Aoaoga a Peresitene
Mataupu 26: Sauniuniga mo le Afio Mai o lo Tatou Alii


Mataupu 26

Sauniuniga mo le Afio mai o lo Tatou Alii

“Ia outou saunia le ala o le Alii, ma faasaosao ona ala, aua ua lata mai le itula o lona afio mai” (MF&F 133:17).

Mai le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita

Sa faamatala atu e Peresitene Iosefa Filitia Samita i se vaega o le Au Paia e faapea sa ia “tatalo mo le iuga o le lalolagi.” Na ia fai mai, “Afai e oo mai taeao o le a ou fiafia.” I le tali atu i lena saunoaga, na faapea atu ai se fafine, i se leotele ina ia lagona mai e isi. “Auoi, talosia e leai,” o lana tala lea.

Ina ua ia faasoa atu lenei mea i se taimi mulimuli ane, na aoao mai ai Peresitene Samita:

“Pe e te manao e oo mai le iuga o le lalolagi?

“O le toatele o tagata ua i ai le manatu sese i le uiga o le iuga o le lalolagi. …

“… A afio mai Keriso o le a i ai se iuga i le lalolagi. … O le a leai ni taua, leai ni vevesi, losilosivale, pepelo; o le a leai se amioleaga. O le a aoao ai e tagata i lena taimi e alofa i le Alii ma tausi i Ana poloaiga, afai latou te le faia o le a le nonofo i latou iinei. O le iuga lena o le lalolagi, ma o le mea lena na tatalo ai le Faaola ina ua o mai Ona soo ia te ia ma fai mai, ‘Aoao mai i matou e tatalo.’ O le a le mea sa Ia fai? Sa Ia aoao ia i latou, ‘Lo Matou Tama e oi le Lagi, ia paia Lou suafa, ia oo mai Lou Malo, ia faia Lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi.’ [Tagai Luka 11:1–2.]

“O le mea lena o lo o ou tatalo i ai. Na tatalo le Alii mo le iuga o le lalolagi, ma e faapena foi au.”1

I lauga ma tusitusiga, na masani ona sii mai e Peresitene Samita mau o valoaga e uiga i aso o le gataaga, o le tiute o Iosefa Samita i le saunia o le ala o le Alii, ma le afio mai o le Faaola i le lalolagi i lona mamalu. Na ia faaali ona lagona loloto e faatatau i nei valoaga i le tatalo o le faapaiaga o le Malumalu i Ogden Utah:

“E pei ona e silafia, Oe lo matou Atua, o lo o matou ola i aso mulimuli o le a faaali mai ai faailoga o taimi; a o e faanatinati lau galuega i lona taimi; ma ua uma ona e faafofoga i le leo o lo o alaga i le vao: Ina teuteu ia e outou le ala o le Alii, ia faalaulelei ona ala [tagai Mataio 3:3]. …

“O oe lo matou Tama, ua matou faatali mo le aso e afio mai ai le Aloalii o le Filemu, o le a malolo ai le lalolagi ma o le a toe maua le amiotonu i ona luga; ma o la matou tatalo, e tuuina atu i le agaga o le lotomaulalo ma le agaga salamo, tatou te ola i lea aso ma agavaa ai e ola faatasi ma ia o le ua tofia e tulai o le Tupu o tupu ma le Alii o alii, o le e ou le paia ma le mamalu ma le mana ma le malosi nei ma le faavavau.”2

Ata
Frontal head and shoulders portrait of Jesus Christ. Christ is depicted wearing a pale red robe with a white and blue shawl over one shoulder. Light emanates from His face.

“Ua matou faatalitali atu mo le aso e afio mai ai le Aloalii o le Filemu.”

Aoaoga a Iosefa Filitia Samita

1

Ua latalata le afio mai o le Alii.

