Aoaoga a Peresitene
Mataupu 17: Mana o Faamauga ma Faamanuiaga o le Malumalu


Mataupu 17

Mana o Faamauga ma Faamanuiaga o le Malumalu

“Na sau Elia e toefuatai mai i le lalolagi … le atoaga o le mana o le perisitua. O lenei perisitua e umia ki e fusifusia ai ma faamauina i le lalolagi ma le lagi o sauniga uma ma mataupu faavae e faatatau i le faaolataga o le tagata.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita

I le 1902 na malaga ai Iosefa Filitia Samita i le setete o Massachusetts, sa ia maua ai faamatalaga e uiga i ona tuaa o le au Samita. A o i ai o ia iina, sa ia feiloai ai i se tagata saili gafa e igoa ia Sidney Perley. Sa tau atu e Mr. Perley ia te ia, “O lo’u faamoemoe, pe a mafai ona ou faia, o le sailia lea o talafaamaumau o tagata taitasi uma o e na o mai i le Itumalo o Eseki a o lei oo i le tausaga e 1700

Na manatua mulimuli ane e Peresitene Samita: “Na ou fai atu ia te ia, ‘Mr. Perley, ua e tuu ifo ia te oe lava se galuega tele, ua sao lea?’ Sa ia tali mai, ‘Ioe, ma ou te fefe o le a le uma lava.’ Ona ou fai atu lea ia te ia, ‘Aisea e te faia ai lenei galuega?’ Sa ia mafaufau mo sina taimi ma foliga ua le mautinoa ona tali lea, ‘Ou te le iloa pe aisea, ae sa ou amata, ma ua le mafai ona taofi.’ Sa ou fai atu, ‘Ou te tau atu le mafuaaga ua e faia ai lenei galuega ma le mafuaaga ua le mafai ai ona taofi, ae afai ou te ta’u atua, o le a e le talitonu ia te au ma o le a e ata ia te au.’

“‘Oi,’ sa ia fai mai ai, ‘Ou te le iloa. Afai e te tau mai ia te au, ou te mautinoa o le a ou fiafia.’ Ona ou tau atu lea o le valoaga e faatatau ia Elia ma le faataunuuina o lenei valoaga i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, ia Aperila 3, 1836, i le Malumalu i Katelani, ma le ala ua maua ai le tele o tagata i lenei agaga o sailiiliga, ma ua liliu atu o latou loto i le sailia o e ua maliliu e faataunuuina ai lenei folafolaga sili o le a oo mai a o lumanai ai le toe afio mai faalua, ina ia le taia ai le lalolagi i le fetuu. O lea ua liliu atu ai loto o fanau i o latou tama, ma sa matou faia galuega o sauniga mo e ua maliliu ina ia latou maua le togiola ma maua le avanoa e ulufale atu ai i le malo o le Atua, e ui lava ina oti.

“Ina ua uma atu la’u tala, sa ata o ia ma faapea mai, ‘O se tala matagofie lena, ae ou te le talitonu i ai.’ Ae sa ia ioe sa i ai se mea na faamalosia o ia e faaauau lenei suesuega, ma ua le mafai ona ia taofia. Sa ou feiloai i le toatele o nisi ua latou amata foi ma ua le mafai ona taofia, alii ma tamaitai e le o ni tagata o le Ekalesia. O lea ua tatou iloa nei ua afe ma afe alii ma tamaitai o lo o saili i talafaamaumau o e ua maliliu. Latou te le iloa pe aisea, ae ua faia ina ia tatou maua nei talafaamaumau ua faaputuina ma ō i o tatou malumalu e fai galuega mo o tatou tagata maliliu.”1

