Aoaoga a Peresitene
Mataupu 4: Faamalolosia ma le Faasaoina o le Aiga


Mataupu 4

Faamalolosia ma le Faasaoina o le Aiga

“O le finagalo o le Alii ia faamalosia ma faasaoina le aiga.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita

Na saunoa Peresitene Iosefa Filitia Samita, “O le aiga o le faalapotopotoga sili ona taua mo le taimi nei ma i le faavavau.”1 E leai se isi mea na sili ona ia aoao manino atu ai lenei mea nai lo lona lava aiga, na faia ai se faataitaiga o se tane alofa, tama, ma se tamamatua. E ui lava ina pisi lona valaauga o se Aposetolo, ae na te faaavanoaina lava se taimi mo lona aiga, “e totogi ai aso e toesea ai e ala i le faalua ona tuuina atu o le alofa i o latou luga pe a i ai o ia i le fale.”2

Sa fesiligia le faletua lona lua o Peresitene Samita o Ethel i se taimi, “E mafai ona e tau mai se mea e uiga i le alii ua e silafia?” I lona iloa ai e toatele tagata o le Ekalesia ua vaai i le matuai matapaū o lona toalua, na ia tali atu ai:

“Ua outou fesili mai e tau atu se mea e uiga i le alii ua ou iloa. E masani ona ou mafaufau pe afai e maliu o ia o le a faapea mai tagata, ‘O ia o se tama lelei, faamaoni, e soifua i aoaoga faavae, ma isi foi.’ O le a latou faamatala o ia e pei ona iloa e tagata lautele; ae o le tama o lo o latou manatu i ai e ese lava mai le tama ua ou iloa. O le tama ua ou iloa o se toalua ma se tama agalelei, alofa, o lona faamoemoega sili i le olaga o lona aiga ia maua le fiafia, e matua faagalo ia te ia lava ina ia faia lenei mea. O ia o se tama e faafilemu ia moe se tamaitiiti lē fiafia, o le faifagogo mo tamaiti laiti i le moega, e le mafai ona vaivai pe pisi e ala i le leva o le po pe ala po i le taeao e fesoasoani i tamaiti matutua e foia faafitauli faigata o le aoga. A oo ina ma’i se tasi o le aiga, e vaavaai faalelei e le alii ou te iloa lē o loo mafatia ma tau laga i le po. E fetagisi mai i lo latou tama, ma le lagona o lona i ai iina o le vaifofo lea o o latou ma’i. O ona lima e fusifusia manua, o ona ogalima e tuu atu ai le faamalosiau i e ua tigaina, o lona leo e avatu ai le fautuaga filemu pe a sese i latou, seia oo ina maua e i latou le fiafia e fai le mea e fiafia ai o ia. …

“O le alii ou te iloa e le manatu faapito, e le faitio, e manatu i isi, e manatunatu, e manatu alofa i isi, ma faia mea uma ina ia fiafia ē pele ia te ia. O le alii lena ou te iloa.”3

Sa faasoa mai e le fanau a Peresitene Samita faataitaiga o ana taumafaiga e faamalolosia ma faasaoina lona aiga ma ia “avea le olaga o se fiafiaga silisili” mo i latou. I se tala o le soifuaga o Iosefa Filitia Samita, o tusitala o Iosefa Filitia Samita Jr. ma Ioane J. Stewart na faaaofia maia faamatalaga nei: “O se aso fiafia mo lana fanau laiti ina ua latou iloa lo latou Tama o fai le talieleele ma amata ona fai ni pai se tele. O pai e fai mai le fasipovi vili o se tasi o ana vaisu. E fai lava e ia ana lava pai fasipovi vili. Ae sa oo atu foi i isi ituga o pai; apu, vine, peach ma le maukeni. O lona taumafai e fai pai sa avea ai ma se gaoioiga a le aiga ao o atu tamaiti i lea mea ma lea mea e fesoasoani e aumai mea e manaomia mo le faiga o pai. O le manogi sasala o pai na tao i le ogaumu tele, na sagisagi fiafia ai le faatalitali atu i le taimi e ‘ai ai pai. Sa siaki lelei ia pai, ina ia le vave pe tuai ona aumai i fafo. O le taimi lea o la e saeu e Ethel se paluga o le aisakulimi e fai i le fale ma e na tofu auauai tamaiti e vili le paelo aisakulimi.”4

