Ko e Kaumeʻá
Ko ha Fetohiʻaki mo Uili fekauʻaki mo hono Tokoniʻi ʻo e Kau Kumi Hūfangá
Māʻasi 2024


“Ko ha Fetohiʻaki mo Uili fekauʻaki mo hono Tokoniʻi ʻo e Kau Kumi Hūfangá,” Ko e Kaumeʻá, Māʻasi 2024, 40–41.

Ko ha Fetohiʻaki mo Uili fekauʻaki mo hono Tokoniʻi ʻo e Kau Kumi Hūfangá

Ko Uilí mei Penisilivēnia, USA. Naʻa mau ʻeke ange ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ha ngāue naʻá ne fakahoko ke tokoniʻi ʻaki ʻa e niʻihi kehé.

Fakamatala mai kau kiate koe.

ʻĪmisi
alt text
ʻĪmisi
alt text

ʻOku ou taʻu 11. ʻOku ou saiʻia he vaʻinga soká mo e heu pulú, taʻo kūkisí, kakaú, sikií, mo e sikeití. ʻOku ou toe tā foki mo e pianó mo e vaioliní. Ko e lanu ʻoku ou saiʻia taha aí ko e lanu pulū tautahí, pea ko e meʻakai ʻoku ou manako taha aí ko e fuaʻimoá (fakapaku, haka—ʻoku ou saiʻia loua pē ai!). ʻI heʻeku tupu haké, ʻoku ou fie hoko ko ha toketā ʻo hangē ko ʻeku tetí.

Ko e hā naʻá ne ʻoatu ʻa e fakakaukau ke tokoní?

Naʻá ku fanongo ʻoku hola ha ngaahi fāmili tokolahi mei ha fonua kehe koeʻuhí ke nau malu. Naʻe hiki mai honau niʻihi ki ha feituʻu ofi mai pē. Naʻá ku fakakaukau ʻi he taimi pē ko iá, “Te u lava fēfē ʻo tokoniʻi kinautolú?”

Naʻá ku fai ha lotu ke ʻiloʻi ʻa e founga te u lava ai ʻo tokoni. Naʻe maʻu leva ʻe heʻeku faʻeé ha ʻīmeili mei he Fineʻofa ʻa e siteikí. Naʻa nau kole ki he kakaí ke foaki ha ngaahi meʻa ke ʻave maʻá e ngaahi fāmili kumi hūfangá. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe tali ʻeku lotú!

Naʻá ke tokoni fēfē?

ʻĪmisi
alt text

ʻOku ou saiʻia ke taʻo meʻa (ko hoku manakó ʻa e kūkisí) ko ia naʻá ku fakakaukau ke fakatau atu ʻa e kūkisí ke maʻu ha paʻanga maʻá e ngaahi fāmili ko ʻení. Naʻá ku ngaohi ha fanga kiʻi laʻipepa tufa peá u heka ʻi heʻeku kiʻi sikeiti ʻo tufotufa kinautolu. Naʻá ku ʻalu mo ʻeku kulī ko Kokó.

Naʻe vēkeveke ha tokolahi ʻo hoku ngaahi kaungāʻapí ke fakatau ʻeku kūkisí. Naʻá ku fakatau ʻaki ʻa e paʻanga naʻá ku maʻú ha ʻū kulo mo ha ʻū fakapaku ke foaki.

Naʻá ke ongoʻi fēfē?

ʻĪmisi
alt text
ʻĪmisi
alt text

Naʻá ku ongoʻi fiefia ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻe lava ke feimeʻatokoni ʻa e ngaahi fāmilí ni ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ʻū kuló mo e fakapakú. ʻOku ou fakakaukauloto atu ki he ifo ʻa ha houa maʻu meʻatokoni ʻoku ngaohi ʻi ʻapi ʻi ha fonua foʻou.

Naʻá ku ako ʻi he Palaimelí “ʻo ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17). Naʻá ku ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní maʻaku pea mo e kakai naʻe hiki mai ki hoku feituʻú.

Ko e hā ha faleʻi te ke fai ki ha taha ʻoku fie tokoni?

ʻĪmisi
alt text

Kumi ha ngaahi founga ke ke tokoni ai ʻi ho uōtí pe siteikí. Te ke lava foki ʻo tokoni ki ha hūfangaʻanga fakalotofonua ʻi homou feituʻú. ʻOku ʻi ai ha ngaahi founga ke tokoni ai ʻi ha meʻa pē!

ʻĪmisi
Talanoa ʻi he PDF

Ngaahi tā fakatātaá ʻa Dave Williams