Na aoao mai Peresitene Samita o talafaamaumau o aiga o se mea e sili atu nai lo le na o le sailia o igoa, aso, ma nofoaga ma tala o faatasiga. O le faia lea o sauniga i le malumalu e faatasia ai aiga mo le faavavau, faamauina o tagata faatuatua o augatupulaga uma o ni aiga o le Atua. “O matua e tatau ona faamauina le tasi i le isi, ma fanau i matua ina ia maua faamanuiaga o le malo selesitila,” sa ia fai mai ai. “O lea o lo tatou faaolataga ma le alualu i luma e faalagolago i luga o le faaolataga o o tatou tagata agavaa ua maliliu ua tatou aiga i ai. O lenei na o o tatou Malumalu e mafai ona faataunuuina ai.”2 A o le i tuuina atu le tatalo o le faapaiaga o le Malumalu i Ogden Utah, na ia faapea mai, “E mafai ona ou faamanatu atu ia te outou pe a tatou faapaiaina se maota i le Alii, o le mea moni ua tatou fai o le faapaiaina o i tatou lava i le galuega a le Alii, ma le feagaiga o le a tatou faaaoga le maota i le auala ua ia finagalo e faaaogaina ai.”3

Aoaoga a Iosefa Filitia Samita

1

Na toefuatai mai e Elia le mana e faamau, pe fusifusia ai, i le lalolagi ma le lagi.

Na faamauina e Malaki, le perofeta mulimuli o le Feagaiga Tuai ana folafolaga i upu nei:

“Faauta, ou te auina atu ia te outou o Elia le perofeta, a o le i oo mai le aso o le Alii e sili ma le matautia:

“Na te faaliliuina loto o matua i fanau, ma loto o fanau i o latou matua, nei ou alu atu ma ou taia le nuu i le faafanoga.” (Malaki. 4:5–6.)

E foliga mai ua sili ona talafeagai i le perofeta mulimuli o perofeta anamua le tapunia o ana saunoaga i se folafolaga i tupulaga o le lumanai, ma i lena folafolaga na ia valoia ai se taimi o le a oo mai o le a i ai se fesootaiga i tisipenisione ua tuanai ma isi o le a mulimuli mai. …

Ua ia i tatou se faauigaga manino lelei o upu a Malaki na faamatala mai e le perofeta sa Nifae o Moronae, o le na faaali ia Iosefa Samita i le aso 21 o Setema, 1823. O le ala lea na sii mai ai e le agelu:

“Faauta, ou te faaali atu ia te outou le Perisitua, e Elia le perofeta, a o le i oo mai le aso tele ma le matautia o le Alii.

“Ma o le a totoina e ia i loto o fanau o folafolaga na faia i tama, ma o loto foi o fanau o le a liliu i o latou tama.

“Ana le faapea, e matua faatafunaina lava le lalolagi atoa i lona afio mai.” MF&F 2:1–3

Na tau atu e Moronae ia Iosefa Samita o le a oo lava ina faataunuuina lenei folafolaga. O lona faataunuuga na oo mai e tusa o le sefululua tausaga mulimuli ane, i le aso 3 o Aperila, 1836. I lena aso na faaali mai ai Elia ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le Malumalu i Katelani ma faaee ai i o laua luga … le mana e fusifusia, pe faamauina ai, i le lalolagi ma le lagi. O ki o lenei perisitua sa umia e Elia, o le na tuuina i ai e le Alii le mana i elemene faapea ma tagata, ma le pule e faamauina ai mo le taimi nei ma le faavavau i e amiotonu sauniga uma e faatatau i le atoatoaga o le faaolataga.4

O nisi o tagata o le Ekalesia ua le mautonu i le mafaufau faapea o Elia na sau ma ki o le papatisoga mo e ua maliliu po o le faaolataga o e ua maliliu. O ki a Elia e sili atu nai lena. O ki ia o faamauga, ma o na ki o faamauga e faatatau mo e o lo o soifua ma e aofia ai e ua maliliu o e naunau ina ia salamo.5

Na sau Elia e toefuatai mai i le lalolagi, e ala lea i le faaeeina i luga o perofeta soifua ua tofia faapitoa e le Alii, le atoatoaga o le mana o le Perisitua. O lenei Perisitua ua umia ki e fusifusia ma faamau ai i le lalolagi ma le lagi o sauniga uma ma mataupu faavae e faatatau i le faaolataga o le tagata, ina ia agavaa i latou i le malo selesitila o le Atua. …

O le amiotonu o lena pule e faataunuuina ai sauniga i malumalu mo e soifua ma e ua maliliu. O le mana e tuufaatasia ai e faavavau tane ma ava pe a ulu atu i le faaipoipoga e tusa ai ma le fuafuaga e faavavau. O le pule e maua ai e matua le aia e avea ai o ni matua e tusa ai ma a latou fanau i le faavavau atoa ae le na o le taimi nei, lea e mafai ai ona faavavau aiga i le Malo o le Atua.6

2

O le toefuataiga o le pule faamau ua faasaoina ai le lalolagi mai le faafanoga pe a afio mai Iesu Keriso.

