Aoaoga a Peresitene
Mataupu 13: Papatisoga


Mataupu 13

Papatisoga

“O le papatisoga i lona tulaga moni … o le suia, po o le toetu mai le tasi olaga i le isi—le olaga o le agasala i le olaga faaleagaga.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita

I le konafesi aoao ia Aperila 1951, na saunoa Peresitene Iosefa Filitia Samita e uiga i mea ua ia silafia mo le 67 tausaga ua tuanai ina ua papatiso i le 8 o ona tausaga. I le aso o lona papatisoga, na ia faapea mai ai, na ia lagona ua ia “tulai mai ma le mama, atoatoa, i luma o le Alii.” Ae sa ia aoao e ao ona ia taumafai i lona soifuaga atoa ina ia tumau ai o ia i lena tulaga. Sa ia faapea mai: “Na i ai sou tuafafine e agalelei tele o ia, e faapei foi o isi ou tuafafine, o e na faamanatu mai i lou mafaufau le manaomia o le tausia o au ma le le pona mai le lalolagi. O ana aoaoga mo au i le aso na ou papatiso ai ua tumau ia te au i aso uma o lou olaga.”1

I lona faamaoni ai i aoaoga a lona tuafafine, na uunaia e Peresitene Samita tagata o le Ekalesia e tausia a latou feagaiga o le papatisoga —ia tumau “faatasi ai [ma le] olaga faaleagaga” ua latou maua ina ua papatisoina i latou.2 Sa ia folafola mai:

“E leai se isi fautuaga e sili ona taua e mafai ona tuuina atu i soo se tagata o le Ekalesia nai lo le tausia o poloaiga pe a maea le papatisoga. Ua ofoina mai e le Alii le faaolataga e faalagolago i le salamo ma le faatuatua i ana tulafono.”3

Aoaoga a Iosefa Filitia Samita

1

O le papatisoga e ala i le faatofuina o le faatusa o le fanau mai, maliu, ma le toetu.

O le papatisoga, o le mataupu faavae lona tolu ma le sauniga muamua o le Talalelei, e alagatatau mo le faaolataga ma le faaeaina i le malo o le Atua. O le papatisoga, muamua, o le ala e mafai ai e le tagata ua salamo ona maua le faamagaloga o agasala. Lua, o le faitotoa i le malo o le Aua. Ua faapea ona fetalai mai ai le Alii, ina ua talanoa ma Nikotemo Ioane 3:1–11. …

… O le papatisoga o le faatofuina i le vai… . o le papatisoga e le mafai ona faia i se isi lava auala nai lo le faatofuina o le tino atoa i le vai, mo mafuaaga nei:

(1) O le faatusa lea o le maliu, tanumia ma le toetu o Iesu Keriso, ma mo i latou uma ua maua le toetutu.

(2) O le papatisoga foi o se fanau mai ma o le faatusa o le fanau mai o se tamaitiiti i le lalolagi.

(3) O le papatisoga i lona tulaga moni, ma o le faatusa foi o le toetu, o le toe suia, po o le toetu mai le tasi olaga i le isi—o le olaga o le agasala i le olaga faaleagaga.

Ou te manao e talanoa atu i le mafuaaga lona lua: O le papatisoga foi o le fanau mai ma o le faatusa o le fanau mai o se tamaitiiti i le lalolagi… . I le Mose 6:58–60 ua tatou faitau ai:

“O lea Ou te tuu atu ia te oe se poloaiga, ia aoao saoloto atu ia mea i lau fanau, ua fai atu:

“Ona o le solitulafono ua oo mai ai le pau, o le pau ua oo mai ai le oti, ma e ui ina sa outou fananau mai i le lalolagi i le vai, ma le toto, ma le agaga, sa ou faia, ua avea o se efuefu o le agaga ola, ma e ao ona toe fanaufouina i le malo o le lagi, o le vai, ma le Agaga, ma ia faamamaina mai le toto, e oo lava i le toto o lou Atalii e Toatasi na Fanaua; ina ia faapaiaina mai agasala uma, ma fiafia i upu o le ola e faavavau i lenei lalolagi, ma le ola e faavavau i le olaga a sau, e oo lava i le mamalu e faavavau;

“Ona o le vai tou te tausia ai le poloaiga; o le Agaga e tauamiotonu ai outou, ma o le toto e faapaiaina ai outou.” …

