Aoaoga a Peresitene
Mataupu 14: O Le Meaalofa o le Agaga Paia


Mataupu 14

O Le Meaalofa o le Agaga Paia

“E mafai ona avea i tatou ma soa a le Agaga Paia pe a maea le papatisoga ma le faamauga o lē aoaoina i tatou i ala o le Alii, faavavevave o tatou mafaufau ma fesoasoani ina ia tatou malamalama i le upumoni.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita

Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita o tagata faatuatua uma o le Ekalesia “e i ai le aia e maua ai faaaliga e aoga ma taua mo [lona] taitaiga taitoatasi.”1 Sa ia saili pea lava pea lenei taitaiga mo ia lava, aemaise ai o lona taumafai e aoao ma puipuia ona atalii ma ona afafine. O Elder Francis M. Gibbons, na galue o se failautusi i le Au Peresitene Sili, na ta’u maia lenei mea, e pei ona faamatala ia te ia e le atalii o Peresitene Samita o Reynolds (o lona igoa valaau o Reyn).

“Na faailoa mai e Reyn sa na o le faatasi lava ona i ai se sikaleti i lona gutu i lona olaga atoa, ma ua na o sina taimi puupuu lava. Na tupu lea mea a o aoga o ia i Roosevelt Junior High School i le Aai i Sate Leki. O le faitotoa [o le aoga] sa i le itu e le pisi o le auala e tau leai se taavale. I le aso lea, faatoa savali ese mai Reyn i fafo o le faitotoa o le aoga ma sana uo e ulaula ma sa faaosooso ia te ia, e pei ona masani ona ia fai, e ‘na o se tasi lava.’ O le taimi lea, ua manumalo lana uo. Na ave e Reyn le tasi o sikaleti ma tutu. Ina ua mavae ni nai feula, o ai la se isi na afe mai i le autafa o le auala lana taavale, nai lo le tamā o Reyn. Na vili i lalo le faamalama o le taavale, sa faapea atu Elder Samita i lona atalii ua meia, ‘Reynolds, ou te manao e talanoa ia te oe nanei pe a uma le aiga o le afiafi’ ma sa alu ese loa. Na lipoti mai e Reyn, ‘Ina ua valaau mai e lo’u tama lo’u igoa o Reynolds, sa ou iloa ai sa le fiafia tele o ia.’ Na tuu atu e Elder Samita ia Reyn e mafaufau i lana mea sese mo le vaega o totoe o le aso ma le taimi o le aiga o le afiafi, ina ua seasea tautala o se mea e le masani ai. Mulimuli ane, a o nofo ma le popole i le ofisa o lona tama, … ua feagai nei Reynolds ma le faamasinoga. O le tulaga na i ai o ia ua na o se otegia i le agalelei ma le alofa e faatatau i le leaga o ‘lena amioga mataga’ ma faamanatu atu pe o ai o ia ma le aafiaga o le aiga atoa i lana amio. Na faaiu i le talosaga ia folafola atu Reyn na te le toe faia lava le toe tuu o se sikaleti i lona gutu. Sa faia e Reyn se folafolaga. ‘E le i toe tupu lava,’ na ia fai mai ai. I tausaga uma na mulimuli mai, e aofia ai le taimi o i ai i le Fua Vaalele a le Iunaite Setete i le Taua Lona Lua a le Lalolagi sa faatetele ai le ulaula o tagata, sa ia faamamaluina lana tautinoga sa faia i lona tama.”

A o manatunatu i lenei aafiaga, na iloa e Elder Gibbons: “O le a le avanoa e oo ane ai Iosefa Filitia Samita i se magaala-faaālā-tua i lena lava taimi ua tutu ai e lona atalii talavou lana sikaleti e tasi, e matautia. E ui e le i fai mai ai o ia, o le amioga ma le leo na iloa ai e Reyn o lenei mea ua tupu ua ia talitonu ai i le loloto maoae ma le mana o le faaleagaga o lona tama, aemaise ai lava e mo le soifua manuia o lona aiga.”2

Aoaoga a Iosefa Filitia Samita

1

O le misiona a le Agaga Paia o le molimau i le Tama ma le Alo ma mea moni uma lava.