Ua lata ona oo mai le aso tele o le Alii, o lena taimi o le “faafouina,” pe a afio mai o ia i ao o le lagi e taui ma sui i luga o e le amioatua ma saunia le lalolagi mo le nofoaiga o le filemu mo i latou uma e naunau e ola ai i lana tulafono [tagai Galuega 3:19–20].3

E tele mea ua oo mai … e faailoa ai i tagata faamaoni o le Ekalesia e faapea ua latalata mai le afio mai o le Alii. Ua toefuatai mai le talalelei. Ua faatulaga i lona atoatoa le Ekalesia. Ua maea ona faaee le perisitua i luga o alii. O tisipenisione eseese mai le amataga ua faaalia ma o latou ki ma pulega ua tuuina atu i le Ekalesia. Ua toe faapotopotoina Isaraelu i laufanua o Siona. Ua toe foi Iutaia i Ierusalema. Ua talaiina le talalelei i le lalolagi uma o se molimau i nuu uma. Ua fausia malumalu, ma o sauniga mo e ua maliliu, e faapea foi ma e o lo o soifua, ua faia ai iinei. O loto o fanau ua faaliliu i o latou matua, ma ua saili a latou fanau i o latou tagata ua maliliu. O feagaiga na folafola mai e le Alii mo Isaraelu i aso e gata ai ua faaalia mai, ma o le afe ma afe ua faapotopotoina o Isaraelu ua ulufale atu i ai. Ma o le galuega a le Alii o lo o agai i luma, ma o nei mea uma o faailoga o le latalata ona afio mai o le Alii. …

O upu a perofeta ua latalata ona faataunuuina, ae ua faia lea i luga o mataupu faavae masani ma ua afua ai ona toatele i tatou e le o mafai ona iloa.

Na folafola mai e Ioelu o le a liligi ifo e le Alii lona agaga i luga o tagata uma: ona perofeta ai lea o o outou atalii ma o outou afafine, e fai miti o outou toeaina, e iloa faaaliga e o outou taulelea [tagai Ioelu 2:28–29]. …

O se tasi o faailoga o aso gataaga o le faateleina lea o le aoaoina. Na poloaiina Tanielu e “… pupuni o ia upu, ma faamaufaailogaina le tusi [o lana perofetaga], seia oo i ona po o le iuga: [ma i lena aso] e fetaufetuliai tagata e toatele,” sa ia fai mai ai “e tupu tele foi le malamalama.” (Tanielu. 12:4.) Pe le o tagata ea o lo o “fetaufetuliai” nei sa latou le i faia muamua i le talafaasolopito o le lalolagi? …

… E le i tupu tele ea le malamalama? Sa i ai ea se taimi i le talafaasolopito o le lalolagi sa tele ai le malamalama na liligi ifo i luga o tagata? Ae faanoanoa e fai atu, o upu a Paulo e moni—o tagata ua “aoaoina e le aunoa ae le mafai ona oo ina iloa le upumoni.” (2 Timoteo 3:7.) …

Tatou te le i faalogo ea i le tele o tala o taua? [Tagai MF&F 45:26.] Tatou te le i aafia ea i ni taua, o nei taua sa le i vaai muamua i ai le lalolagi? E le o i ai ea se vavao i le va o malo, pe le o atuatuvale ea o latou taitai? Pe le i faatoilaloina ea malo ma fai fesuiaiga tele mo atunuu? Ua matua fenumiai le lalolagi atoa. Ua lipotia mai mafuie i nofoaga eseese i aso uma [tagai MF&F 45:33]. …

Ae ui i lea o la lava e fai pisinisi a le lalolagi tuai e le o popole tele i mea uma ua fetalai i ai le Alii ma faailoga uma ma faailoga ua tuuina mai. Ua faamaaaina loto o tagata ma fai mai “… ua faatuai e Keriso lona afio mai seia oo i le gataaga o le lalolagi.” (MF&F 45:26.)4

Na fesiligia au, i se taimi e lei leva atu, pe ou te iloa le aso e afio mai ai le Alii. Na ou tali, “Ioe,” ma sa ou tali “Ioe” o nei. Ou te iloa le aso e afio mai ai o ia. E afio mai o ia taeao. Ua ia i tatou lana upu. Sei ou faitauina atu:

“Faauta, ua ta’ua nei o le aso seia oo i le afio mai o le Atalii o le Tagata, ma e moni o se aso o le taulaga, ma o se aso mo le totogiina o le sefuluai e lou nuu; ona o ia o le ua totogi le sefuluai o le a le mu i lona afio mai”

O lenei e i ai se saunoaga ua lava e uiga i le sefuluai.