… O tamaiti taitasi e o mai i lenei lalolagi ua tauaveina i le vai, ua fanau mai le vai, ma le toto ma le agaga. O lea afai tatou te fananau i le malo o le Atua e ao ona tatou fananau mai i le auala lava lenei: e ala i le papatisoga ua fanau mai le vai; e ala i le faamaligiina o le toto o Keriso e mama ma faapaiaina; ma tauamiotonu ai e ala i le Agaga o le Alii, aua e le mafai ona faamaeaina le papatisoga e aunoa ma le papatisoina o le Agaga Paia. Ua outou iloa le ogatasi i le va o le fanau mai i le lalolagi ma le fanau i le malo o le Atua. …

Ua oo mai i le mafuaaga lona tolu: o le Papatisoga e moni, ae o le faatusa foi o le toetutu, o se suiga, po o le toetutu mai le tasi olaga i le isi olaga—mai le olaga o le agasala i le olaga o le ola faaleagaga. …

… O alii ma tamaitai uma … e manaomia le salamo. … Ua i ai i latou i le oti faaleagaga. E faapefea ona toe foi mai i latou? E ala lea i le tanumia i le vai. Ua oti i latou, ma ua tanumia i le vai ma toe foi mai e ala i le toetu o le agaga i lona olaga faaleagaga. O le papatisoga lena.4

Ata
Oil painting in browns, blues and greens of the artist being baptized in the Dhiepper River. Two men in white at center with large trees in foreground and hazy city across the river in the background under a cloudy sky. Signed lower right. N. Krisochenko 1998.

O lenei ata o lo o faaalia ai se alii o lo o papatisoina i le vaitafe o Dnieper e latalata i Kyiv, Ukraine.

2

O tamaiti laiti e le i oo i le tausaga e tali mai ai e le manaomia le papatisoga aua ua togiolaina i latou e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

Ou te iloa o tamaiti laiti e le i oo i tausaga e tali mai ai, ma e le i faia se agasala, ua … togiolaina e ala i le toto o Keriso, ma o se ulaga le finau latou te manaomia le papatisoga, ua faafitia ai le amiotonu ma le alofa mutimutivale o le Atua [tagai Moronae 8:20–23].5.

I le Vaega e 29 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga na fetalai mai le Alii (fuaiupu 46–47):

“Ae faauta, Ou te fai atu ia te outou, ua togiolaina tamaiti laiti mai le faavaega o le lalolagi e ala i lou Atalii e Toatasi na Fanaua;

“O le mea lea, e le mafai ona agasala i latou, ona ua le tuuina atu ia Satani le mana e faaosooso ai i tamaiti laiti, sei oo ina amata ona tali mai i latou i ou luma

O lea la ua logolelei lena. “O tamaiti laiti na togiolaina mai le faavaeina o le lalolagi.” O le a le uiga o lana fetalaiga lena? O lona uiga a o le i faavaeina le lalolagi, ua maea ona saunia uma le ata o le togiola, o le ata o le faaolataga e tatau ona tatou mulimuli ai i lenei olaga faaletino, ma o le Atua, ua ia silafia le iuga mai le amataga, ua saunia le avanoa mo le togiolaina o tamaiti laiti e ala i le togiola a Iesu Keriso. …

… Pe a e vaai i mata o se pepe laitiiti ma ua ia vaai mai ma ata mai ia te oe, e te talitonu ua aafia lena tamaitiiti i se ituaiga agasala e taofia ai o ia mai le afioaga o le Atua pe a oti o ia?

Ou te manatua a o ou i ai i le misiona i Egelani, sa i ai iina se aiga mai Amerika. … Ina ua faalogo [le tama] o lo o talai faifeautalai i le ala na ia valaauina i latou i lona fale aua o ona tagatanuu. Sa le fiafia o ia i le talalelei; sa ia fiafia ia latou aua e o mai foi mai le Iunaite Setete. Ia, sa ou galue ai iina. E le o au le tagata muamua na ia faalogo i ai o aoao atu, ae mulimuli ane na valaauina au i lona aiga. …