O le Agaga Paia o le sui lona tolu o le Aiga Atua. O ia o le Agaga, e foliga mai i se tagata. O le Tama ma le Alo o peresona o malumalu; e i ai tino o aano ma ivi. O le Agaga Paia o le peresona Agaga, ma e na o le agaga [tagai MF&F 130:22]. O lana misiona o le molimau i le Tama ma le Alo ma le moni o mea uma [tagai 2 Nifae 31:18; Moronae 10:5].3

E auai o ia i le faatinoga o galuega a le Tama ma le Alo ma faailoa atu ia i latou ua auauna atu i le Alii ma le faamaoni. E ala mai aoaoga a le Faamafanafana, po o le Agaga Paia, sa mafai ai ona manatua e aposetolo ia aoaoga a Iesu Keriso [tagai Ioane 14:26]. E ala mai i aoaoga a le Agaga Paia e oo mai ai valoaga [tagai 2 Peteru 1:21].4

O le Agaga o le Atua e talanoa mai i le agaga o tagata, ua i ai le mana e aoao mai ai le upumoni i le malosi ma le malamalama atoa nai lo le upumoni e aoao mai i fesootaiga faaletagata e oo lava i agelu. E ala mai i le Agaga Paia e oo atu ai le upu moni i neura ma musele o le tino ina ia le mafai ona galo ai.5

2

E molimau le Agaga Paia i le upumoni i tagata faamaoni i soo se mea.

Tatou te talitonu o le Agaga Paia o le talifaaaliga ma o le a ia molimau atu i tagata faamaoni i soo se mea e faapea o Iesu Keriso o le Alo o le Atua, o Iosefa Samita o se perofeta, ma o lenei ekalesia o “le ekalesia moni ma ola e tasi i luga o le lalolagi atoa.” (MF&F 1:30.)

E le manaomia mo soo se tasi ona tumau ai pea i le pouliuli; ua i ai iinei le malamalama o le talalelei e faavavau; ma o tagata sailiili faamaoni taitasi i le lalolagi na te maua se molimau mo ia lava mai le Agaga Paia i le upumoni ma le natura paia o le galuega a le Alii.

Na fai mai Peteru: “… e le faailoga tagata le Atua; ae i nuu uma lava o le matau ia te ia, ma fai le amiotonu, ua talia” e ia (Galuega 10:34–35), o lona uiga o le a liligi ifo e le Alii lona Agaga i luga o e faatuatua ina ia latou iloa ai e i latou lava upumoni o lenei ekalesia.6

O le a faaali mai e le Agaga Paia o ia lava i so o se tasi e manao i le upumoni, e pei ona ia faia ia Konelio [tagai Galuega 10]. O lo o ia i tatou lenei faamatalaga i le Tusi a Mamona na tusia e Moronae, ina o le a tapunia e ia lana faamaumauga, mataupu 10, fuaiupu 4:

“Pe a maua e outou nei mea, ou te apoapoai atu ia te outou, ia outou ole atu i le Atua, le Tama Faavavau, i le suafa o Iesu Keriso, pe le moni ea nei mea; afai tou te ole atu ai ma le loto faamaoni, ma le manatu tonu i ai, ma le faatuatua ia Keriso, na te faaalia le tonu i ai ia te outou i le mana o le Agaga Paia.”

E mafai e tagata taitoatasi ona maua le faaaliga o le Agaga Paia, tusa lava pe o i fafo ma le Ekalesia, afai ua ia saili ma le faamaoni mo le malamalama ma le upumoni. O le a oo mai le Agaga Paia ma tuuina atu i le tagata le molimau o lo o ia sailia, ona aluese ai lea.7

3

A maea le papatisoga, ona tuuina atu lea o le meaalofa o le Agaga Paia e ala i le faaee atu o lima.

Sa faia le folafolaga i aso o le tau amata mai o le ekalesia a Iesu Keriso e faapea o i latou uma o le a salamo, ma papatisoina mo le faamagaloina o agasala ma o le a faatuatua, o le a maua le meaalofa o le Agaga Paia e ala i le faaee atu o lima. O lena lava folafolaga sa faia ia i latou uma o e talia le Talalelei i lenei tisipenisione, aua na fetalai le Alii:

“Ma o soo se tasi ua i ai le faatuatua ia oulua faamauina i lau ekalesia, i le faaee atu o lima, ma o le a Ou tuu atu le meaalofa o le Agaga Paia i o latou luga.” [MF&F 33:15.]8

Ata
Paiting of the Apostle Paul conferring the Gift of the Holy Ghost .

“Ma ina ua faaee atu e Paulo ona lima i o latou luga, ona oo mai lea o le Agaga Paia ia te i latou” (Galuega 19:6).