“Aua a mavae le aso o le a oo mai le mu — o le tautala lea e tusa ma le ala a le Alii — aua e moni Ou te fai atu, o taeao, o le a faapei o tagutugutu o saito ē uma ua faamaualuluga ma i latou o e ua fai amioleaga; ma o le a Ou susunuina i latou, aua o Aʼu o le Alii o Au; ma o le a Ou lē faasaoina soo se tasi e tumau i Papelonia.” [MF&F 64:23–24.]

O le mea lea, o le a afio mai le Alii, ou te faapea atu, o taeao. O lea e tatau ona saunia i tatou.5

Ata
The resurrected Jesus Christ (wearing white robes with a magenta sash) standing above a large gathering of clouds. Christ has His arms partially extended. The wounds in the hands of Christ are visible. Numerous angels (each blowing a trumpet) are gathered on both sides of Christ. A desert landscape is visible below the clouds. The painting depicts the Second coming of Christ. (Acts 1:11)

“Ua latalata mai le aso tele o le Alii, o le taimi o le ‘faafouina’ pe a afio mai o ia i ao o le lagi.

2

O le a i ai le faamasinoga pe a afio mai Keriso.

O le faataoto na aoao mai e le Alii i le Saito ma le Titania e i ai lona faauigaga i aso o le gataaga. E tusa ai ma le tala o se tagata na luluina le saito lelei i lona fanua, a o moe o ia na alu ane ai lea o le tagata ua ita ia te ia ma luluina le titania i totonu o le saito. Ua totogo ae le saito, na mananao auauna e o atu e veleese le titania ae ua poloaiina e le Alii i latou e tuu pea le saito ma le titania e tupu lua seia oo i le seleselega, nei o latou liai ese ma le saito pe a outou veleese le titania. I ona po o le seleselega, sa latou o atu ma faaputuina le saito ae fusifusi le titania i fusi e susunu ai. I le faamatalaga o lenei faataoto, na fetalai le Alii i ona soo e faapea “o le seleselega o le faaiuga o le lalolagi; ae o e selesele o agelu.” [Tagai Mataio 13:24–30, 36–43; MF&F 86.]6

O le titania ma le saito o lo o ola faatasi ma ola ai i le fanua e tasi i le tele o nei tausaga, ae ua latalata mai le aso o le a faaputuputu ai le saito, ma e faapea foi i le titania ona faapotopotoina ma susunuina, ma o le a oo mai le tuueseesega, o e amiotonu mai e amioleaga, ma e alagatatau mo i tatou taitoatasi ona tausi i poloaiga a le Alii, ia salamo ia tatou agasala, ia liliu atu i le amiotonu, pe afai e manaomia ona salamo i o tatou loto.7

Atiae ma faamalolosia tagata o le Ekalesia i le faatuatua i le Atua; e iloa e le lelei lo tatou manaomia o lenei. E tele naua aafiaga i galuega e vaevaeeseina ai i tatou, e oo lava i totonu o tagata o le Ekalesia, ma o le a oo mai, i se aso i le lumanai o le a tuueseeseina ai le saito mai le titania, ma o i tatou o saito po o titania. O le a tatou i ai i le tasi itu po o le isi itu.8

O le a oo mai le aso o le a tatou le maua lenei lalolagi. O le a suia. O le a tatou maua se lalolagi sili ona lelei. O le a tatou maua se lalolagi e amiotonu, aua a afio mai Keriso, o le a ia faamamaina le lalolagi.