Na fai mai Douglas A. Samita o ia ma lona tama e “manaia tele la laua mafutaga.” Na ia faasoa mai faataitaiga o gaoioiga na latou fiafia faatasi ai: “Sa masani ona matou faipele i nisi taimi, po o le na o le faataitai o lo o fai se faipelega. Ou te ava tele e tu’i o ia ma e sa tele lona alofa e na te tu’i ai o au. … Sa pei lava sa na ona faafoliga mai o le faipelega fe’alofai. Na masani ona matou taaalo i le mu ma sa ou fiafia pe a ou malo ia te ia. O lea ua ou toe tepa nei i tua ma lagona e peiseai o se mea sa ia faia ma le faamoemoe ia faia’ina.”5

Na manatua e Amelia Samita McConkie: “Sa toetoe o se mea malie le ma’i aua sa ia tausia faapitoa ai i matou. … Sa ia faafiafia i matou e ala i le taina o pese malie i luga o le laaupese tuai o le Etisone. Ina ia faafiafiaina i matou, e siva o ia i le musika pe savalivali faataamilo i le potu, ma taumafai foi e pese. … Na te aumai ia i matou moli mananaia lapopoa ma suamalie ma saofai i luga o le moega ma fofoe ai, ona ia tuu taitasitasi maia lea o tipa moli. Sa ia faamatalaina tala o lona tamaitiiti, po le tausiaina o ia e lona tama pe a ma’i. Afai e tatau ai na te tuuina mai ia i matou se faamanuiaga.”6 Sa faaali mai foi e Amelia le ala sa faaaoga e lona tama e aoai ai lana fanau: “Afai e manaomia ona faasa’o se tasi o i matou mo se amio ua le tonu na te tuu ona lima i luga o ou tauau ma tilotilo sa’o i ou mata ma se pupula tiga ma faapea mai, ‘Ou te manao ia lelei la’u fanau.’ E leai se sasa po o se faasalaga e sili atu lona aoga.”7

O le alofa o Peresitene Samita ma lona tausi i lana fanau ua faalautele atu i fanau a ana fanau. Sa tau mai e le atalii o lona atalii o Hoyt W. Brewster Jr. o se taimi, a o fai o ia ma se faifeautalai i Nevalani, sa faatagaina o ia ona auai i le faapaiaga o le Malumalu o Lonetona i Egelani i le 1958. A o laina atu o ia ma isi faifeautalai i le potu e fai ai faatasiga, sa iloa atu o ia e le tama o lona tama. Mulimuli ane sa tau mai e Hoyt : “E aunoa ma sina faatali laitiiti, na ia oso i luga mai lona nofoa ma faaloaloa ona lima, ma faailoa mai ia te au, ma talo mai ona lima ou te alu atu. I lena lava taimi sa ou le i vaai ia Iosefa Filitia Samita, Peresitene o le Aufono a Aposetolo e Toasefululua … ae o le tama o le tama o le ua vaai i se tasi o fanau a ana fanau o le ua alofa tele i ai. Sa ou le faatuai i le motusia o le laina, ae faavave atu i le tulaga ma sa ia fusi ma kisi mai ia te au i luma o le faapotopotoga mamalu atoa. O le mea lena ia te au o se tasi o mea na aupito sili ona paia ma manatua pea i lou olaga.”8

Aoaoga a Iosefa Filitia Samita

1

O le aiga o le faalapotopotoga silisili ona taua i le taimi nei ma le faavavau.

Sei ou faamanatu atu ia te outou le taua o le aiga i le fuafuaga atoa a lo tatou Tama oi le Lagi. O le mea moni, ua afua ona i ai le faalapotopotoga a le Ekalesia, ia fesoasoani i le aiga ma ona tagata e maua le faaeaga.