E le mafai ona e maua le meaalofa o le Agaga Paia e ala i le tatalo ina ia maua, i le totogi o lau sefuluai, i le tausia o le Upu o le Poto—e le maua foi i le papatiso i le vai mo le faamagaloina o agasala. E ao ona e faaatoatoa lena papatisoga i le papatisoga a le Agaga. Na saunoa le Perofeta i se tasi o ana saunoaga sa sili ai ona papatiso se taga oneone pe a le faamauina le tagata ma tuuina atu ia te ia le meaalofa o le Agaga Paia i le faaee atu o lima. E le mafai ona e maua i se isi lava auala.9

Ou te talitonu i le mataupu faavae o le faaee atu o lima mo le meaalofa o le Agaga Paia, e aumai ai ia i tatou i le mafutaga ma lo tatou Tama i le lagi ma aoao ai i Ona ala, ina ia tatou savavali ai i Ona ala.10

4

E ala i le meaalofa o le Agaga Paia, e mafai ai e tagata o le Ekalesia ona avea le Agaga Paia o se soa e le aunoa.

O le Agaga Paia o le Avefeau, po o le Faamafanafana, ua folafola mai e le Faaola e tuuina atu i ona soo ina ua tuanai lona faasatauroga. O lenei Faamafafana, e ala i lana uunaiga, o se soa e le aunoa mo tagata taitoatasi ua papatisoina, ma taulimaina tagata o le Ekalesia e ala i faaaliga ma taitaiga, malamalama o le upumoni ina ia latou savavali i lona malamalama. O le Agaga Paia na te faamalamalama le mafaufau o le tagata ua papatiso ma le faamaoni. O ia e aumaia ai faaaliga i tagata taitoatasi, ma faavaeina ai le malamalama o le upumoni i o tatou loto.11

A uma ona papatisoina i tatou, ona faamauina lea. O le a le mea e fai ai le faamauga? Ina ia fai i tatou ma soa a le Agaga Paia; ina ia tatou maua faamanuiaga o le taitaiga a le sui lona tolu o le Aiga Atua—soa, ina ia faamalamalamaina o tatou mafaufau, ina ia fafagu i tatou e le Agaga Paia e saili i le atamai ma le malamalama e tusa ai ma mea e faatatau i lo tatou faaeaga.12

E mafai ona avea i tatou ma soa a le Agaga Paia pe a maea le papatisoga ma le faamauga o le na te aoao i tatou i ala o le Alii, fafagu o tatou mafaufau ma fesoasoani ia tatou malamalama i le upumoni.13

Ua folafola mai pe a papatisoina i tatou, afai tatou te faamaoni ma faatuatua, o le a tatou maua le taitaiga a le Agaga Paia. O le a lona faamoemoega? E aoao i tatou, e faatonu i tatou, e molimau mai ia i tatou i mataupu faavae faaola o le talalelei a Iesu Keriso. O tamaiti taitasi ua lava le matua e papatiso ai, ma e ua papatisoina, ua i ai le aia tatau i le taitaiga a le Agaga Paia. Ua ou faalogo i tagata o faapea mai o le tamaitiiti e valu ona tausaga e le malamalama. E sili atu lo’u iloa nai lena. Sa i ai lau molimau i lenei upumoni ina ua valu ou tausaga, e sau mai le Agaga Paia. O loo i ai pea talu mai lena taimi.14

Se faamanuiaga ina a mamalu le taialaina pea lava pea e le Agaga Paia ma faaalia mai ai mealilo o le malo o le Atua.15

5

O le mafutaga ma le Agaga Paia ua maua e na o i latou ua saunia i latou lava mo le mauaina.

I lau faamasinoga e toatele tagata o le Ekalesia ua uma ona papatiso mo le faamagaloina o a latou agasala, ma ua faaee atu lima i o latou ulu mo le meaalofa o le Agaga Paia, ae le i maua lava lena meaalofa —o lona uiga, o le faaaliga mai o ia. Aisea? Aua latou te le i faatulaga i latou lava ina ia maua nei faaaliga. E le i lotomaulalo lava i latou. E le i faia lava e i latou ni auala e saunia ai i latou mo le mafutaga ma le Agaga Paia. O lea, ua latou ola e aunoa ma lena malamalama; ua latou le maua lena malamalama. A o mai ia i latou ē poto leaga ma faitogafiti ia latou ta’useseina ma faitio i taitai o le Ekalesia ma mataupu faavae o le Ekalesia, o nei tagata vaivai o le Ekalesia e le lava lo latou malamalama, le lava faamatalaga, ma e le lava foi le taitaiga a le Agaga o le Alii e tetee atu ai i mataupu ma aoaoga sese. Ua latou faalogo ma mafaufau e faapea ua latou faia se mea sese, ma o le mea muamua lava ua e iloa ua latou saili lo latou ala e o ese ai mai le Ekalesia, aua ua le ia i latou lea malamalama.16