Faitau mea o lo o tusia ia tatou tusitusiga paia. Faitau mea na ia fetalai lava i ai. A afio mai o ia, o le a ia faamamaina le lalolagi mai amioleaga uma, ma, e tusa ai ma le Ekalesia, sa ia faapea mai o le a ia auina mai ana agelu ma o le a latou faapotopotoina mai lona malo, o le Ekalesia lea, mea uma e tausuai ai ma e amioleaga [tagai Mataio 13:41].9

[O le] aso tele ma le matautia ua le o se isi lava taimi ae o le afio mai o Iesu Keriso e faatuina lona malo i le mana o e amiotonu i le lalolagi ma faamama le lalolagi mai le amioleaga uma. E le o se aso e matatau ai ma oo ai le fefe i loto o e amiotonu, ae o se aso tele o le fefe ma le popole ia i latou e le amioatua. O lenei sa tatou aoao mai fetalaiga a lo tatou Faaola lava ia, a o ia aoao ona soo [tagai Mataio 24; Iosefa Samita—Mataio 1].10

O le a i ai le faamasinoga pe a afio mai Keriso. Ua faailoa mai ia i tatou o le a fofola tusi, o le a faamasinoina e ua oti mai mea ua tusitusia i tusi ma o i ai i totonu o ia tusi o le tusi o le ola [tagai Faaaliga 20:12]. O le a tatou vaai i ona laupepa. O le a tatou vaai ia i tatou lava e pei ona tatou i ai, ma o le a tatou malamalama i le malamalamaaga amiotonu o le faamasinoga ua faia mo i tatou e sao ma tonu, pe tatou te o atu i le Malo o le Atua, … e maua nei faamanuiaga paia pe tuliesea i tatou.11

Ou te talosaga atu i le Au Paia e tutu mausali ma le faatuatua i le faataunuuina o tiute taitasi, tausia o poloaiga a le Alii, faamamalu i le perisitua, ina ia tatou tutu pe a afio mai le Alii—pe tatou te ola pe oti, e le afaina,—e talisua i lona mamalu.12

3

Ina ia saunia mo le afio mai o le Alii, e tatau ona tatou vaai ma tatalo ma faatulaga lelei o tatou aiga.

E tele mea ua tutupu i le lalolagi i aso nei e faailoa mai ai ua latalata mai le aso tele o le Alii o le a toe afio mai ai le Togiola e faatu lona malo i le amiotonu e saunia ai e nofotupu i le meleniuma. Mo le taimi nei o le tiute o tagata o le Ekalesia le saili mo le malamalama ma saunia i latou lava e ala i le suesue ma le faatuatua mo le faafeiloaia o lena aso tele ma le matautia.13

Tatou te le manaomia ona popole i taimi ma vaitau pe a afio mai Keriso, ae tatou te manaomia ona vaai ma tatalo ma saunia.14

Ou te le fiafia i nisi o taimi i nisi o o tatou toeaina pe a talanoa, e faapea mai o le a afio mai le Alii pe a lava lo tatou amiotonu e talia ai o ia. O le a le faatali le Alii mo i tatou sei o tatou amiotonu. Pe a saunia o ia e afio mai o le a ia afio mai lava—pe a tumu le ipu o le amioleaga—ma afai ua tatou amioletonu, o le a leaga lena mo i tatou aua o le a faavasegaina i tatou faatasi ma e ua le amioatua, ma o le a avea i tatou o ni aputi o saito ua tafieseina mai le fogaeleele, aua ua fetalai le Alii o le amioleaga e le tu lava.15

Pe tatou te faatuutuu ea i le faatalale a’ia’i pe le faatauaina mea uma ua tuuina mai e le Alii ia i tatou o se lapataiga? Ou te fai atu ia te outou, “O lea ia outou mataala ai: aua tou te le iloa po o le fea le itu aso e afio mai ai lo outou Alii.

