Ko e Kaumeʻá
Ko e Motuʻa Moá mo e Fanga ʻUhikí
Māʻasi 2024


“Ko e Motuʻa Moá mo e Fanga ʻUhikí,” Ko e Kaumeʻá, Māʻasi 2024, 4–5.

Ko e Motuʻa Moá mo e Fanga ʻUhikí

Naʻe pehē ʻe he Tangataʻeikí, “Naʻe talanoa ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he folofolá fekauʻaki mo e meʻá ni.”

Naʻe hoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

ʻĪmisi
alt text

Naʻe sio fakamamaʻu hake ha fanga kiʻi ʻuhiki moa lanu engeenga ʻe nima kia Kelela. Peep, peep, peep!

ʻOku fakatau ʻe he fāmili ʻo Kelelá ʻi he faʻahitaʻu failau kotoa pē ha fanga kiʻi ʻuhiki moa ke nau tokangaʻi. Naʻá ne tokoni ʻi he ʻahó ni ki he Tangataʻeikí ke ʻave kinautolu ki ʻapi ke nofo mo ʻenau fanga moa kehé.

Naʻe tokakovi ʻa e hala naʻá na lele aí. Ka naʻe puke maʻu pē ʻe Kelela ʻa e puha naʻe ʻi ai ʻa e fanga ki moá ʻi hono fungá. Naʻá ne amoamo ha kiʻi moa ʻe taha ʻaki hono kiʻi tuhú. Naʻe molū ʻaupito hono fulufulú.

ʻI he aʻu ʻa Kelela mo e Tangataʻeikí ki ʻapí, naʻá na lue ki he fale moá ʻi he tafaʻaki ki muí. Ko e fale moá ko ha kiʻi palepale ia naʻe nofo kotoa ai ʻa e fanga moá mo ngaohi ai honau nofoʻangá.

Naʻe fehuʻi ange ʻe he Tangataʻeikí. “Ko e motuʻa-moa fē te ta tuku ki ai ʻa e fanga kiʻi ʻuhikí?”

Naʻe vakai takai holo ʻa Kelela. Naʻe ʻi ai ha motuʻa moa ʻe taha naʻá ne fetuku ʻa e mohukú ʻo fokotuʻu fakataha. ʻE hoko ʻa e mohukú ko ha nofoʻanga māfana maʻá e fanga kiʻi ʻuhiki foʻoú. Mahalo pē te ne hoko ko ha faʻē motuʻa moa lelei.

Naʻe tuhu ʻa Kelela ki he motuʻa moá mo pehē, “Ko e motuʻa moa ko ʻení.”

Naʻe toʻo māmālie hake ʻe he Tangataʻeikí ha kiʻi ʻuhiki mei he puhá ʻo tuku ʻi he tafaʻaki ʻo e motuʻa moá. Naʻe sio ʻa e motuʻa moá ki he kiʻi ʻuhikí. Naʻá ne hiki hake hono kapakaú, pea fakafokifā pē kuo puli ʻa e kiʻi ʻuhikí!

“Naʻe pulí ki fē? ʻOku SAI pē ʻa e kiʻi moá?” Ko Kelela ange ia.

Naʻe kamo pē ʻa e Tangataʻeikí. “Sio atu.”

Naʻe fakaʻasiʻasi mai ʻa e ʻulu ʻo e kiʻi moá mei he lalo kapakau ʻo e motuʻa moá.

Naʻe ʻeke ange ʻe Kelela. “Ko e hā naʻe fai pehē ai ʻa e motuʻa moá?”

Naʻe talaange ʻe he Tangataʻeikí, “Ke maluʻi ʻa e ʻuhikí. Te ne tauhi ia ke malu mo māfana ʻi hono lalo kapakaú.”

Naʻe tokoni ʻa Kelela ki he Tangataʻeikí ke fetuku ʻa e toenga ʻo e fanga kiʻi ʻuhikí ki heʻenau faʻē foʻoú. Naʻe hiki hake ʻe he motuʻa moá hono kapakaú ke fakatahaʻi kotoa mai kinautolu.

Naʻe pehē ange ʻe he Tangataʻeikí, “ʻOkú ke ʻilo, naʻe talanoa ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he folofolá fekauʻaki mo e meʻá ni.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe Kelela. “Ko ho moʻoni? Ko e hā naʻá Ne folofolá?”

“Te u fakahaaʻi atu.”

Naʻe hū atu ʻa Kelela mo e Tangataʻeikí ki fale. Naʻe toʻo hake ʻe he Tangataʻeikí ʻene folofolá. Naʻe kamata leva ke ne lau.

“Ko e hā hano tuʻo lahi ʻo haʻaku tānaki fakataha ʻa kimoutolu ʻo hangē ko e tānaki fakataha ʻe he motuʻa moá ʻa hono ʻuhikí ki hono lalo kapakaú, ʻo kapau te mou fakatomala pea tafoki kiate au ʻi he loto-fakamātoato.”*

Naʻe fakakaukau ʻa Kelela ki he fanga kiʻi ʻuhiki takitaha ʻi he lalo kapakau ʻo e motuʻa moá. Naʻe fehuʻi ange ʻe Kelela. “ʻA ia ʻoku tānaki fakataha kitautolu ʻe Sīsū ʻo hangē ko hono tānaki ʻe he motuʻa moá ʻa e fanga kiʻi ʻuhikí ki hono lalo kapakaú?”

Naʻe pehē ange ʻe he Tangataʻeikí, “Ko ia. ʻOkú Ne maluʻi kitautolu, ʻo hangē pē ko hono maluʻi ʻe he motuʻa moá hono fanga ʻuhikí. Ka ʻokú Ne maluʻi kitautolu mei ha ngaahi meʻa lahi ange ʻi he momokó pē. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e taimi ʻoku tau kafo pe puke pe loto mamahi aí. ʻOkú Ne ʻomai ha nonga mo ha ʻamanaki lelei kiate kitautolu. ʻOkú Ne tokanga kiate kitautolu.”

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe fafanga ʻe Kelela ʻa e motuʻa moá mo hono fanga kiʻi ʻuhiki foʻoú. Naʻá ne fakakaukau ai ki he potufolofola naʻe lau ʻe he Tangataʻeikí. Naʻá ne malimali ʻi heʻene fakakaukau kia Sīsuú. Naʻá ne ʻiloʻi naʻá Ne ʻofa ʻiate ia mo tokangaʻi ia, ʻo hangē ko hono tokangaʻi ʻe he motuʻa moá ʻa e fanga ʻuhikí.

ʻĪmisi
Talanoa ʻi he PDF

Tā fakatātaaʻi ʻe Assia Ieradi