Ana le sau Elia semanu ua tatou talitonu o galuega uma o aso ua mavae ua le aoga lava, aua ua fetalai le Alii, o le lalolagi uma, i lalo o nei tulaga, o le a faatafunaina lava i lona afio mai. O lea o lana misiona sa matua taua lava mo le lalolagi. E le o le fesili ua na o le papatisoga mo e ua maliliu, ae faapea foi ma le faamauga o matua, ma fanau i matua, ina ia i ai se “faatasiga aofai, atoa, ma le atoatoa, ma le tuufaatasia o tisipenisione, ma ki ma mana ma mamalu,” mai le amataga seia oo i le iuga o taimi [tagai MF&F 128:18]. Afai e leai lenei mana faamau i le lalolagi, o le a pule le vevesi ma o le leai o se faatulagaga o le a sui ai le faatulagaga lelei ma i lena aso pe a afio mai le Alii, ma, e le mafai ona oo i lenei tulaga, aua o mea uma ua pulea ma puipuia e le atoatoaga o le tulafono i le malo o le Atua.7

Aisea o le a faatafunaina ai le lalolagi? Aua a leai se fesootaiga mau i le va o tamā ma fanau—o le galuega lea mo e ua maliliu—o le a teena uma i tatou; o le a iuvale galuega uma a le Atua ma o le a le aoga uma lava. O lenei tulaga, ioe, o le a le oo i ai.8

O le toefuataiga o lenei pule [faamau] o le mea faafefete ua faasaoina ai le lalolagi mai le faatafunaina atoa pe a afio mai Iesu Keriso. A tatou maua lenei upumoni tumau ma taofi manino ai i o tatou mafaufau, e faigofie ona iloa ua na o le vevesi ma mala pe a afio mai Keriso ma o le a leai le mana faamau iinei.9

3

Ina ia saunia mo le faaolataga i lona atoatoaga, e ao ona tatou maua sauniga o le malumalu e ala i le mana faamau.

Ua aumaia e le Alii ia i tatou aia ma faamanuiaga, ma le avanoa e osi ai feagaiga, taliaina sauniga e faatatau i lo tatou faaolataga e sili atu nai lo mea o lo o laugaina i le lalolagi, i tua atu o mataupu faavae o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, salamo mai agasala ma le papatisoga mo le faamagaloina o agasala ma le faaee atu o lima mo le meaalofa a le Agaga Paia; ma o nei mataupu faavae ma feagaiga e le maua i se isi mea sei vagana ai le malumalu o le Atua.10

O galuega o le malumalu ua fesootai lelei ma le fuafuaga o le faaolataga, e le mafai ai e le tasi ona i ai e aunoa ma le isi. I se isi faaupuga, e le mafai ona i ai se faaolataga pe a leai ni sauniga o le malumalu e faapitoa patino i le malumalu.11

E afe ma afe tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai o … e naunau e auai i sauniga, naunau e totogi a latou sefuluai ma fai o latou tiute masani o le Ekalesia, ae foliga latou te le lagonaina pe malamalama i le taua o le talia o faamanuiaga i le malumalu o le Alii latou te maua ai le faaeaga. O se mea ese lenei. E foliga ua malilie tagata e na ona faasee atu e aunoa ma le faaaoga lelei o avanoa ua latou maua ma ua le maua ai nei feagaiga talafeagai e toe aumai ai i latou i le afioaga o le Atua o ni atalii ma ni afafine.12

Afai e te manao i le faaolataga i lona atoatoaga, o le faaeaga lena i le malo o le Atua, … e tatau ona e alu i le malumalu o le Alii ma maua nei sauniga paia e patino i lena maota, e le maua i se isi mea. E leai se alii e maua le atoatoaga o le faavavau, o le faaeaina na o ia; e leai se tamaitai e maua na faamanuiaga na o ia; ae o le tane ma le fafine, pe a maua e i laua le mana faamau i le malumalu o le Alii, o le a i ai le faaeaina, ma faaauau ona avea e faapei o le Alii. Ma o le taunuuga lena o tagata, o le finagalo lena o le Alii mo Ana fanau.13

Manatua: Ina ia faitau i nisi o upu a Peresitene Samita o le faamoemoe ma le folafolaga mo i latou e faatuatua o e e le mafai ona maua sauniga uma o le malumalu i o latou soifuaga, tagai i le mataupu 18 o le tusi lenei.

