. Naʻe fakaofo ha ngaahi fuo ʻe niʻihi. .

“Sio mai ki he foʻi maka ko ʻení!” Naʻe tuhu ʻene Kui Fefiné ki ha foʻi maka kilisitala lahi. Naʻe ʻi ai ha fanga kiʻi matatōtao lanu pulū naʻe tupu mei ai.

Naʻe ʻi ai ha tēpile ʻe taha naʻe lahi ai ha fanga kiʻi foʻi maka fuopotopoto. Naʻe sio ʻa Maile ki he ngaahi lanú kotoa. Naʻe ʻi he ngataʻangá ha foʻi maka lanu vāleti, naʻe fōsiʻi, ngingila pea hamolemole.

Naʻe fakakaukau ʻa Maile, ʻOku teʻeki ke ʻi ai haʻaku foʻi maka lanu vāleti. ʻE lelei ia ka tānaki ki he toenga ʻo ʻene ngaahi maká.

Naʻe siosio takai holo ʻa Maile. Naʻe ʻi ha tēpile ʻe taha ʻa ʻene Kui Fefiné. Naʻe ʻikai ha taha ʻe ofi mai. Pea he ʻikai fakatokangaʻi ʻe ha taha ia ʻoku puli ʻa e kiʻi foʻi maka siʻisiʻi ko ʻení, ko ia?

Naʻe toʻo hake ʻe Maile ʻa e foʻi maká peá ne faʻo ia ki hono kató.

ʻI he pō ko iá, hili hono faʻo fakalelei ʻe Maile ʻa e foʻi maka lanu vāletí ki heʻene puha siuelí, naʻá ne tokoto ki hono mohengá.

“ʻOkú ke maau ki he taimi talanoá?” Naʻe tangutu hifo ʻene tangataʻeikí ʻi he funga mohengá ʻo fakaava ʻa e makasini Ko e Kaumeʻá.

Naʻe fusi hake ʻe Maile hono kafú peá ne fakafanongo. Naʻe fekauʻaki ʻa e talanoá mo ha kiʻi tamasiʻi naʻe fakatomala hili haʻane fai ha fili hala.

ʻI he lolotonga e lau ʻene tangataʻeikí, naʻe ongoʻi ʻe Maile ʻoku tokotokakovi hono keté. Naʻá ne mafuli ʻo fakatafa, hili iá pea foʻohifo ʻi hono piló. Ka naʻe ʻikai ke ne fiemālie. Pea naʻe ʻikai ke ne lava ʻo taʻofi ʻene fakakaukau ki he foʻi maka lanu vāletí.

ʻĪmisi
alt text

Naʻe fakaʻosi ʻe he Tangataʻeikí ʻa e talanoá. “ʻOkú ke SAI pē?”

Naʻe ʻikai ʻilo ʻe Maile ʻa e meʻa ke ne faí. Kapau te ne talaange ki heʻene tangataʻeikí, mahalo ʻe ʻita.

Kae mahalo te ne ʻiloʻi ʻa e founga ke tokoni aí.

Naʻe tuʻu māmālie hake ʻa Maile mei hono mohengá ʻo toʻo hake ʻa e foʻi maka lanu vāletí mei heʻene loto puhá. “Naʻá ku toʻo ʻeni mei he laipelí ʻi he ʻahó ni.” Naʻe tafe ʻa e loʻimatá mei he fofonga ʻo Mailé. “Fakamolemole.”

Naʻe fāʻofua ange ʻene Tangataʻeikí kiate ia. “ʻOku SAI maʻu pē ke ke talamai ʻa e moʻoní kiate au. ʻOku ou fiefia ʻi hoʻo maʻu ʻa e lototoʻa ke faitotonú.”

Naʻe kamata ke ongoʻi fiemālie ange ʻa Maile. Naʻe ʻikai ke ʻita ʻene Tangataʻeikí!

Naʻá ne pehē ange, “Pea koeʻuhí ko Sīsū, te tau lava ʻo fakatomala. Hangē pē ko e talanoá. Fēfē kapau te ta fakafoki ʻa e foʻi maká ki he laipelí?”

Naʻe kuikuinini ʻa Maile. “ʻIkai! Te nau ʻita kinautolu.”

Naʻe hili atu ʻe he Tangataʻeikí hono nima ʻe taha ʻi hono umá. “Mahalo pē te nau ʻita siʻisiʻi. Ka ʻoku ou tui te nau fiefia ʻi hoʻo fakafoki ange iá. Pea te ne ʻai koe ke ke ongoʻi lelei ange foki.

Naʻe mihiʻi lahi ʻe Maile ʻene mānavá peá ne kamokamo ange. “SAI.”

Naʻe toʻo hake ʻe Maile ha laʻipepa pea kamata ke ne fai ha tohi. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou kole fakamolemole atu ʻi heʻeku toʻo ʻení. Pehē ange mai naʻe ʻikai ke u fai ia. ʻOku ou loto ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.”

Naʻá ne faʻo ʻa e tohí ki ha sila. Naʻá ne faʻo leva mo e kiʻi foʻi maka lanu vāletí ki loto.

ʻĪmisi
alt text

Naʻe talaange ʻe he Tangataʻeikí, “Te ta fakafoki ʻeni ʻapongipongi. ʻOkú ke ongoʻi fēfē ʻi he taimí ni?”

Naʻe pehē ange ʻe Maile, “Sai ange. Ko e meʻa pē ʻe taha ʻoku fiemaʻu ke u faí.”

Naʻe tūʻulutui ʻa Maile ʻi hono veʻe mohengá ʻo lotu. Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ou kole fakamolemole atu ʻi heʻeku toʻo ʻa e foʻi maká. He ʻikai ke u toe kaihaʻa. Fakamālō atu ʻi Hoʻo tokoniʻi au ke u lototoʻa mo faitotonú.”

ʻI he foki ʻa Maile ki hono mohengá, naʻá ne ongoʻi nonga. Te ne fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá ʻapongipongi. Pea naʻá ne ʻiloʻi ʻe tokoniʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū. Koeʻuhí ko Kinaua, ʻe LELEI ʻa e meʻa kotoa pē.

ʻĪmisi
Talanoa ʻi he PDF

Ngaahi tā fakatātā ʻa Katie Rewse