Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 4: Ko e Tohi ‘a Molomoná: Ko e Maka-Tu‘u-Loto ‘o ‘Etau Tui Fakalotú


Vahe 4

Ko e Tohi ‘a Molomoná: Ko e Maka-Tu‘u-Loto ‘o ‘Etau Tui Fakalotú

“Na‘á ku fakahā ki he kau takí ko e Tohi ‘a Molomoná ko e tohi tonu taha ia ‘i ha toe tohi he funga māmaní, mo e maka-tu‘u-loto ‘o ‘etau tui fakalotú.”

Mei he Mo‘ui ‘a Siosefa Sāmitá

Kuo ‘osi atu ha ta‘u ‘e tolu, talu mei he pongipongi ko ia ‘i he 1820 na‘e lotu ai ‘a Siosefa Sāmita ke ne ‘ilo pe ko e fē ‘a e siasi ‘oku totonu ke kau ki aí. Kuo ta‘u 17 ‘eni ‘a e Palōfita kei talavoú ni, pea na‘á ne faka‘amu ke ne ‘ilo hono tu‘unga ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá mo ma‘u ha fakamolemole. ‘I he pō‘uli ‘o e ‘aho 21 ‘o Sepitema ‘o e 1823, na‘e foki ai ‘a Siosefa ki hono loki mohe ‘i he fata ‘o e fale hono fāmilí ‘i Palemaila ‘i Niu ‘Ioke, ka na‘e kei ‘ā pē ‘i he hili ‘o e mohe ‘a e taha kotoa ‘i he lokí, ‘o lotu fakamātoato ke ne ‘ilo lahi ange ki he ngaahi taumu‘a ‘a e ‘Otuá kiate iá. Na‘á ne pehē, “Na‘á ku kamata ke fai ha‘‘aku lotu mo e kole tāuma‘u ki he ‘Otua Māfimafí ke fakamolemole‘i ‘a ‘eku ngaahi angahala kotoa pē mo e ngaahi fehalaakí, pea ke fakahā mai foki kiate au koe‘uhí ke u ‘ilo‘i hoku angá mo hoku tu‘unga ‘i hono ‘aó; he na‘á ku falala kakato te u ma‘u ha fakahā fakalangi, ‘o hangē ko ia na‘á ku ma‘u ki mu‘á” (Siosefa Sāmita - Hisitōlia 1:29).

Ko e tali ‘o ‘ene lotú, na‘e mamata ai ‘a Siosefa ki ha maama ‘oku hā ‘i hono lokí pea na‘e faka‘au ke ulo lahi ange kae ‘oua kuo maamangia ‘a e lokí ‘o “maama ange ‘i he ho‘atā mālie.” Na‘e hā mai ha talafekau fakalangi ‘i hono ve‘e mohengá, ‘o tu‘u ‘i ‘olunga he ‘eá, ‘oku kofu tōtōlofa na‘e “hinaekiaki.” (Siosefa Sāmita - Hisitōlia 1:30–31.) Ko e talafekau ko ‘ení ko Molonai, ko e palōfita Nīfai fakamuimui tahá ia, na‘á ne tanu ‘i he ngaahi senituli ki mu‘á ‘a e ngaahi lau‘i peleti na‘e hiki ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná pea ‘okú ne ma‘u ‘i he taimí ni ‘a e ngaahi kī fekau‘aki mo e lekooti toputapú ni (vakai, T&F 27:5). Na‘e fekau‘i mai ia ke ne fakahā kia Siosefa kuo ‘osi fakamolemole‘i ‘e he ‘Otuá ‘ene ngaahi angahalá1 pea ‘oku ‘i ai ha ngāue ma‘ongo‘onga ke ne fakahoko. Ko ha konga ‘o e ngāué ni, kuo pau ke ‘alu ‘a Siosefa ki ha ki‘i mo‘unga ofi mai pē, na‘e tanu ai ha lekooti toputapu na‘e hiki ‘i ha ngaahi lau‘i peleti koula. Na‘e hiki ‘a e lekōtí ni ‘e he kau palōfita na‘e mo‘ui ‘i he kuonga mu‘á ‘i he konitinēniti ‘o ‘Ameliká. Kuo pau ke liliu ‘e Siosefa ‘a e lekōtí ni mo ‘omi ia ki māmani ‘i he me‘afoaki mo e mālohi ‘o e ‘Otuá.