4

Ona o le mana faamau, e mafai ai ona tatou faataunuu sauniga o le faaolataga mo e ua maliliu ae latou te le i maua.

O ai matua o lo o tautala i ai Malaki, ae o ai fanau? O matua o o tatou tuaa ua maliliu ae le i maua le avanoa e talia ai le Talalelei, ae sa maua le folafolaga o le a oo mai le taimi o le a tuuina atu ai lea avanoa ia i latou. O fanau o i latou o lo o soifua nei o lo o saunia tala faamaumau ma faia sauniga e sui ai i e ua maliliu i le Malumalu.14

Ata
A family at a computer.

O tagata uma o le aiga e mafai ona auai i galuega o talafaasolopito o aiga.

Na sau Elia, ua i ai ki o faamauga, ma le mana ua tuuina mai ia i tatou ina ia tatou aapa atu ai mo e ua maliliu. O lenei mana faamau ua talia i latou ua maliliu o e naunau e salamo ma ia maua le Talalelei o e ua maliliu e aunoa ma lea malamalama, e faapena foi le aapa atu ia i latou ua salamo ae o lo o soifua.15

Ua faatonuina e le Alii ana fanau faaleagaga uma, o agaga taitasi sa ola po o le a ola i le lalolagi, o le a maua avanoa talafeagai e talitonu ma usiusitai ai i tulafono o lana talalelei e faavavau. O i latou ua talia le talalelei ma ola e tusa ai ma ana tulafono, e aofia ai ma le papatisoga ma le faaipoipoga selesitila, o le a maua le ola e faavavau.

E iloagofie lava ua na o se vaega laitiiti o tagata soifua ua faalogo i le upumoni faaalia mai le fofoga o se tasi o auauna moni a le Alii. I le poto ma le amiotonu a le Alii, e ao i tagata uma ona fai. E pei ona fai mai Peteru:

“O le mea lea na folafola atu ai le talalelei i e ua oti, ina ia faasalaina i latou i le tino i la le tagata, ae e ola ai i le agaga i la le Atua.” (1 Peteru 4:6.)

O i latou sa le i maua le avanoa e faalogo ai i le savali o le faaolataga i lenei olaga ae latou te talia ma o latou loto atoa pe ana oo mai lena avanoa ia i latou —o i latou ia o le a talia i le lalolagi o agaga; o i latou nei o le a tatou faia sauniga i malumalu; ma o i latou ia o e o le a faia i lenei auala, e avea ma suli ma i tatou i le faaolataga ma le ola e faavavau.16

O le liua o loto o matua ia latou fanau ma fanau i o latou matua, o le mana o le faaolataga mo e ua maliliu, e ala i galuega e fai ma sui e mafai ai e fanau ona fai mo o latou matua, i le tulaga talafeagai ma le manaomia. Ou te faalogo soo ia i latou e tetee i lenei galuega e faapea e le mafai e se tagata se toatasi ona fai ma sui mo se isi tagata. O e manatu faapea ua le malamalama o le galuega atoa o le faaolataga o se galuega e fai ai isi ma sui, o Iesu Keriso o lo o tulai o se togiola, na te togiolaina i tatou mai le oti, o se mea e le i tupu ona o i tatou, ma togiola i tatou mai a tatou agasala, e tusa ai ma lo tatou salamo ma le talia o le talalelei. Sa ia faia lenei i se tulaga maualuga lava ma le mataupu faavae lava lea sa ia faamatuu atu le pule i tagata o lana Ekalesia e sui ai mo e ua maliliu ua le mafai ona latou faia sauniga faaola mo i latou lava.17