O se poloaiga mai le Alii i tagata o le Ekalesia ina ia maelega ia latou gaoioiga ma aoaoga o mataupu faavae moni o le talalelei e pei ona faaalia mai. O le a le mafai e le Agaga o le Alii ona faaauau ona tauivi ma le le popole, ma le faasevasevaloaina ma le tetee o e ua iuvale le ola ai i le malamalama o le upumoni paia. O le aia a tagata taitasi ua papatisoina ia maua se molimau ola o le toefuataiga o le talalelei, ma o lenei molimau o le a mu itiiti ma mulimuli ane ua pe sei vagana ua tatou maua pea lava pea mea lelei faaleagaga e ala i le suesue, usiusitai, ma le saili ma le maelega ina ia iloa ma malamalama i le upumoni.17

Ata
A man sitting at a table with his scriptures open looking out the window.

“O se poloaiga mai le Alii e ao i tagata o le Ekalesia ona maelega ia latou gaoioiga ma suesuega o upumoni faavae o le talalelei.”

E i ai la tatou aia i le taitaiga a le Agaga Paia, ae tatou te le maua lena taitaiga pe afai tatou te mumusu ma o tatou loto e manatunatu i faaaliga ua tuuina mai e fesoasoani tatou te malamalama ma taitaiina ai i tatou i le malamalama o le upumoni o le talalelei e faavavau. Tatou te le faamoemoe e maua lena taitaiga pe a tatou teena le manatunatu i nei faaaliga sili, ia ua aoga tele mo i tatou i le faaletino ma le faaleagaga. O lenei afai ua tatou i ai i lenei tulaga o le le mautonu po o le le naunau e saili mo le malamalama ma le poto ua tuuina mai e le Alii tatou te faaaoga, o lona uiga ua faigofie ona faaseseina i tatou e agaga leaga, po o mataupu faavae a tiapolo, po o poloaiga a tagata [tagai MF&F 46:7]. Ma a oo ina faaalia mai nei uunaiga sese ia i tatou, o le a le ia i tatou le tomai e iloatino ai e le o ni mea mai le Alii. Ma o le a o tatou aafia ai fua i mea e le mama, o mea inosia, ma le pepelo o tagata ma togafiti leaga e faasese ai.18

O le a le nofo le Agaga o le Alii i tino le mama, ma afai e liliuese se tasi mai le upumoni ona o le amioleaga, e le mulimuli lena Agaga ia te ia ma o le a aluese, ma o le a sui mai ai le agaga o le sese, le agaga o le le usiusitai, le agaga o le amiolega, le agaga o le faatafunaga e faavavau.19

6

A tatou tutumau i le faamaoni, o le a auina mai e le Agaga Paia faaaliga e taitai ma faatonu ai i tatou i o tatou olaga.

Na tuuina mai e le Alii le poloaiga ia i latou uma o le a salamo ma tumau i le faatuatua, ma galueaiina le agaga o le lotomaulalo ma le maelega, ina ia latou aia i le taitaiga a le Agaga o le Atua. O lenei Agaga o le a taitaiina ma faatonutonu i latou i o latou olaga.20

O tagata taitasi o le Ekalesia sa faaee atu i ai lima i luga o lona ulu mo le meaalofa o le Agaga Paia. E ia te ia le aia tatau e maua ai faaaliga e aoga ma taua mo lona lava taitaiga; e le mo le Ekalesia, ae mo ia lava. E i ai lana aia tatau e ala i lona usiusitai, e ala i lona lotomaulalo, e maua ai le malamalama ma le upumoni e pei ona faaalia e ala mai i le Agaga o le Upumoni, ma o ia o lē faalogo i lena Agaga ma saili mo le meaalofa o le Agaga i le lotomaulalo ma le faatuatua, o le a le olegia lava.21

E tatau ona tatou savavali i le paia o le olaga i le malamalama ma le upumoni atoa ai ma le malamalama e tatau ai e ala mai le meaalofa ma le mana o le Agaga Paia ua folafola mai mo i latou uma o e talitonu i le salamo ma maua upu o le ola e faavavau. Afai tatou te mafuta ma lenei Agaga o le a tatou savavali ai i le malamalama ma mafuta ma le Atua.22

O se faamanuiaga i tagata taitasi o le Ekalesia le iloa o le upumoni, e tautala i le upumoni, e maua le musumusuga o le Agaga Paia; o lo tatou faamanuiaga taitoatasi, … o le maua o le malamalama ma savavali ai i le malamalama; ma afai tatou te faaauau i le Atua, o lona uiga, e tausi i Ana poloaiga uma, o le a tatou maua le malamalama atili seia iu ina oo mai ia te i tatou le aso e atoatoa ai le malamalama. [Tagai MF&F 50:24.]23

Tatou te toe foi atu i le afioaga o le Atua lo tatou Tama, i le iuga, e ala i le taitaiga a le Agaga Paia.24

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • O le a le mea ua aoao mai e le tala i le “Mai le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita” e uiga i le Agaga Paia? O anafea na uunaia ai oe e le Agaga e fesoasoani i se tasi?