“Ae ia outou iloa lenei mea, ana iloa e le matai o le aiga po o le fea itu po e sau ai le gaoi, po ua na leoleoina, ae le tuua e ia lona fale ia elia.

“O le mea lea ia outou nofo sauni ai: aua o le ituaso tou te le manatunatu ai e sau ai le Atalii o le Tagata.” (Mataio. 24:42–44.)

Sei o tatou usitaia lenei lapataiga ua tuuina mai e le Alii ma faatulaga lelei o tatou aiga ma saunia mo le afio mai o le Alii.16

4

O tagata o le Au Paia e mafai ona avea ma meafaigaluega i aao o le Atua e saunia ai tagata mo le afio mai o le Alii.

O se mea matautia ma le ofoofogia pe a afio mai le Alii ma nofotupu ai i le filemu, taui ma sui i e amioleaga, faamama le lalolagi mai le agasala, ae le i auina mai se avefeau e saunia le ala i ona luma? Tatou te talia ea le Alii e afio mai e faamasino le lalolagi e aunoa ma se lapataiga ma le sauniuniga o le auala e sola ese mai ai mo i latou uma e salamo?

Na auina mai Noa i le lalolagi e lapatai i le lolo. Ana faalogo tagata po ua sosola ese i latou. Na auina mai Mose e taitai Isaraelu i le nuu o le folafolaga, e faataunuuina ai folafolaga na fai ia Aperaamo. Na auina mai Ioane le Papatiso e saunia le auala mo le afio mai o Keriso. I nei faataitaiga taitasi o le valaau na ui mai i le tatalaina o le lagi. Na auina mai Isaia, Ieremia ma isi perofeta, e lapatai Isaraelu ma Iuta a o le i oo mai ia i latou le faatapeapeina ma le faatagataotauaina. Ana latou faalogo manu ua tusia se isi itulau e ese mai o le talafaasolopito. Na i ai o latou avanoa e faalogo ai; sa lapataia i latou ma sa i ai auala e sosola ese ai ae sa latou teena.

Na folafola mai e le Alii ina ia i ai pea le fiafia i le tagata a o le i oo mai lona afio mai faalua.17

Na auina mai Iosefa Samita e saunia le ala mo le afio mai faalua, e ala i le folafolaga o le atoaga o le Talalelei ma le tuuina atu i tagata uma o le ala e solaese mai ai le amioleaga ma le solitulafono.18

Ata
The Prophet Joseph Smith sitting on his bed in the Smith farm house. Joseph has a patchwork quilt over his knees. He is looking up at the angel Moroni who has appeared before him. Moroni is depicted wearing a white robe. The painting depicts the event wherein the angel Moroni appeared to the Prophet Joseph Smith three times in the Prophet's bedroom during the night of September 21, 1823 to inform him of the existence and location of the gold plates, and to instruct him as to his responsibility concerning the plates.

Ina ua asiasi atu le agelu o Moronae i le alii talavou o Iosefa Samita, sa ia valoia le toe afio mai o le Faaola (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:36–41).

Na iloa e Ioane i Patamo se faaaliga i aso o le gataaga se “agelu ua lele i le taulotoaiga o le lagi, ua ia te ia le talalelei e faavavau e folafola atu i e nonofo i le lalolagi, i atunuu uma, ma ituaiga, ma gagana eseese, ma nuu.” [Faaaliga 14:6.]

I le faataunuuina o lenei folafolaga, na tautino mai e Iosefa Samita o Moronae, o se perofeta anamua o lenei konetineta, ma ua toetu, na aoao ia te ia le talalelei, ma tuuina atu ia te ia faatonuga e tusa ai ma le toefuataiga o mea uma lava a o lumanai le afio mai o Keriso. Ma na fetalai le Alii: “Aua faauta, ua auina atu e le Alii le Atua le agelu e talai atu i le taulotoaiga o le lagi, ua faapea atu: Ia outou saunia le ala o le Alii, ma faasaosao ona ala, aua ua lata mai le ituaso o lona afio mai.” [MF&F 133:17.]