‘I he ‘aho hono hokó, na‘e ‘alu leva ‘a Siosefa ki he mo‘unga na‘e tanu ai ‘a e ngaahi lau‘i peleti ‘o e Tohi ‘a Molomoná. Na‘e fetaulaki ai mo Molonai peá ne mamata ki he ngaahi lau‘i peletí, ka na‘e fakahā ange he ‘ikai ke ne ma‘u kinautolu kae ‘oua kuo ‘osi ha ta‘u ‘e fā. Na‘e pau ke ne kamata ha vaha‘ataimi mahu‘inga ‘o e teuteu ke taau mo e ngāue toputapu ‘o hono liliu ‘o e Tohi ‘a Molomoná. Na‘e foki ‘a Siosefa ki he mo‘ungá ‘i he ‘aho 22 ‘o Sepitema ‘o e ta‘u kotoa ‘e fā hono hokó ke ma‘u ha ngaahi fakahinohino meia Molonai. (Vakai, Siosefa Sāmita - Hisitōlia 1:33–54.) ‘I he lolotonga ‘o e ngaahi ta‘u ko ‘ení, na‘á ne toe ma‘u ai mo ha “ngaahi ‘a‘ahi lahi mei he kau ‘āngelo ‘a e ‘Otuá ‘i hono faka‘ilo mai hono ngeia mo hono nāunau‘ia ‘o e ngaahi me‘a ‘e hoko ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí.”2

Na‘e ‘omi foki ‘e he vaha‘ataimi teuteu ko ‘ení ‘a e tāpuaki ‘o e malí ki he mo‘ui ‘a e Palōfitá. ‘I Sānuali 1827, na‘e mali ai mo ‘Ema Heili, ‘a ia na‘á na fetaulaki ‘i he lolotonga ‘o ‘ene ngāue ‘i Hāmoni ‘i Penisilivēniá. ‘E hoko ‘a ‘Ema ko ha tokoni mahu‘inga ki he Palōfitá ‘i he‘ene ngāué kotoa. ‘I he ‘aho 22 ‘o Sepitema 1827, na‘á na ō ai ki he mo‘ungá peá ne talitali ofi atu pē he lolotonga hono ‘oange ‘e Molonai ‘a e ngaahi lau‘i peletí ki he nima ‘o e Palōfitá.

‘I he ma‘u ko ‘eni ‘e Siosefa ‘a e lekooti toputapú ni, na‘e ‘ikai fuoloa kuó ne fakatokanga‘i ‘a e ‘uhinga na‘e fakatokanga ange ai ‘a Molonai ke ne malu‘i ‘a e ngaahi lau‘i tohí (vakai, Siosefa Sāmita - Hisitōlia 1:59–60). Na‘e kamata ke fakakina‘i ‘a e Palōfitá ‘e ha kau fakatanga ‘o e feitu‘ú, ‘o toutou feinga ke kaiha‘asi ‘a e ngaahi lau‘itohí. ‘I ha ‘aho havili ‘e taha ‘o Tīsema 1827, na‘e mavahe ai ‘a Siosefa mo ‘Ema mei he ‘api ‘o e fāmili Sāmitá ke kumi hūfanga ki he mātu‘a ‘a ‘Emá ‘i Hāmoni ko ‘ena ‘amanaki ‘e ma‘u ai ha potu ke ngāue fiemālie ai. Na‘e kamata ai ‘e he Palōfitá ‘a e ngāue ki hono liliú. ‘I Fēpueli ‘o e ta‘u hono hokó, na‘e ue‘i fakalaumālie ai ‘a Māteni Hālisi, ko ha kaume‘a ‘o e fāmili Sāmitá mei Palemaila, ke ‘alu ki Hāmoni ‘o tokoni ki he Palōfitá. ‘I he hoko ko ia ‘a Māteni ko ‘ene tangata tohí, na‘e laka ai ki mu‘a hono liliu ‘e Siosefa ‘a e lekooti toputapú.

Ko hono ola ‘o e ngāue ‘a e Palōfitá na‘e pulusi ia kimui ange ai ko e Tohi ‘a Molomoná. ‘Oku ‘i he tohi fakaofó ni hono kakato ‘o e ongoongoleleí, pea ‘oku tu‘u ko ha fakamo‘oni ki hono mo‘oni ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní pea mo e ngāue fakapalōfita ‘a Siosefa Sāmitá.

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa Sāmitá

Na‘e liliu ‘a e Tohi ‘a Molomoná ‘i he me‘afoaki mo e mālohi ‘o e ‘Otuá.

Ko e tali ki he fehu‘i, “Na‘e founga fēfē pea na‘á ke ma‘u mei fē ‘a e Tohi ‘a Molomoná?” Na‘e pehē ai ‘e Siosefa Sāmita: “Na‘e hā mai kiate au ‘a Molonai, ‘a ē na‘á ne tanu ‘a e ngaahi lau‘i peletí ‘i he mo‘unga ‘i Manisesitā ‘i he vahefonua ‘Onateleoó ‘i Niu ‘Ioke, na‘e ‘osi mate peá ne toetu‘u, ‘o ne hā mai kiate au, ‘o fakahā mai ‘a e feitu‘u na‘a nau ‘i aí, mo ‘omi ‘a e fakahinohino ki he founga ke ma‘u ai kinautolú. Na‘á ku ma‘u kinautolu, fakataha mo e ‘Ulimí mo e Tumemí, ‘a ia ko e founga ‘eni na‘á ku liliu ‘aki ‘a e ngaahi lau‘i tohí; pea hoko mai ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná.”3