Sa matou manatu o le a o atu i lona fale ma talanoa i le pesipolo ma le soka ma isi mea, ma faatusatusa mea i le Iunaite Setete ma mea i Peretania Tele—mea sa fiafia i ai o ia. O la matou mea lena sa fai, mai le amataga sa leai se upu na matou fai e uiga i le lotu. Sa matou toe foi atu i le tele o taimi, ma sa ia manatu o i matou o ni tagata lelei aua sa matou le i taumafai e faaofiofi atu la matou lotu i lalo o lona fofoga. Ae ina ua tuanai ni nai taimi sa amata ona latou fai ni fesili—sa matou iloa o le a latou faia o lea—ma i se tasi afiafi a o matou nonofo i totonu o lo latou fale na liliu mai le toalua o le alii ia te au ma faapea mai: “Elder Samita, ou te manao e fai atu se fesili ia te oe.” A o le i faia lana fesili na amata ona tagi o ia. Sa ou le iloa po o le a le mea ua tupu. Sa ia tagi masusu, ma ina ua mafai e ia ona fai mai lana fesili na ia tau mai le tala lenei:

Ina ua latou o atu i Egelani na feagai i latou ma se faafitauli ma maliu ai le pepe laitiiti. … Na o i le faifeau [o le ekalesia na latou auai] ma mananao e fai le falelauasiga faa-Kerisiano o le pepe. … Na faapea atu le faifeau i le tina: “E le mafai ona faia se falelauasiga faa-Kerisiano o la oulua tama ona e lei faamanuiaina. Ua leiloa lau tama.” O se auala mataga lea na fai mai ai, ae o le ala lena sa ia faamatala mai ai le tala, ma sa tiga le loto o lena tina ma mafatia mo le lua i le tolu tausaga. O lea na ia fesili mai ai ia te au: “Po ua leiloa la’u pepe? Pe ou te le toe vaai ea i ai?” Na ou liliu atu ma faitau ia te ia mai le Tusi a Mamona upu a Mamona i lona atalii o Moronae [tagai Moronae 8]. Sa ou fai atu: “E le o leiloa lau pepe. E leai se pepe o leiloa. O pepe taitasi ua faaolaina i le malo o le Atua pe a oti.”

… “Ma sa ou vaai foi o tamaiti uma o e e maliliu ae lei oo atu i latou i tausaga e tali mai ai ua faaolaina i le malo selesitila o le lagi.” [MF&F 137:10.] O le mea lena na fetalai atu ai le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita i se faaaliga na ia maua i le Malumalu i Katelani. Pe le manaia ea lena i le faalogo? Pe le o le tonu ea lena? Pe le o le sao ea lena? … [O le pepe] e le o ia e mafua ai le uluai agasala, e le o ia le mafuaaga mo soo se agasala, ma ua tauaveina e le alofa mutimutivale o le Atua ma ua togiola ai.

Ae faapefea oe ma au? O tatou lenei, e mafai ona malamalama, ma ua fetalai le Alii: “O ai se ua i ai le malamalama, pe Ou te lei poloaiina ia salamo?” [MF&F 29:49.] Ua poloaiina i tatou e salamo, ua poloaiina e papatiso, ua poloaiina e faamama ese a tatou agasala i le vai o le papatisoga, ona o lo tatou malamalama ma ua agasala uma i tatou. Ae le i papatisoina au ma e le i papatisoina oe mo se mea na faia e Atamu. Ua papatisoina au ina ia faamamaina au mai mea sa ou faia e au lava, e faapea foi ia te oe, ina ia ou sau i le malo o le Atua.

… Na saunia e le Alii aiaiga mo i latou ua le o i ai le tulafono, ma o tamaiti laiti e le aafia ai i le tulafono o le salamo. E mafai faapefea ona e aoao le tamaitiiti e salamo? E leai se mea e salamo ai.

Ua faavasegaina e le Atua i latou — i Lana lava faamasinoga —o le matua faatapulaa o le valu tausaga. Ina ua maea ona atoa lo tatou valu tausaga ua alagatatau ona lava lo tatou malamalama ina ia papatisoina ai i tatou. Ua tausi lelei e le Alii i latou e i lalo ifo o le valu o latou tausaga.6

3

O tagata taitasi ua papatisoina i le Ekalesia ua latou osi feagaiga ma le Alii.

O tagata taitasi, a o alu ifo i le vai o le papatisoga, ua ia tauave i ona luga se feagaiga.