O se aiga lotogatasi ma faamaoni i le talalelei e matua taua lava ona ua matua naunau mai le tiapolo e faataumaoia aiga i lo tatou lalolagi. Mai itu taitasi uma ua oo mai ai le osofaiga i le amiotonu o le aiga aua o le faavae o mea e lelei ma le tauleleia i le olaga. … O le faalauteleina o tulafono i le lalolagi e talia ai le taotoga e faamutaina ai le ola o se pepe e le i fanau mai ua iloa ai le tulai mai o le le amanaiaina o le paia o le ola. Ua faaleagaina aiga e ala i le faatupulaia pea o le faaaogaina o fualaau faasaina ma le le faaaogaina tatau o fualaau faatagaina. O le manatu faatauvaa o le toatele naua o le autalavou i e o taitai, e masani ona amata mai i le le faaaloalo ma le le usiusitai i totonu o aiga. …

A o osofaia pea e autau a le tiapolo le tagata e ala i le solipalaina o aa faavae o lona aiga, ua matua taua ai lava i matua o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ona tutumau ma faamalolosia aiga. Atonu e i ai nisi e le toatele e malolosi ma e mafai ona ola e aunoa ma le lagolago a le aiga, ae o le toatele o i tatou e manaomia le alofa, aooga, ma le taliaina lea e maua mai ia i latou o e loloto lo latou manatu alolofa. 9

O loo i ai ni upumoni ua leva o le a tumau pea le moni pe afai e tutumau pea le lalolagi, ma e le mafai ona suia e le alualu i luma. O le tasi o lenei mea o le aiga (o le faalapotopotoga o se tama, tina, ma le fanau) o le faavae o mea uma i le Ekalesia; o le isi, o agasala e feteenai ma le olaga mama ma le soifua manuia o se aiga o mea ia, mai isi mea e tele, e mautinoa i le iuga e tutupu pea lava pea i luga o nuu o lo o i ai. …

E sili mamao lona taua nai lo le mataupu o galuega ma le tamaoaiga o tagata o le mataupu i aiga ma le auala o lo o soifua ai. O isi uma mea e itiiti le taua o o latou iuga, pe afai o i ai ni aiga moni, ma o i latou o lo o i ai i nei aiga o lo o fai o latou tiute o le tasi i le isi.10

Ata
Family reading a book.

“O le talalelei e faatotonugalemu i le aiga; e tatau ona ola ai i le aiga.”

E leai se mea e suitulaga i se aiga amiotonu. Atonu e le manatu tele i ai le lalolagi, ae moni ma e tatau ona i ai i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le aiga o le iunite i le malo o le Atua.11

O le aiga o le faalapotopotoga sili ona taua i le taimi nei po o le faavavau. … O le finagalo o le Alii ia faamalolosia ma faasaoina le iunite o le aiga. Matou te aioi atu i tama ia tutu i o latou nofoaga tatau o ulu o aiga. Matou te talosaga atu i tina e lagolago ma fesoasoani i o latou alii ma avea o ni malamalama i a latou fanau.12

O le talalelei e faatotonugalemu i le aiga; e tatau ona ola ai i le aiga. O iinei tatou te maua ai aoaoga silisili ma le taua a o tatou saili e fausia mo i tatou lava iunite o aiga e faavavau e mamanu i le aiga o le Atua lo tatou Tama.13

2

Ua faatuina e le Alii le aiga ia tumau e faavavau.

O le faaipoipoga, ua tatou aoao ai, o le mataupu faavae e faavavau ua faauuina a o le i faavaeina le lalolagi ma faatulagaina i luga o lenei fogaeleele a o le i oo mai le oti. Na poloaiina o tatou uluai matua e fanafanau ma uluuluola i le lalolagi. Ua mulimuli tonu ai lava i le faamoemoega foi o le iunite o le aiga o le faavavau. I le ata na saunia mo lenei lalolagi o tulafono e pulea le lalolagi selesitila ua avea ma faavae. O le galuega tele ma le mamalu a le Alii o le “aumaia o le tino ola pea ma le ola e faavavau o le tagata.” [Mose 1:39.] Pau lava le auala e mafai ona faataunuuina ai lenei mea o le faaipoipoga ma le aiga, o le mea moni o le faatulagaga lenei e faavavau mo e faaeaina ma lalolagi e leai se iuga.14