“Na‘e fakahā mai kiate au [‘e Molonai] ‘a e potu na‘e tanu ai ha ngaahi lau‘i peleti na‘e tohitongi ai ha fakanounou ‘o ha ngaahi lekooti ‘a e kau Palōfita ‘o e kuonga mu‘á na‘e ‘i he konitinēniti ko ‘ení. … Na‘e tohitongi ‘a e ngaahi lekōtí ni ‘i ha ngaahi lau‘i peleti na‘e hangē ha koulá; pea ko e lau‘i tohi kotoa pē na‘e senitimita ‘e hongofulu mā nima hono laulahí pea senitimita ‘e uofulu hono lōloá, pea na‘e ‘ikai ke fu‘u matolu ‘o hangē ko e kapa anga mahení. Na‘e fonu e ngaahi lau‘i tohí ‘i ha ngaahi tohitongi, ‘i he mata‘itohi faka-‘Isipité, pea fakama‘u fakataha ‘o hangē ha ngaahi peesi ‘o ha tohí, ‘o fakama‘u kātoa ‘aki ha ukamea fuopotopoto ‘e tolu. Ko e tohí ni na‘e meimei ke senitimita ‘e hongofulu mā nima hono matolú, pea na‘e kei sila‘i hano konga. Ko e ngaahi mata‘itohi na‘e ‘i he konga na‘e ‘ikai fakama‘ú na‘e iiki mo tongitongi fakalelei. Na‘e fakahaa‘i ‘i he tohí kakato ha ngaahi faka‘ilonga ‘o ‘ene motu‘á ‘i he anga hono fa‘ú, pea pehē ki ha taukei mo‘oni ‘i he founga hono tongitongí. Na‘e ma‘u fakataha mo e ngaahi lekōtí ni ha me‘angāue ngalikehe, na‘e ui ‘i he kuonga mu‘á ko e ‘‘Ulimi mo e Tumemi,‘ ‘a ia na‘e ‘i ai ha ongo maka sio‘ata ‘e ua na‘e fakama‘u ki ha ‘esia na‘e fakama‘u ki ha sifafatafata. Tu‘unga ‘i he ‘Ulimí mo e Tumemí, na‘á ku liliu ai ‘a e lekōtí ‘aki ‘a e me‘afoaki mo e mālohi ‘o e ‘Otuá.”4

“Na‘á ku liliu ‘i he mālohi ‘o e ‘Otuá ‘a e Tohi ‘a Molomoná mei ha tohi fakakuonga mu‘a (hieroglyphics), na‘e ‘ikai toe ‘ilo ‘e māmani, pea na‘á ku tu‘u toko taha ai ‘i he me‘a faka‘ofo‘ofá ni, ko ha talavou ta‘e poto, ke fepaki mo e poto fakamāmaní pea mo e ta‘e ‘ilo lahi ‘o e kakai ‘o e senituli hongofulu mā valú, ‘aki ha fakahā fo‘ou.”5

“ ‘Oku ou faka‘amu ke fakahā heni ko e peesi talamu‘aki ‘o e Tohi ‘a Molomoná ko e liliu mo‘oni ia, na‘e to‘o mei he peesi fakamuimui taha ‘o e tafa‘aki to‘ohema ‘o e tohí pe ngaahi lau‘i peletí, ‘a ia na‘e ‘i ai ‘a e lekooti na‘e ‘osi liliú, ko hono kotoa ‘o e fakamatalá na‘e meimei ke tatau kotoa mo e ngaahi tohi faka- Hepeluú [‘a ia, na‘e kamata mei to‘omata‘u ki to‘ohema]; pea ko e peesi talamu‘aki ‘oku fai ki ai ‘a e laú ‘oku ‘ikai ko ha teitei fa‘u fakaonopooni ia, ‘a‘aku pe ko ha toe taha kuo mo‘ui pe ‘oku mo‘ui ‘i he to‘u tangatá ni. … ‘Oku ou ‘oatu ‘i lalo ‘a e konga ko ia ‘o e peesi talamu‘akí ‘i he tatau faka-Pilitānia ‘o e Tohi ‘a Molomoná, ‘a ia ko e liliu mo‘oni ‘o e peesi talamu‘aki ‘o e ‘uluaki Tohi ‘a Molomoná ‘o hangē ko hono lekooti ‘i he ngaahi lau‘i peletí:

“Ko e Tohi ‘a Molomoná..

“‘Ko ha tohi na‘e fai ‘e he nima ‘o Molomoná, ki ha ‘ū Lau‘i koula, na‘e hiki mei he ‘ū Lau‘i koula ‘a Nīfaí.