I le talia ai e moni lenei mea, ua talitonu ai tagata o le Au Paia ua fausia fesootaiga ma le lagi i ona po nei, ma o lea ua auina atu ai le “Talalelei o le Malo” o se molimau i le lalolagi a o le i afio mai Keriso [tagai Mataio 24:14].19

Atonu ua manatu o tagata o le Au Paia e uigaese ma filifilia i lo latou talitonuga e faapea ua valaauina i latou e faataunuu lenei mau [Mataio 24:14], ae ua i ai le faatuatuaga atoa ua fetalai le Alii ua latou auina atu ma le maelega ia faifeautalai i vaega uma o le lalolagi. I le ma lea ina ua faalogo nuu uma i lenei savali e pei ona faaalia mai i aso e gata ai, ona mafai lea ona tatou vaai agai atu i luma mo le afio mai o lo tatou Alii ma le Faaola o Iesu Keriso, aua i lena aso o nuu uma o le a lapataia e avefeau ua auina atu ia i latou e tusa ai ma le folafolaga a le Alii.20

O le talalelei e mo tagata uma, ma o le a faatuina le Ekalesia i nofoaga uma, i nuu uma, e oo lava i le iuga o le lalolagi, a o lei afio mai faalua le Atalii o le Tagata. …

… Ua oo mai lona aao faalua e faapotopoto Isaraelu i le Ekalesia, ma o le taimi lenei o le a ia faatupulaia faapotopotoga o ana Au Paia i nuu uma.21

Mai le tatalo o le faapaiaga o le Malumalu i Ogden Utah:

Le Tama e, ia faataalise le aso e manumalo ai le amiotonu; e tatala ai e taitai o nuu o latou tuaoi mo le talaiga o le talalelei; e matala tele ai le faitotoa o le faaolataga mo le faamaoni ma le amio sao ma le lelei o tagata uma.

Matou te tatalo mo le faasalalauina o le upumoni; matou te tatalo mo le faamoemoe o le galuega o le talaiga; matou te sailia le malosi ma numera ma auala e folafola ai le upumoni e faavavau i le toatele o au fanau i nuu uma, ma ituaiga uma, ma gagana uma. …

… O lo matou naunautaiga ia avea o ni meafaigaluega i ou aao e saunia ai tagata mo le afio mai o lou Alo.22

5

O le Meleniuma o se taimi o le filemu ma se taimi e galue ai i le galuega a le Alii.

O le a olioli e amiotonu pe a afio mai o ia, aua e oo mai ai le filemu i le lalolagi, amiotonu i tagata, ma o lena lava agaga o le filemu ma le olioli ma le fiafia na oo mai i lenei konetineta mo le lua selau tausaga [tagai 4 Nifae 1:1–22] o le a toe faatuina mo tagata ma avea i se tulaga lautele, ma o le a nofotupu Keriso o le Alii o alii ma Tupu o tupu mo le afe tausaga. Ua matou nofo faatalitali atu mo lena taimi.23

Mo le tasi le afe tausaga o le a tumau ai le taimi fiafia o le filemu ma e oo mai le taimi o tagata uma o le lalolagi o le a aumai ai i le lafu mamoe a le Ekalesia.24

O le a sili le loloto o le aoaoina o le talalelei ma le mana sili i le meleniuma, seia oo ina talia e tagata uma o le lalolagi.25

O le a le avea o se taimi e malolo ai, o le Meleniuma o le taimi e galulue uma ai. E le maua ai le paie, o le a faaaogaina auala e sili atu, e le tele se taimi e faaalu i mea o aso faisoo ae tele taimi o le a faaaoga mo mea o le Malo. O le a pisi le Au Paia i le malumalu o le a fausia i vaega uma o le laueleele. O le mea moni, o le a matuai pisi lava ma o le tele o taimi o le a tutumu ai malumalu.26