  • Sa ta’ua e Peresitene Samita le “o le Agaga o le Atua o fesootai i le agaga o le tagata” (vaega 1). O a ni auala e eseese ai le fesootaiga i o tatou agaga mai le fesootaiga i o tatou taliga po o mata? E faapefea ona sili atu le mamana o lena mea?

  • O a ni eseesega i le va o le maua o le faaaliga o le Agaga, e faapei ona sa maua e Konelio, ma le maua o le meaalofa o le Agaga Paia? (Tagai vaega 2.)

  • Na aoao mai Peresitene Samita e le atoatoa le papatisoga e aunoa ma le meaalofa o le Agaga Paia (tagai vaega 3). O a ni auala e le atoatoa ai lou olaga e aunoa ma le meaalofa o le Agaga Paia?

  • Manatunatu i aoaoga a Peresitene Samita i le vaega 4 e faatatau i le uiga o le mafutaga faifai pea ma le Agaga Paia. O a ni auala ua faamanuiaina ai oe e ala i lenei mafutaga?

  • O a ni mea tatou te fai e saunia ai e maua le mafutaga o le Agaga Paia? (mo ni faataitaiga, tagai vaega 5).

  • Ao e iloiloina le vaega 6, silasila totoa i le taitaiga tatou te maua e ala mai i le Agaga Paia. E faapefea e matua ona aoao a latou fanau e iloa ma maua lenei taitaiga?

Mau Fesootai

Ioane 16:13; Galuega 19:1–6; 1 Korinito 12:3; 1 Nifae 10:17–19; 2 Nifae 31:15–20; 3 Nifae 19:9; MF&F 46:13; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

“Aua le popole pe afai e le tali mai e o loo aoaoina mo ni nai sekone pe a maea ona fai se fesili. Aua e te taliina lau lava fesili; tuu atu se taimi mo e o aoaoina e mafaufau ai i ni tali. Ae ui i lea, o le leai o se tali faaumiumi e iloa ai atonu e le malamalama i latou i le fesili ma e manaomia ona e toe faaupuina” (Aoao Atu, E Leai Se Isi Lava Valaauga e Sili Ai [1999], 69).

Faamatalaga

  1. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1940, 96.

  2. Francis M. Gibbons, Iosefa Filitia Samita: Gospel Scholar, Perofeta a le Atua (1992), xiv–xv.

  3. Fesootaiga patino, sii mai i Aoaoga Faavae o le Faaolataga, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:38; ua aveese faatusilima mai le tusiga muamua.

  4. Fesootaiga patino, sii mai i Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 1:38.

  5. “O le Agasala faasaga i le Agaga Paia,” Instructor, Oketopa 1935, 431; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 1:47–48.

  6. “Fafo o le Pouliuli,” Ensign, Iuni 1971, 4.

  7. “Lauga a Elder Iosefa Filitia Samita i Faiaoga Seminare,” Deseret News, Apr. 27, 1935, Vaega o le Ekalesia, 7; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 1:42.

  8. “Aloese mai Taumatematega Le Manaomia,” Improvement Era, Tesema 1933, 866; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 1:38–39.

  9. “Lauga a Elder Iosefa Filitia Samita i Faiaoga Seminare,” 7; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 1:41; Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 95.

  10. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1915, 118.

  11. Tali i Fesili o le Talalelei, comp. Iosefa Filitia Samita Jr., 5 vols. (1957–66), 2:149–50.

  12. “Saili Faatauanau i Meaalofa Silisili,” Ensign, June 1972, 2.

  13. Fesootaiga patino, sii mai i Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 1:42.

  14. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1959, 19.

  15. Tali i Fesili o le Talalelei, 4:90.

  16. “Saili Faatauanau Meaalofa Silisili,” 3.

  17. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1963, 22.

  18. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1952, 59–60; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 1:43.

  19. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1962, 45.

  20. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1931, 68.

  21. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1940, 96.

  22. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1916, 74; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:290.

  23. “O Le Uiga o le Perofeta i le Au Paia o Aso e Gata Ai,” Mekasini a le Aualofa, Ianuari 1941, 7.

  24. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1955, 51.