“ ‘Ko ia, ko hono fakanounou ia ‘o e tohi fakamatala ‘a e kakai Nīfaí, pea mo e kakai Leimaná—Na‘e fai ki he kau Leimaná, ‘a ia ko ha toenga ‘o e fale ‘o ‘Isilelí; pea ki he Siú foki mo e Senitailé—Na‘e fai koe‘uhí ko e fekau, pea fai ‘i he laumālie foki ‘o e kikite mo e fakahā—Na‘e fai mo fakama‘u, pea fūfuu‘i ki he ‘Eikí, ke ‘oua na‘a ‘auha—Ke toki hā mai ‘i he foaki mo e māfimafi ‘o e ‘Otuá koe‘uhí ke lau ia—Na‘e fakama‘u ‘e he nima ‘o Molonaí, mo fūfuu‘i ki he ‘Eikí, ke toki hā mai ‘i he kuonga totonu ‘i he kakai Senitailé—‘E lau ia ‘i he foaki ‘a e ‘Otuá.

“ ‘Ko e fakamatala nounou na‘e hiki mei he Tohi ‘a ‘Etá foki, ‘a ia ko e tohi fakamatala ‘a e kakai Sēletí, ‘a ia na‘e fakamovetevete ‘i he kuonga na‘e veuveuki ai ‘e he ‘Eikí ‘a e lea ‘a e kakaí, lolotonga ‘enau langa ha fale mā‘olunga ke a‘u ai ki he langí—‘a ia na‘e fai ke fakahā ki he toenga ‘o e fale ‘o ‘Isilelí ‘a e ngaahi me‘a lalahi na‘e fai ‘e he ‘Eikí ma‘a ‘enau ngaahi tamaí; pea ke nau ‘ilo‘i ‘a e ngaahi fuakava ‘a e ‘Eikí, pea na‘e ‘ikai ke li‘aki ‘aupito ‘a kinautolu—Pea ke fakamahino foki ki he Siú mo e Senitailé ko Sīsū ko e Kalaisí [ia], ko e ‘Otua Ta‘engata, ‘a ia ‘okú ne fakahā ia ‘e ia ki he ngaahi pule‘anga kotoa pē—Pea ko ‘eni, kapau ‘oku ai ha ngaahi me‘a hala, ko e ngaahi me‘a hala ia ‘a e tangata; ko ia, ‘oua na‘a fakaanga‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘a e ‘Otuá, koe‘uhí ke fakatonuhia‘i koe ‘i he fakamaau‘anga ‘o Kalaisí.’ ”6

‘Oku mā‘olunga ange ‘a e poto ‘o e ‘Eikí ‘i he kākā ‘a e tēvoló.

‘I he‘ene a‘u ki he ‘aho 14 ‘o Sune 1828, ko e ola ‘o e ngāue ‘a Siosefa Sāmita ki hono liliu ‘o e Tohi ‘a Molomoná ko hono ma‘u ko ia ‘o e peesi ‘e 116 ‘o e tohí. Na‘e hoko heni ha me‘a na‘á ne ako‘i ‘a e Palōfitá ki ha ngaahi me‘a lahi fekau‘aki mo e fakahinohino ‘a e to‘ukupu ‘o e ‘Otuá ‘i hono ‘omi ‘o e lekooti toputapu ko ‘ení. Na‘e lekooti ‘e he Palōfitá ‘o pehē: “ ‘I he ‘osi atu ha taimi mei he kamata hoko ‘a Misa Hālisi ko e tangata tohi kiate aú, na‘e kamata ke ne fakakina‘i au ke u tuku ange ke ‘alu mo e ngaahi me‘a kuo tohí ki hono ‘apí ‘o faka‘ali‘ali kiate kinautolu; pea na‘e kole foki ke u fehu‘i ki he ‘Eikí, ‘i he ‘Ulimí mo e Tumemí, pe he ‘ikai lava. Na‘á ku fehu‘i, pea ko e talí kuo pau ke ‘oua ‘e ‘alu mo ia. Neongo ia, na‘e ‘ikai ke fiemālie ‘i he tali ko ‘ení, pea loto ke u toe fehu‘i pē. Na‘á ku fai ia, ka na‘e tatau pē ‘a e talí mo ia ‘i mu‘á. Ka na‘e ‘ikai pē ke fiemālie, kae vili ta‘e‘unua ke u toe fehu‘i faka‘osi.