O le ata ua tuuina mai i le Talalelei mo le puleaina o le tagata i lenei lalolagi e pei lava o tulafono e pulea ai le malo o le Atua. Pe mafai ea ona manatunatu i se faanoanoaga sili atu nai lo le tuua i le lalolagi e faavavau e aunoa ma se tama po o se tina po o se fanau? O le manatu i se atunuu e aunoa ma se iunite o le aiga o avea ma ona faavae mautu, ua avea ai ona tagatanuu ma tagata ese ia i latou lava ma ua le maua ai se alofa e masani ai; ua leai se fusi e fusia ai faatasi aiga, o se mea matautia. O lenei tulaga e taitaiina atu ai i le iuga e tasi—o le vevesi ma le faaumatiaina. Pe le alagatatau foi ona talitonu o le a faapea foi le mea o le a tupu e faatusatusa i le malo o le Atua? Afai o lena malo, e leai ni fesootaiga o aiga ma o alii ma tamaitai uma o ni “agelu” e leai ma se fesootaiga faalenatura, e pei ona talitonu i ai le toatele, pe mafai ona avea o se nofoaga o le fiafia— se lagi?15

I le malumalu o le Alii, e o i ai se ulugalii e faamauina pe faaipoipoina mo le taimi nei ma le faavavau. O fanau ua fananau mai i lena faatasiga o le a fai ma fanau a lena tama ma le tina e le gata i lenei olaga faaletino ae faapea foi i le ola e faavavau, ma avea ai ma sui o le aiga o le Atua i le lagi ma i le lalolagi, e pei ona tautala i ai Paulo [tagai Efeso 3:14–15], ma o le faatulagaga o le aiga ia le motusia lava. …

… O fanau ua fananau mai ia i latou ua i ai le aia i le tausiga a le tama ma le tina, ma o le tama ma le tina ua i lalo o le tautinoga i luma o le Tama e Faavavau ina ia faamaoni le tasi i le isi ma tausia ia fanau i le malamalama ma le upumoni, ina ia latou i ai i le faavavau o i luma, ia tasi—o se aiga i le aiga tele o le Atua.16

E ao ona tatou manatua, o ni tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o fafo atu o le malo selesitila, e leai se faalapotopotoga o le aiga [pe a mavae le oti]. O lena faalapotopotoga ua faapolopolo mo i latou ua naunau e tutumau i feagaiga taitasi ma tautinoga taitasi ua valaauina tatou te maua a o tatou ola ai i lenei olaga faaletino.17

O le malo o le Atua o le a fai ma aiga tele e tasi. Tatou te ta’ua i tatou lava o uso ma tuafafine. I galuega taitasi ua avea i tatou ma suli soofaatasi ma Iesu Keriso e ala i Lana talalelei [tagai Roma 8:16–17], atalii ma afafine o le Atua, ua aia i le atoatoaga o faamanuiaga o lona malo pe afai tatou te salamo ma tausi [ia] poloaiga.18

O le faamoemoe o le ola e faavavau, e aofia ai le toe tuufaatasia o tagata o le aiga pe a oo mai le toetutu, e aumai ai i loto le alofa tele ma le agaalofa mo tagata taitasi o le aiga. Ma lenei faamoemoe, ua fautuaina tane e alolofa ia latou ava i le malosi sili ma le paia; ma ava i le tulaga lava lea e alolofa atu ia latou tane. O le lagona mutimutivale ma le agalelei a matua mo a latou fanau ia faateleina, ma le fanau ina ia fusia i latou i le sootaga o le agalelei ma le fiafia e le mafai ona motusia.19

3

Tatou te faamalolosia ma faasaoina o tatou aiga a o tatou faatasitasi, alofa le tasi i le isi, ma ola faatasi i le talalelei.