O le a i ai le soifuaga faaletino i luga o le fogaeleele i le afe o tausaga ona o le galuega tele e fia faataunuuina, o le faaolataga o e ua maliliu. I lena afe tausaga o le filemu o le galuega tele a le Alii o le a faia i malumalusa, ma i totonu o na malumalusa o le a o i ai tagata e galulue mo i latou ua maliliu ma e o lo o faatalitali e faia nei sauniga e faatatau i lo latou faaolataga e faia mo i latou e i latou o lo o soifua pea i le tino i luga o le fogaeleele. 27

O lo tatou tiute le faaolaina o e ua maliliu ma o lena galuega o le a faaauau pea i le taimi o le Meleniuma seia faia faaeega paia ma faamauina uma i latou ua i ai le aia tatau mo lenei faamanuiaga.28

O i latou uma ua oti ia Keriso o le a toetutu mai nai e ua oti, i Lona afio mai, ma o le a soifua ai i luga o le fogaeleele e faapei o Keriso foi i luga o le fogaeleele i le taimi o le meleniuma. O le a le tumau i latou iinei i taimi uma o le afe o tausaga, ae o le a latou femiomioai faatasi ma i latou o lo o i ai pea iinei i le soifuaga faaletino. O nei Au Paia toetutu, ma le Faaola lava Ia, o le a o mai e tuuina atu aoaoga ma fautuaga; e faaali mai ia i tatou mea e ao ona tatou iloa; e tuuina mai ia i tatou faamatalaga e faatatau i le galuega i malumalusa o le Alii ina ia mafai ona tatou faia le galuega e aoga mo le faaolataga o i latou e agavaa.29

Na fetalai le Alii e ala mai i ana auauna e faapea i le taimi o le Meleniuma o i latou ua maliliu ma ua toetutu o le a faaali mai i la le tino ia i latou o lo o soifua pea i le faaletino faamatalaga uma e manaomia e faamaea ai le galuega mo i latou ua tuua lenei soifuaga. Ona maua ai lea e i latou ua maliliu le avanoa o le faailoa mai o mea o lo o latou manaomia ma e tatau ona maua. I lenei auala o le a leai se agaga e tuulafoaiina ma o le a faaatoatoaina le galuega a le Alii.30

Ou te tatalo i aso uma o lo’u olaga o le a faatele’a’i e le Alii Lana galuega. … O loo ou tatalo mo le iuga o le lalolagi aua ou te manao i se lalolagi sili atu. Ou te manao i le afio mai o Keriso. Ou te manao e nofotupu i le filemu. Ou te manao e oo mai le taimi o le a ola ai tagata taitasi i le filemu ma le agaga o le faatuatua, lotomaulalo ma le tatalo.31

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • E faapefea e le faamatalaga i le “Mai le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita” ona uunaia ai ou lagona e uiga i le iuga o le lalolagi?

  • E faapefea e valoaga o lo o taua i le vaega 1 ona fesoasoani ia i tatou e saunia ai mo le afio mai o le Alii?

  • I le vaega 2, iloilo aoaoga a Peresitene Samita i le faataoto i le saito ma le titania. O a mea e mafai ona tatou fai e avea ai o se vaega o le “saito”? O a mea e mafai ona tatou fai e fesoasoani ai i o tatou aiga ma isi?

  • A o tatou sauni i le afio mai o le Alii, o le a sou manatu i le uiga o le “tausia ma tatalo”? O le a sou manatu i le uiga o le “ia faatulaga o tatou aiga (tagai vaega 3.)

  • Na tatalo Peresitene Samita, “O lo tatou naunautaiga ia fai ma ni meafaigaluega i ou aao e saunia ai tagata mo le afio mai o lou Alo” (vaega 4). O a ni auala tatou te mafai ona fesoasoani ai i isi e saunia ai mo le afio mai o le Alii?