“O lenei foi, i se poloaiga i le ekalesia e uiga i le faiga o le papatisoga —O i latou uma o e e faalotomaualaloina i latou lava i luma o le Atua, ma mananao e papatiso, ma o mai i luma ma loto momomo ma agaga salamo, ma molimau atu i luma o le ekalesia ua latou salamo moni ia latou agasala uma, ma ua loto e ave i o latou luga le suafa o Iesu Keriso, ua i ai se naunautai e auauna atu ia te ia e oo i le iuga, ma faaali moni mai ia latou galuega ua latou maua le Agaga o Keriso mo le faamagaloina o a latou agasala, ia talia i totonu o lana ekalesia e ala i le papatisoga.” (MF&F 20:37.)7

Ata
A man baptizing a young girl. They are standing in the font.

“O tagata taitasi e papatiso i le Ekalesia ua osia se feagaiga ma le Alii e tausia Ana poloaiga.”

O le a ou faitau mai le mataupu 59 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga:

“O le mea lea, ou te tuuina atu ai ia te outou [o tagata o le Ekalesia] le poloaiga, e faapea: Ia e alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou manatu, mafaufau, ma lou malosi atoa; a o le igoa o Iesu Keriso ia e auauna atu ai ia te Ia.

“Ia e alofa atu i le lua te tuaoi e pei o oe lava ia te oe. Aua e te gaoi; pe e te mulilua, pe fasioti tagata, pe e te faia soo se mea faapena.

“Ia e faafetai atu i le Alii lou Atua i mea uma.” [MF&F 59:5–7.]

O tagata taitasi ua papatisoina i lenei Ekalesia ua osi feagaiga ma le Alii e tausi i Ana poloaiga, ma i lenei poloaiga, e pei ona faamamafa mai i le tisipenisione o lo o tatou ola ai, ua tau mai ia tatou auauna atu i le Alii ma o tatou loto atoa ma le manatu atoa, ma le malosi atoa o lo o ia i tatou, ma i le suafa o Iesu Keriso. O mea uma tatou te fai e faia i le suafa o Iesu Keriso.

I le vai o le papatisoga tatou te osi feagaiga ai tatou te tausi i nei poloaiga; o le a tatou auauna atu i le Alii; ia tatou tausi le poloaiga muamua ma le sili o poloaiga uma, ma alofa atu i le Alii lo tatou Atua; o le a tatou tausi i le poloaiga lona lua, o le a tatou alolofa atu i o tatou tuaoi e pei o i tatou lava; ma le malosi atoa ua tatou maua, ma le loto atoa ma tatou faailoa atu ia te Ia o le a tatou “ola i afioga uma e tulei mai le fofoga o le Atua;” [MF&F 84:44] o le a tatou usiusitai ma lotomaualalo, filiga i Lana galuega, naunau e usiusitai, ia faalogo i fautuaga a e taitai ia i tatou ma faia mea uma ma le manatu tasi i le mamalu o le Atua.

E le tatau ona galo ia i tatou nei mea, aua o lenei poloaiga ua faamauina i o tatou luga o tagata o le Ekalesia.8

4

Ina ia maua faamanuiaga atoa o le talalelei, e ao ina faaauau pea ona tatou lotomaualalo, salamo, ma usiusitai pe a maea ona papatisoina i tatou.

O le tasi o faamoemoega sili o le ekalesia moni o le aoao atu o tagata i mea e tatau ona latou fai pe a maea le papatisoga ina ia maua faamanuiaga atoa o le talalelei.9

O agaga taitasi ua papatisoina, ua papatisoina ma le faamaoni, ua faalotomaualalo ia te ia lava; ua momomo lona loto; ua salamo lona agaga; ua ia osi le feagaiga i luma o le Atua o le a ia tausi i ana poloaiga, ma ua lafoai i ana agasala uma. A maea ona auai o ia i le Ekalesia, pe o se aia le toe agasala o ia? Pe mafai ona ia faia o lea? Pe mafai ona fai e ia o nisi o mea na fetalai i ai le Alii e aua le faia? Leai. E tutusa pau le alagatatau ona maua e ia o lena agaga salamo, o lena loto momomo pe a uma ona papatisoina e faapei ona i ai a o le i papatisoina.10

Na ou faalogo i nisi o o matou alii talavou, ma nisi e le talavou tele, o talanoa e uiga i le papatisoga. Ua latou faapea mai latou te le iloa pe aisea, ona o le papatisoga e mo le faamagaloina o agasala, e le papatisoina ai se tagata i taimi uma lava e agasala ai. E te iloa le mafuaaga? A faapea e agasala le tagata ma i ai pea i le olaga faaleagaga, e mafai ona salamo ma faamagaloina o ia. E le manaomia ona papatisoina ina ia toe faafoi mai i le tulaga la ua i ai.11