Ou te manatu o nisi o taimi ua puitiiti la tatou vaai i lenei galuega o le faaolataga o e ua maliliu. O se manatu sese le mafaufau o tagata ua tatou faia o latou galuega i le malumalu o le Alii, ua maliliu. E ao ona tatou mafaufau o i latou o lo o soifua; ae o lo o fai ma sui e soifua ina ia maua faamanuiaga sa tatau ona latou maua ma o le a latou maua i lenei olaga pe ana faapea o soifua i latou i se tisipenisione o le talalelei. O lea o tagata taitasi ua maliliu o lo o fai o latou galuega i le malumalu ua manatu o lo o soifua i le taimi o lo o fai ai le sauniga.18

O le aoaoga faavae o le faaolataga mo e ua maliliu o se tasi o mataupu faavae sili ona mamalu ua faaalia i tagata. O le auala lea e tatau ona tuuina atu ai le talalelei i tagata uma. E faailoa mai ai le manatu e le faailoga tagata le Atua [tagai Galuega 10:34]; e taua agaga uma i Lana silafaga; ma o tagata uma o le a, i lona tulaga moni, e faamasinoina e tusa ma a latou galuega.

O lenei, ou te faafetai i le Alii ua Ia toefuatai mai Lana talalelei e faavavau ia i tatou i nei aso. Ou te faafetai ia te Ia mo le mana faamau ua toe aumai i le lalolagi e le Perofeta o Elia. Ou te faafetai ia te Ia mo le aiga e faavavau, mo le avanoa ua maua e faamau ai i tatou lava i ona malumalu paia, ma le faaavanoaina o nei faamanuiaga faamau mo o tatou tuaa o e na maliliu e aunoa ma se malamalama i le talalelei.19

5

O galuega o talafaasolopito o aiga ma galuega faalemalumalusa mo e ua maliliu o galuega o le alofa.

E toatele agaga lelei, faatauvaa ua faafitia e i latou lava ia mea o le olaga e fiafia ai, ma nisi o taimi e tatau ai, ina ia mafai ona latou saunia talafaamaumau ma faia galuega mo o latou tuaa ua maliliu ina ia maua e i latou le meaalofa o le faaolataga. O nei galuega o le alofa e le faia e aunoa ma se taui, aua o i latou uma ua galulue i lenei auaunaga matagofie o le a maua a latou teugaoa ma tamaoaiga i le malo selesitila o le Atua. O le a tele lava lo latou taui, ioe, e oo lava i talaatu o le mana o tagata soifua e malamalama ai.20

E leai se galuega e fesootai ma le talalelei e sili atu ona lē manatu faapito lona natura nai lo le galuega i le Maota o le Alii, mo o tatou tagata ua maliliu. O i latou o galulue mo e ua maliliu e le faamoemoe e maua se totogi po o se taui faalelalolagi. O lenei, e faasilisili i mea uma, o se galuega o le alofa, ua tupu i loto o tagata e ala i le faatuatua ma galuega fai pea lava pea i nei sauniga faaola. E leai ni taui i tupe, ae o le a maua le olioli tele i le lagi ma agaga ua tatou fesoasoani i ai mo lo latou faaolataga. O le galuega e faalautele ai le agaga o le tagata, e faaloloto ai ona manatu e tusa ai ma le manuia o ona tagata soifua, ma toto i lona loto le alofa mo fanau uma a le Tama Faalelagi. E leai se galuega e tutusa ma lenei i le malumalu mo e ua maliliu e aoao ai le tagata e alofa i lona tuaoi e pei ona ia alofa ia te ia lava. Ua alofa naua Iesu i le lalolagi ua ia naunau ai e ofoina atu o ia lava o se taulaga mo agasala ina ia faaolaina le lalolagi. Ua ia i tatou foi le avanoa, i se vaega itiiti, e faaali ai lo tatou alofa tele mo Ia ma o tatou tagata soifua e ala lea i le fesoasoani ia i latou i faamanuiaga o le talalelei latou te le o maua nei e aunoa ma la tatou fesoasoani.21

6

E ala i galuega o talafaasolopito o aiga ma galuega o le malumalu, ua tatou faaatoatoaina ai le faatulagaga o le aiga mai lea tupulaga i lea tupulaga.