  • Iloilo le vaega 5. O a ni auala tatou te manuia ai nei mai le iloa o mea o le a tutupu i le Meleniuma?

Mau Fesootai

Salamo 102:16; Isaia 40:3–5; Iakopo 5:7–8; MF&F 1:12; 39:20–21; 45:39, 56–59

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

“O le mana faapaleina, faatalitonuina, faaliliuina, o le aoaoina atu o le talalelei ua faaalia pe a faapea mai se faiaoga musuia, ‘Ou te iloa e ala i le mana o le Agaga Paia, e ala i faaaliga a le Agaga Paia i lo’u agaga, faapea o mataupu autu sa ou aoao atu ua moni ia’” (Bruce R. McConkie, sii mai le O Le Aoao Atu, E Leai se Isi Valaauga e Sili Ai, 43).

Faamatalaga

  1. O Faailoga o Taimi (1943), 103–5.

  2. “Tatalo o le Faapaiaga o le Malumalu i Ogden Utah,” Ensign, Mati. 1972, 10–11.

  3. O Le Toefuataiga o Mea Uma (1945), 302.

  4. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1966, 12–14.

  5. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1935, 98; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 3:1.

  6. “Watch Therefore,” Deseret News, Aukuso. 2, 1941, Vaega o le Ekalesia, 2; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:15.

  7. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1918, 156–57; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:15–16.

  8. “Auala e Aoao Atu ai le Talalelei i le Aiga,” Mekasini a le Aualofa, Tesema. 1931, 688; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:16.

  9. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1952, 28; faatusilima i le uluai tusiga.

  10. “O Le Oo Mai o Elia,” Ensign, Ianuari. 1972, 5.

  11. “O Le Nofotupu o le Amiotonu,” Deseret News, Ianuari. 7, 1933, 7; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:60

  12. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1935, 99; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:38.

  13. Tali i Fesili o le Talalelei, comp. Iosefa F. Samita Jr., 5 vols. (1957–66), 5:xii.

  14. “O Le Leo o le Lapataiga mo le Salamo,” Deseret News, Me 4, 1935, vaega o le Ekalesia, 6.

  15. “O Le Leo o Lapataiga mo le Salamo,” 8.

  16. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1966, 15.

  17. “A Peculiar People: Modern Revelation—The Coming of Moroni,” Deseret News, June 6, 1931, Vaega o le Ekalesia, 8; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:3–4.

  18. “A Peculiar People: Prophecy Being Fulfilled,” Deseret News, Setema. 19, 1931, Vaega o le Ekalesia, 6.

  19. “A Peculiar People: Modern Revelation—The Coming of Moroni,” tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:4–5.

  20. “A Peculiar People: Prophecy Being Fulfilled,” Deseret News, Nov. 7, 1931, Vaega o le Ekalesia, 6; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:6.

  21. I le Lipoti o le Konafesi, Konafesi Aoao a le Eria o Peretania 1971, 176.

  22. “Tatalo o le Faapaiaga o le Malumalu o Ogden,” 9, 11.

  23. “The Right to Rule,” Deseret News, Fepuari. 6, 1932, Vaega o le Ekalesia, 8.

  24. “Perisitua—Tisipenisione o le Atoaga o Taimi,” Deseret News, Aokuso. 19, 1933, 4; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:66.

  25. “Churches on Earth During the Millennium,” Improvement Era, Mar. 1955, 176; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:64.

  26. O Le Ala i le Faaatoatoaina (1931), 323–24.

  27. “O Le Nofotupu o le Amiotonu,” 7; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:58.

  28. I “Question Answered,” Deseret News, Ianuari. 13, 1934, Vaega o le Ekalesia, 8; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:166.

  29. “O Le Nofotupu o le Amiotonu,” 7; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:59.

  30. “Faith Leads to a Fulness of Truth and Righteousness,” Utah Genealogical and Historical Magazine, Oct. 1930, 154; ua aveese faatusilima; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:65.

  31. O Faailoga o Taimi, 149.