O ai, o tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o lo o saili sona nofoaga i le malo telesitila? O ai, o tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o lo o saili sona nofoaga i le malo teresitila? I ia malo e leai se mea tatou te mananao e fai ai; e le o le faamoemoega o le tagata ua papatisoina i le Ekalesia, pe le tatau foi, ia ola ai ina ia le maua sona nofoaga i le malo selesitila o le Atua; aua o le papatisoga, lava ia, o le ala i lena malo. O le papatisoga e lua ona vaega; muamua e mo le faamagaloina o agasala, i le ma lea, o le ulufale atu i le malo o le Atua, e le o le malo telesitila, e le o le malo teresitila, ae e ulufale atu ai i le malo selesitila, o lo o soifua ai le Atua. O le mafuaaga lena o le papatisoga; o le ala lena o le meaalofa o le Agaga Paia, e ala i le faaeeina o lima, e mo—e saunia ai i tatou ina ia mafai ona tatou, e ala i le usiusitai, ma faaauau pea, ma tausia poloaiga a le Alii, seia o tatou maua le atoatoaga i le malo selesitila.12

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • A o e faitau i mea e manatua ai Peresitene Samita i le “Mai le Soifuaga o Peresitene Iosefa Filitia Samita,” manatunatu i lou papatisoga. E faapefea ona alualu i luma lou malamalama i le papatisoga talu mai lena taimi? E faapefea ona tatou fesoasoani i tagata o le aiga po o uo o lo o sauni e papatiso?

  • O a ni lagona loloto i le papatisoga ua e maua mai aoaoga a Peresitene Samita i le vaega 1? E faapefea e ana aoaoga e uiga i faatusa o le papatisoga ona faaalualu i luma lo tatou malamalama i feagaiga o le papatisoga?

  • O le a le mea ua aoao mai e le mataupu i le vaega 2 e uiga i le alofa o le Tama Faalelagi mo Lana fanau? Mafaufau i tagata e te iloa e mafai ona manuia ai mai le aoaoina o mataupu faavae o lo o aoaoina i lenei mataupu.

  • Manatunatu loloto i au taumafaiga e tausia ai le feagaiga o le papatisoga (tagai vaega 3). E faapefea e lenei feagaiga ona uunaia ai au fesootaiga ma tagata o le aiga ma isi?

  • Mafaufau i le saunoaga a Peresitene Samita i le amataga o le vaega 4. O le a sou manatu i mea e manaomia e tagata ona aoaoina ai pe a maea ona papatisoina? E faapefea ona tatou fesoasoani i tagata taitasi e tausia feagaiga o le papatisoga?

Mau Fesootai

Mataio 3:13–17; 2 Nifae 31:5–13; Mosaea 18:8–13; 3 Nifae 11:31–39; MF&F 68:25–27; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

“E mafai ona e fesoasoani ia i latou o lo o e aoaoina ia atili ona talitonu e tusa ai ma lo latou agavaa e auai ai i talanoaga pe afai e te tali lelei atu i lagona moni taitasi e faaali mai. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faapea atu, ‘Faafetai mo lau tali. O se mafaufauga lelei tele lena’ … po o ‘O se faataitaiga lelei lena’ po o le ‘Ou te faafetai i mea uma sa e faasoa mai i le aso’” (Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 64).

Faamatalaga

  1. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1951, 57–58.

  2. “Salamo ma le Papatisoga,” Deseret News, Mati 30, 1935, Vaega o le Ekalesia, 8; tagai foi DAoaoga Faavae o le Talalelei, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 2:326.

  3. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1970, 7.

  4. “Salamo ma le Papatisoga,” 6, 8; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:323–26.

  5. “Molimau a Elder Iosefa F. Samita Jr.,” Liahona: The Elder’s Journal, Mati 30, 1915, 629.

  6. “Togiolaina o Tamaiti Laiti,” Deseret News, Aperila 29, 1939, Vaega a le Ekalesia, 7.

  7. “Ia e Saili Faataunau i Meaalofa Sili,” Ensign, Iuni 1972, 2.

  8. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1940, 95; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:328.

  9. “O Le Ata o le Faaolataga,” Ensign, Novema 1971, 5.

  10. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1950, 12; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:329.

  11. “Salamo ma le Papatisoga,” 8; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 2:326.

  12. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila 1922, 60–61.