O le mataupu faavae o le faaolataga mo e ua maliliu ma galuega faalemalumalusa ua tatou maua ai le faamoemoega paia o le faaauauina o sootaga faaleaiga. O lenei ua tatou aoao ai o fesootaiga faaleaiga e le tatau ona motusia, o le tane ma le fafine e i ai le aia e faavavau a le tasi i le isi ma e faapea foi ia laua fanau i le tupulaga nei. Ae ui i lea, ina ia maua nei faamanuiaga e ao ona i ai sauniga o faamauga i le malumalu o lo tatou Atua. O konekarate, noataga, tuutuuga ma maliega uma ua faia e tagata, e i ai o latou gataaga, ae o tuutuuga ma maliega e faia i le maota o le Alii, pe a tausia i le faamaoni, o le a oo i le faavavau [tagai MF&F 132:7]. O lenei aoaoga faavae tatou te maua ai se manatu faavae manino i mataupu o le faamoemoega o le Alii i lana fanau. E faaalia ai le tele ma le leai o se mutaaga o lona alofa ma lona agalelei ia i latou uma e usiusitai ia te ia, ioe, e oo lava foi ia i latou e tetee, aua i lona alofa o le a ia aumai ai faamanuiaga sili ia i latou.22

Ua aoaoina i tatou i le talalelei a Iesu Keriso o le faatulagaga o le aiga o le a, e tusa ai ma le faaeaina faaselesitia, o se tasi ua atoatoa, o se faatulagaga e fesootai ai le tama ma le tina ma le fanau o le tasi augatupulaga i le tama ma le tina ma le fanau o le isi augatupulaga, ma e faateleina ma faalauteleina seia oo i le iuga o taimi.23

Ata
A father and son looking through a photo album at the Joseph Smith Memorial Building.

O le mana faamau o le perisitua “e tuufaatasia mo le faavavau tane ma fafine pe a faaipoipo e tusa ai ma le fuafuaga e faavavau.”

E tatau ona i ai se noataga mau, o se tuufaatasiga o augatupulaga mai aso o Atamu seia oo i le iuga o taimi. O le a tuufaatasia ma fesootai faatasi aiga, matua i fanau, fanau i matua, o le tasi augatupulaga i le isi, seia tuu faatasia o se aiga tele e tasi ma lo tatou tama o Atamu i le ulu, o le a tofia i ai e le Alii. O lea o le a le faaolaina ma faaeaina i tatou i le malo o le Atua seia vagana ua i ai i totonu o o tatou loto le filiga e faia lana galuega ma faataunuuina e tusa ai ma lo tatou malosi e fai ai ma sui o o tatou tagata ua maliliu. O se aoaoga faavae paia lenei, o se tasi o mataupu faavae sili o le upumoni faaalia e ala mai le Perofeta o Iosefa Samita. E ao ona tatou faaaoga tatau o tatou avanoa ma mautinoa lo tatou agavaa ma ia talia i le silafaga a le Alii, ina ia tatou maua le faaeaga mo i tatou lava, ma olioli ai i le malo o le Atua faatasi ai ma o tatou aiga ma uo i lenei tuufaatasiga tele ma le faapotopotoga o le Au Paia o le Ekalesia a le Ulumatua, o e ua tausia lo latou saolotoga ma le mama mai agasala a lenei lalolagi.

E faamanuia i tatou e le Alii ma faaali mai ina ia maua le filifiliga i o tatou loto e faalautele ai o tatou valaauga ma auauna atu ia te Ia ma le faatuatua i nei mea uma, o la’u tatalo lea.24

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • I le “Mai le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita,” faitau le fautuaga a Peresitene Samita e faatatau i “o a meatonu tatou te fai” i le faapaiaga o se malumalu. O a mea tatou te fai e mulimuli ai i nei fautuaga?

  • E faapefea e aoaoga i le vaega 1 ona faatatau ia tatou taumafaiga e fesoasoani ai i o tatou tuaa ua maliliu? E faapefea e nei aoaoga ona faatatau i a tatou sootaga faaleaiga ma tagata o o tatou aiga o lo o soifua?

  • A o faitau i le vaega 2, tagai i le faamatalaga a Peresitene Samita pe faapefea e le mana faamau ona “faasaoina le lalolagi mai le faatafunaina i le afio mai o Iesu Keriso.” O le a le mea ua aoao mai iinei e uiga i le taua o aiga i le fuafuaga o le faaolataga?