O le faamoemoe tutasi o le aiga o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le faaosofia o tagata taitasi o le aiga e galulue e faavae se siosiomaga ina ia ola ai tagata uma i le atoatoa. Mo matua, e manaomia le tuuina atu o le taimi ma le malosi sili atu nai lo le na o le tausia o a latou fanau i mea e mananao ai. Mo le fanau, o lona uiga o le taofiofia o le manao e oo mai ai le manatu faapito.

O e faaalu ea se taimi talafeagai e faaleleia ai lou aiga e pei ona e faia e saili ai ou manuia faaagafesootai ma lau galuega? O e tuuina atu atoa lou malosi i le iunite sili ona taua i le lalolagi —o le aiga? Po o lau mafutaga ea ma lou aiga ua na o se vaega o le olaga o se mea e fai e aunoa ma se taui? O le matua ma le tamaitiiti e tatau ona naunau e faamuamua tiute faaleaiga ina ia faataunuuina le faaeaina o aiga.20

Ata
Family walking around the Atlanta Georgia Temple

“Ua afua ona i ai moni le Ekalesia ia fesoasoani i le aiga ma ona tagata ina ia taunuu atu ai i le faaeaga.”

O le aiga … o le aoaoga e fausia ai amioga faaletagata ma o le auala e faia ai e faalagolago i le mafutaga faifai pea a matua ma le fanau. O le aiga e le mafai ona avea ma mea e tatau ona iai, seia vagana o nei mafutaga ua faia i amioga e tatau ai. Pe latou te maua lenei tulaga pe leai, e moni, e i luga o matua ma fanau, ae sili ae lava i luga o matua. E ao ona latou faia le mea sili.21

“Se, alu ese aua e te faalavelave mai, e leai so’u taimi e faalavelaveina ai,” o le tala lea a se tina sa faatopetope, ma le le onosai i lana tama teine laitiiti e tolu tausaga le matua sa taumafai e fesoasoani e faia se feau i le fale… . O le manao e fesoasoani e fanau mai ma soo se tamaitiiti lava ma e leai se aia a matua e faitioina ai. E le tatau ona i ai se mea e ta’ua o se galuega lē malie i le fale pe afai e fesoasoani tagata uma i feau, ma i le mafutaga e faia ai nei tiute e aumai ai le fegalegaleaiga suamalie e mafai ona maua.

Afai ou te tuuina atu se fautuaga se tasi ou te iloa o lo o manaomia e matua, o le malamalama ma le alofa lelei ia tatou fanau. Ola ma fanau; mulimuli i o latou ala… . Ia iloa mea uma o lo o fiafia i ai le fanau, ia alofa lelei ia i latou.22

Ua matou taumafai e faamamafa atu i matua le manaomia o le ave o le faamuamua ia latou fanau, ia tele atu le i ai o le agaga o le talalelei i o latou aiga, ia tele atu le agaga autasi ma le faatuatua; tele atu le faamoemoeina, o le faaleagaga mo tama; faapea foi i tina; tele le aoaoina o le talalelei i le aiga.23

“Mo matua i le Ekalesia, matou te faapea atu: Alofa le tasi i le isi ma o outou loto atoa. Ia tausia le tulafono o le ola mama ma ola i le talalelei. Ia aoaoina a outou fanau i le malamalama ma le upumoni; aoao ia i latou upumoni faaola o le talalelei; ma faia o outou aiga o se lagi i le lalolagi, o se nofoaga e mafai e le Agaga o le Alii ona mau ai ma mafai e le amiotonu ona nofo ai i le loto o tagata taitasi.24

Ou te tatalo ina ia auina mai e le Tama Faalelagi ia i tatou uma le malosi ina ia ausia ai lo tatou agavaa moni. Ou te talosagaina lona Agaga ia i luga o aiga o le Ekalesia, ina ia i ai le alofa ma le agaga autasi. Ia faasaoina ma faaeaina e lo tatou Tama o tatou aiga.25

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • A o e faitauina tala i le “Mai le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita,” manatu pe faapefea e faataitaiga a Peresitene Samita ona fai ma taiala i lou olaga. Mafaufau i ni auala e mafai ona faaleleia e oe lava e faamalolosia ai sootaga faaleaiga.