“Hili ‘ene ngaahi kole lahi na‘e faí, na‘á ku toe fehu‘i leva ki he ‘Eikí, pea na‘e ‘omi ha ngofua ke ‘alu mo ia ‘i ha ngaahi tūkunga mahino; ko ‘eni ia, ke ne fakahā pē ia ki hono tokoua ko Pilisevi Hālisí, ki hono uaifí, ki he‘ene tangata‘eikí mo ‘ene fine‘eikí, pea mo Mīsisi Kopa, ‘oku tokoua ‘aki ‘e hono uaifí. Fakatatau mo e tali faka‘osi ko ‘ení, na‘á ku fie ma‘u ia ke ne fai mai ha fuakava kiate au ‘i ha founga mātu‘aki fakamātoato he ‘ikai ke ne fai ha me‘a ‘o kehe mei he tu‘utu‘uni kuo ‘osi fai ki aí. Na‘á ne fakahoko ‘eni. Na‘á ne fakapapau ‘o hangē ko ‘eku fie ma‘ú, peá ne to‘o leva ‘a e ngaahi me‘a kuo tohí pea fononga. Ka neongo ‘a e ngaahi fakangatangata lahi na‘e fai ki aí, pea mo hono toputapu ‘o e fuakava na‘á ma faí, na‘á ne fakahā ‘e ia ‘a e ngaahi me‘a kuo tohí ki ha ni‘ihi kehe, pea na‘a nau fai ‘i ha founga ‘o ‘ave ai ia meiate ia, pea kuo ‘ikai ai pē ke toe ma‘u ‘o a‘u ki he ‘ahó ni.”7

‘Oku fakahā ‘e he Palōfitá ‘i he talamu‘aki ‘o e ‘uluaki Tohi ‘a Molomoná, he ‘ikai ta‘ofi ‘a e ngaahi taumu‘a ‘a e ‘Otuá ‘e he mole ko ‘eni ‘a e ngaahi peesi ‘e 116: “Neongo ‘a e ngaahi fakamatala loi kuo fakamafola fekau‘aki mo e [Tohi ‘a Molomoná], pea pehē ki he ngaahi founga ta‘e fakalao ‘o ha fa‘ufa‘u kovi ‘a ha kakai ke faka‘auha aú, pea mo e ngāué, ‘oku ou fie fakahā atu na‘á ku liliu, ‘i he me‘afoaki mo e mālohi ‘o e ‘Otuá, pea mo hiki ha peesi ‘e teau hongofulu mā ono, na‘e to‘o mei he Tohi ‘a Līhaí, ‘a ia ko ha fakamatala na‘e fakanounou mei he ngaahi lau‘i tohi ‘a Līhaí, ‘e he nima ‘o Molomoná; ‘a ia ko e fakamatala ko ‘ení, kuo kaiha‘asi ia ‘e ha kakai ‘o fūfuu‘i meiate au, neongo ‘a ‘eku feinga tūkuingata ke toe ma‘u iá—pea kuo fekau‘i au ‘e he ‘Eikí ke ‘oua na‘á ku toe liliu ia, he kuo fakahū ‘e Sētane ki honau lotó ke nau ‘ahi‘ahi‘i ‘a e ‘Eiki ko honau ‘Otuá, ‘aki ha‘anau liliu hono fakaleá, ke fehangahangai mo e me‘a ne u liliu mo ‘ai ke tohí; pea kapau te u toe ‘omi ‘a e ngaahi lea tatau pē, pe, ‘i ha fakalea kehe, kapau te u toe liliu tu‘o ua ia, te nau pulusi ‘a e me‘a kuo nau kaiha‘así, pea ‘e ue‘i hake ‘e Sētane ‘a e loto ‘o e to‘u tangatá ni, ke ‘oua na‘a nau tali ‘a e ngāué ni: kae vakai, kuo folofola mai ‘a e ‘Eikí kiate au, he ‘ikai ke u tuku ke fakahoko ‘e Sētane ‘ene palani kākā ‘i he me‘á ni: ko ia, te ke liliu mei he ngaahi lau‘i peleti ‘a Nīfaí, kae ‘oua ke ke a‘u ki he me‘a na‘á ke mu‘aki liliú, ‘a ia ‘okú ke kei ma‘ú; pea vakai, ke ke pulusi ia ko e lekooti ‘a Nīfai; pea te u fakamovetevete‘i kinautolu kuo nau fakakehe‘i ‘eku ngaahi leá. He ‘ikai ke u tuku ke nau faka‘auha ‘eku ngāué; ‘io, te u fakahaa‘i kiate kinautolu ‘oku mā‘olunga hake hoku potó ‘i he kākā ‘a e Tēvoló. [Vakai, T&F 10:38–43.]

“Ko ia, koe‘uhí ke u talangofua ki he ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá, kuó u ‘osi fakakakato ai, ‘i he He‘ene ‘alo‘ofá mo ‘Ene angaleleí, ‘a e me‘a na‘á Ne fekau kiate au fekau‘aki mo e me‘á ni.”8

Ko e Tohi ‘a Molomoná ko e folofola ia ‘a e ‘Otuá.