  • O a ni auala ua “fesootai ai galuega faalemalumalusa ma le fuafuaga o le faaolataga?” (tagai vaega 3.) E faapefea e lenei mataupu autu ona uunaia ai o tatou lagona e uiga i galuega faalemalumalusa?

  • Ua fautua mai Peresitene Samita a tatou faia galuega faalemalumalusa mo e ua maliliu, e ao ona tatou mafaufau ia i latou o ni tagata o lo o soifua (tagai vaega 4). O le a le uiga o lenei mea ia te oe? E faapefea e lenei manatu ona aafia ai le auala e te auauna atu ai i le malumalu?

  • Ao e iloilo le vaega 5, tagai i faamanuiaga na saunoa ai Peresitene Samita o le a oo mai ia i latou e faia galuega o faamaumauga o aiga. E faapefea ona e iloa le moni o nei mea?

  • Suesue le vaega 6, ma mafaufau i ni mea tutupu i le olioli faatasi ma ou tuaa i se “faatasiga tele.” Mafaufau i ni mea e mafai ona e fai e saunia ai oe lava ma lou aiga mo lena avanoa.

Mau Fesootai

1 Korinito 15:29; MF&F 95:8; 97:15–16; 128:16–19

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

“A fai e se tasi se fesili, ia manatu e valaau atu i isi e tali nai lo le tali i ai o oe lava. Mo se faataitaiga, e mafai ona e fai atu, ‘O se fesili manaia lena. O le a so outou manatu i ai?’ pe ‘E mafai ona fesoasoani se tasi i lenei fesili?’” (O Le Aooao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 64).

Faamatalaga

  1. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1948, 134.

  2. “Faaolataga mo e ua Maliliu,” Improvement Era, Fepuari. 1917, 361; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 2:147.

  3. “Tatalo o le Faapaiaga o le Malumalu i Ogden,” Ensign, Mati. 1972, 6.

  4. “O Le Oo Mai o Elia,” Ensign, Ianuari. 1972, 2, 5.

  5. “O Ki o le Perisitua Ua Toefuatai Mai,” Utah Genealogical and Historical Magazine, Iulai 1936, 100.

  6. “O Tagata Uiga Ese: O Le Pule na Toefuatai Mai e Elia,” Deseret News, Ianuari. 16, 1932, Vaega a le Ekalesia, 8; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:117.

  7. “Faaolataga mo e o Soifua ma e ua Maliliu,” Mekasini a le Aualofa, Tesema. 1918, 677–78; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:121.

  8. Aoaoga Faavae o le Faaolataga

  9. “O Le Oo Mai o Elia,” 5.

  10. I “Minute o le Konafesi a le Aualofa,” Mekasini a le Aualofa, Aokuso. 1919, 466; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:40.

  11. “Tasi le Selau Tausaga o le Alualu i Luma,” Liahona: The Elders’ Journal, Ape. 15, 1930, 520.

  12. “O Tiue o le Perisitua i Galuega Faalemalumalusa,” Utah Genealogical and Historical Magazine, Ianuari. 1939, 4.

  13. “Elia le Perofeta ma Lana Misiona—IV,” Instructor, Mati. 1952, 67.

  14. “Faaolataga mo e ua Maliliu,” Millennial Star, Tesema. 8, 1927, 775; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:127.

  15. “O Ki o le Perisitua ua Toefuatai Mai,” 101.

  16. Mana Faamau ma le Faaolataga, Brigham Young University Lauga o le Tausaga (Ianuari. 12, 1971), 2–3; ua aveese le faatusilima.

  17. O Le Toefuataiga o Mea Uma (1945), 174–75.

  18. “O Ki o le Perisitua ua Toefuatai Mai,” 100–101.

  19. Mana Faamau ma le Faaolataga, 3.

  20. “O se Faafeiloaiga,” Utah Genealogical and Historical Magazine, Ianuari. 1935, 5; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:180.

  21. “Faaolataga mo e ua Maliliu,” Improvement Era, Fepuari. 1917, 362; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:144.

  22. “Faaolataga mo e ua Maliliu,” Improvement Era, Fepuari. 1917, 362–63; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:173.

  23. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1942, 26; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:175.

  24. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1911, 122.