  • Mafaufau loloto i le taua o le aiga e pei ona otooto atu i le vaega 1. O le a le mea e te fai e puipuia ai lou aiga mai uunaiga leaga a le lalolagi?

  • Na saunoa Peresitene Samita “o le faamoemoega o le ola e faavavau, e aofia ai ma le toefaatasia o tagata o le aiga pe a oo mai le toetutu” (vaega 2). E faapefea e lenei faamoemoega ona uunaia ai au fegalegaleaiga ma tagata o lou aiga?

  • I le vaega 3, na fesili ai e Peresitene Samita ni fesili loloto se tolu. Tali mai nei fesili i lou mafaufau. A o e faitau i lenei vaega, manatu i ni suiga e mafai ona e fai i lou olaga e mafai ona faaleleia ai le lagona i totonu o lou aiga.

Mau Fesootai

Faataoto 22:6; 1 Nifae 8:37; MF&F 88:119; 93:40–50; tagai foi “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi”

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

“Fesili i e o auai mai e filifili se vaega se tasi [o le mataupu] ma faitau lemu i ai.Valaau atu ia faapotopoto i ni vaega e taitoalua pe taitoatolu tagata o e na filifili le vaega e tasi ma talanoa i mea ua latou aoaoina” (mai le itulau ix o lenei tusi).

Faamatalaga

  1. “Fautuaga i le Au Paia ma i le lalolagi,” Ensign, Iulai 1972, 27.

  2. Iosefa Filitia Samita Jr. ma Ioane J. Stewart, O Le Soifuaga o Iosefa Samita (1972), 14.

  3. O Ethel Samita, i le Bryant S. Hinckley, “Iosefa Filitia Samita,” Improvement Era, Iuni 1932, 459.

  4. Iosefa Filitia Samita Jr. ma Ioane J. Stewart, O Le Soifuaga o Iosefa Samita, 228.

  5. Douglas A. Smith, in D. Arthur Haycock, Exemplary Manhood Award, Brigham Young University Lauga o le Tausaga (Aperila 18, 1972), 5.

  6. Amelia Samita McConkie, “Iosefa Filitia Samita,” Church News, Oketopa 30, 1993, 10.

  7. Amelia Smith McConkie, “Iosefa Filitia Samita,” 10.

  8. I le Francis M. Gibbons, Iosefa Filitia Samita: Gospel Scholar, Perofeta a le Atua (1992), 254.

  9. I le “Savali mai le Au Peresitene Sili,” Ensign, Ianuari 1971, totonu o le faavaa i luma ma le itulau 1.

  10. “O a Tatou Fanau—‘O Fugalaau Sili ona Matagofie mai le Togalaau a le Atua Lava Ia,’” Mekasini a le Aualofa, Ianuari 1969, 4.

  11. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1948, 152.

  12. “Fautuaga i le Au Paia ma i le Lalolagi,” 27.

  13. “Tina i Isaraelu,” Mekasini a le Aualofa, Tesema 1970, 886

  14. O Le Ala i le Faaatoatoaga (1931), 251.

  15. “O Ni Tagata Tulaga Ese,” Deseret News, Vaega o le Ekalesia, Aperila 2, 1932, 6; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 2:65–66.

  16. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1961, 49.

  17. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1948, 153.

  18. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1959, 24.

  19. O Le Ala i le Faaatoatoaga, 258.

  20. I le “Savali mai le Au Peresitene Sili,” Ensign, Ianuari 1971, 1.

  21. “O a Tatou Fanau—‘O Fugalaau Sili ona Matagofie Mai le Togalaau a le Atua Lava Ia,’” 6.

  22. “O a Tatou Fanau—‘O Fugalaau Sili ona Matagofie Mai le Togalaau a le Atua Lava Ia,’” 6–7.

  23. Ia Faalogo ia te oe Lava! (1966), 354.

  24. “Fautuaga i le Au Paia ma i le Lalolagi,” 27.

  25. I le “Savali mai le Au Peresitene Sili,” Ensign, Ianuari 1971, 1.