“Na‘á ku fakahā ki he kau takí ko e Tohi ‘a Molomoná ko e tohi tonu taha ia ‘i ha toe tohi he funga māmaní, mo e maka-tu‘u-loto ‘o ‘etau tui fakalotú, pea ‘e ofi ange ai ha tangata ki he ‘Otuá ‘aki ha‘ane tauhi hono ngaahi akonakí, ‘i ha toe tohi.”9

Ngaahi Tefito ‘o e Tuí 1:8: “ ‘Oku mau tui ko e Tohi Tapú ko e folofola ia ‘a e ‘Otuá ‘i he ngaahi me‘a kotoa pē ‘oku liliu totonú; ‘oku mau tui foki ko e Tohi ‘a Molomoná ko e folofola ia ‘a e ‘Otuá.”10

“ ‘Oku tala mai ‘e he [Tohi ‘a Molomoná] kiate kitautolu na‘e hā ‘a hotau Fakamo‘uí ‘i he konitinēniti ko ‘ení, hili ‘a ‘Ene toetu‘ú; pea na‘á Ne fokotu‘u ‘a e Ongoongoleleí ‘i heni ‘i hono tu‘unga kakató, mo hono ngaahi leleí, mālohí, mo e tāpuakí; pea na‘e ‘i ai hanau kau ‘Aposetolo, kau Palōfita, kau Faifekau, kau Akonaki, mo e kau ‘Evangeliō, ‘i he founga tatau, mo e lakanga fakataula-‘eiki tatau, ngaahi ouau tatau, ngaahi me‘afoaki, ngaahi mālohi, mo e ngaahi tāpuaki, ‘o hangē ko ia na‘e ma‘u ‘i he konitinēniti ‘o e hahaké, pea na‘e tu‘usi ‘a e kakaí ko e nunu‘a ‘o ‘enau ngaahi maumau fonó; pea na‘e fekau ki hotau palōfita fakamuimuitaha na‘e kei mo‘uí ke ne hiki ha fakanounou ‘o e ngaahi kikité, hisitōliá, mo e ngaahi alā me‘a peheé, pea fūfuu‘i ia ‘i he kelekelé, pea ‘oku totonu ke hoko mai ia ‘o fakataha‘i mo e Tohi Tapú ke fakahoko ‘aki ‘a e ngaahi taumu‘a ‘a e ‘Otuá ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí.”11

Na‘e ‘i ai tonu ‘a Tēvita ‘Osipooni he taimi na‘e malanga ai ‘a Siosefa Sāmita he 1837 ‘i he Hihifo Mama‘o ‘i Mīsulí. Na‘á ne manatu ki he ngaahi lea ko ‘eni ‘a e Palōfitá: “ ‘Oku mo‘oni ‘a e Tohi ‘a Molomoná ‘o hangē pē ko ia ‘okú ne talá pea ‘i he fakamo‘oni ko ‘ení, ‘oku ou ‘amanaki atu ke fai ha fakamatala ki he tufakangá ni ‘i he ‘aho fakamāú.”12

‘Oku fakafiefia mo fakafiemālie‘i kitautolu ‘e he folofolá mo ne ‘ai ke tau poto ‘o a‘u ki he fakamo‘uí.

“Na‘e fekau‘aki hono langa hake ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá mo hono paaki mo tufaki ‘o e Tohi ‘a Molomoná, Tokateline mo e Ngaahi Fuakavá, … pea mo hono liliu fo‘ou ‘o e [Tohi Tapú]. ‘Oku ‘ikai hano ‘aonga ke fai ha toe lau fekau‘aki mo e ngaahi ngāue ko ‘ení; he ko kinautolu kuo nau lau ia pea mo inu mei he matavai ‘o e ‘iló ‘oku nau fakahoko maí, ‘oku nau ‘ilo ‘a e founga ke fakahounga‘i ai kinautolú; pea neongo ‘e luma‘i kinautolu ‘e he kakai ta‘e fakapotopotó, ka na‘e fakataumu‘a kinautolu ke nau fakapoto‘i ‘a e tangatá ki he fakamo‘uí, pea mo tafi‘i atu ‘a e matamatakupenga ‘o e talatupu‘a ‘o e ngaahi kuongá, fai ha huluhulu ki he ngaahi ngāue ‘a [e ‘Eikí] kuo ‘osi fakahokó, pea mo fakamahino ‘a e kaha‘ú ‘i hono ngaahi mo‘oni fakalilifu mo nāunau‘iá. Ko kinautolu kuo nau ‘osi ‘ahi‘ahi‘i ‘a e ngaahi lelei ‘oku ma‘u mei hono ako ‘o e ngaahi tohi ko ‘ení, he ‘ikai ha toe veiveiua ‘a ‘enau fe‘au‘auhi ‘i he vēkeveke ke ‘oatu kinautolu ki muli ki māmani kotoa, koe‘uhí ke lava ‘a e foha kotoa ‘o ‘Ātamá ‘o ma‘u ‘a e ngaahi faingamālie tatau, pea mo fiefia ‘i he ngaahi mo‘oni tatau.”13

“[‘Oku pulusi ‘a e ngaahi folofola ‘o e ngaahi ‘aho ki mui ní] koe‘uhí ke lava ‘o fakafiefia‘i mo fakafiemālie‘i ‘a e kau loto mo‘oní, mo nau fononga fiefia ‘i honau halá, he ‘oku fakafōtunga atu ‘enau mo‘uí mo fakamāma‘i ‘enau ‘ilo ki he ngāue ‘a e ‘Otuá tu‘unga ‘i he ngaahi tamai ‘o e ngaahi ‘aho ki mu‘á, pea pehē foki ki he me‘a ‘okú Ne ‘amanaki ke fai ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí ke fakahoko ai ‘a e ngaahi lea ‘a e ngaahi tamaí.”14

“ ‘Oku ‘i hotau nimá ‘a e ngaahi folofola toputapú, mo tau tala na‘e foaki fakahangatonu mai kinautolu ‘i he fakahā fakalaumālie ki he lelei ‘a e tangatá. ‘Oku tau tui na‘e ‘alo‘ofa ‘a e ‘Otuá ‘o folofola mei he langí ‘o fakahā Hono finangalo fekau‘aki mo e fa‘ahinga ‘o e tangatá, ke foaki ange ‘a e fakamaau totonú mo e fono mā‘oni‘oní, ke fakatonutonu honau ‘ulungāangá, mo fakahinohino kinautolu ‘i he hala hangatonú, koe‘uhí ke Ne to‘o mai kinautolu ‘i he taimi totonú kiate Ia, ‘o ngaohi kinautolu ko e kaungā ‘ea-hoko fakataha mo Hono ‘Aló.

“Ka ‘i he taimi ‘oku fakahoko mai ai ‘a e fo‘i mo‘oní ni, ‘oku ‘i he Folofolá ‘a e finangalo tonu ‘o e langí, ‘oku ‘ikai ‘apē ke tau ha‘isia ‘i hotau tu‘unga ko ha kakai ‘oku fakakaukau lelei, ke tau mo‘ui ‘o fakatatau mo e kotoa ‘o hono ngaahi akonakí? ‘E ‘i ai nai hano ‘aonga kiate kitautolu ‘a e ki‘i pehē pē ko ia ko e finangalo ‘eni ‘o e langí, ‘o kapau he ‘ikai ke tau talangofua ki hono ngaahi akonakí kotoa? ‘Ikai koā ‘oku tau fakafepaki ki he ‘Atamai Fungani Taha ‘o e langí, ‘i he‘etau tala hono mo‘oni ‘o ‘ene ngaahi akonakí, kae ‘ikai ke tau talangofua ki aí? ‘Oku ‘ikai nai ke hanga ‘e he fa‘ahinga ‘ulungāanga peheé ‘o ‘ohifo kitautolu ke tau mā‘ulalo ange ‘i he ‘ilo ‘oku tau ma‘ú, pea mo e poto lelei ange kuo fakakoloa‘i ‘aki kitautolu ‘e he langí? ‘I he ngaahi ‘uhinga ko ‘ení, kapau kuo tau ma‘u ha ngaahi fakahā fakahangatonu na‘e fai mai mei he langí kiate kitautolu, ko hono mo‘oní, na‘e ‘ikai foaki mai ‘a e ngaahi fakahā ia ko ‘ení ke toe filio‘i, ‘o ta‘e ‘omi ai ‘e he taha ‘okú ne fai ‘a e filio‘í ‘a e ta‘e fiemālie mo e houhaú ki hono ‘ulú, kapau ‘oku ‘i ai ha fakamaau totonu ‘i he langí; pea kuo pau ke fakahā ‘e he fakafo‘ituitui kotoa pē ‘okú ne fakahaa‘i hono mo‘oní pea mo e mālohi ‘o e ngaahi akonaki ‘a e ‘Otuá, ‘a ‘Ene ngaahi tāpuakí mo e ngaahi fakamala‘iá, ‘o hangē ko ia ‘oku ‘i he tohi toputapú. …

“… Ko ia te ne lava ‘o fakamo‘oni‘i ‘a e mālohi ‘o e ‘Eiki Mafimafí, kuo ‘osi tohitongi ‘i he langí, te ne toe lava ke mamata ki he tohinima ‘a e ‘Otuá ‘i he ngaahi tohi toputapú: pea ko ia ‘e lahi taha ‘ene laú ‘e sai‘ia taha ai, pea ko ia ‘e maheni mo iá, te ne ‘ilo ‘a e to‘ukupú ‘i ha potu pē ‘e mamata ia ki ai; pea ka ‘ilo ‘e ha taha, he ‘ikai ngata pē ‘i he‘ene fakahounga‘í, ka ‘e talangofua ki hono ngaahi akonaki fakalangí kotoa.”15

“Ko kimoutolu Toko Hongofulu Mā Uá! mo e Kāingalotú kotoa! ‘ai ke ‘aonga kiate kimoutolu ‘a e mahu‘ingá ni—he ‘i homou ngaahi faingata‘a‘iá, mamahí, ngaahi me‘a fakamamahí, ‘ahi‘ahí, ngaahi ha‘isiá, tukupōpulá mo e maté kotoa, fakapapau‘i ke ‘oua na‘a mou lavaki‘i ‘a e langí; ke ‘oua na‘a mou lavaki‘i ‘a Sīsū Kalaisi; ke ‘oua na‘a mou lavaki‘i ‘a e kau takí; ke ‘oua na‘a mou lavaki‘i ‘a e ngaahi fakahā ‘a e ‘Otuá, ‘o tatau ai pē pe ‘oku ‘i he Tohi Tapú, Tohi ‘a Molomoná, pe ‘i he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pe ‘i ha toe tohi na‘e foaki mai, pe ‘e faifai angé pea foaki mai ki he tangatá ‘i māmani pe ‘i he maama ka hoko maí.”16

Ngaahi Fokotu‘u Ki he Akó mo Hono Ako‘í

Fakakaukau‘i ‘a e ngaahi tefito‘i fakakaukau ko ‘ení ‘i ho‘o ako ‘a e vahé pe ‘i ho‘o teuteu ke ako‘í. Ke ma‘u ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii–xv.

  • Toe fakamanatu ‘a e ngaahi me‘a na‘e foua ‘e Siosefa Sāmita ‘i he vaha‘a ‘o e ‘aho 21 ‘o Sepitema 1823, mo e ‘aho 22 ‘o Sepitema 1827 (peesi 67–69). ‘Okú ke pehē ko e hā ha founga na‘e teuteu‘i ai ia ‘e he ngaahi me‘a ko ‘eni na‘e hokó, ki hono liliu ‘o e ngaahi lau‘i peleti koulá? Ko e hā ha ngaahi founga na‘e teuteu‘i ai koe ki ha ngaahi uiui‘i mei he ‘Eikí?

  • Toe fakamanatu ‘a e ‘uluaki palakalafi kakato ‘i he peesi 72, fakatokanga‘i ‘a e taumu‘a ‘o e Tohi ‘a Molomoná. Ko e hā ha ngaahi founga ‘okú ke fakatokanga‘i ai hono fakahoko ‘o e ngaahi taumu‘a ko ‘ení ‘i ho‘o mo‘uí pea mo ha mo‘ui ‘a ha kakai kehe?

  • ‘I ho‘o fakakaukau ki he fakamatala ‘a e Palōfitá ‘o kau ki hono fekau‘i ia ke ‘oua na‘á ne toe liliu ‘a e peesi ‘e 116 na‘e molé (peesi 72–73), ko e hā ha me‘a ‘okú ke ‘ilo fekau‘aki mo e ‘Otuá? ‘E tokoni‘i fēfē ‘e ha mahino kiate kitautolu ‘a e fakamatalá ni ‘a e ngaahi fili ‘oku tau faí?

  • Lau ‘a e ‘uluaki palakalafi ‘i he peesi 73. Fakatokanga‘i ko e ‘aleso ko ē ‘oku fa‘u mei he maká, ‘oku fokotu‘u ‘a e maka-tu‘ulotó ‘i ‘olunga, ‘o ne puke kotoa hono toenga ‘o e ngaahi maká. Ko e hā ha ngaahi founga ‘oku hoko ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná “ko e maka-tu‘u-loto ‘o ‘etau tui fakalotú?” Kuo founga fēfē hano tokoni‘i koe ‘e he Tohi ‘a Molomoná ke ke “ofi ange ai ki he ‘Otuá?”

  • Na‘e me‘a ‘a Siosefa Sāmita fekau‘aki mo e ngaahi tāpuaki ‘oku ma‘u ‘i he taimi ‘oku tau “inu ai ‘i he matavai ‘o e ‘iló” ‘i he folofolá pea mo “ ‘ahi‘ahi‘i hono ‘aonga” ‘o e folofola ‘a e ‘Otuá (peesi 74–75). Ko e hā ha me‘a ‘oku fokotu‘u atu ‘e he ngaahi kupu‘i lea ko ‘ení kiate koe fekau‘aki mo e ako folofolá? Ko e hā te tau lava ‘o fai ke mahu‘inga mālie ange ai ‘a e ako folofolá?

  • Lau ‘a e palakalafi ‘oku kamata ‘i he konga ki lalo ‘o e peesi 74. ‘Okú ke pehē ko e hā ‘oku tupu ai ‘iate kinautolu ‘oku nau ako ‘a e folofolá ha loto vēkeveke ke vahevahe kinautolu mo e kakai kehé? Ko e hā te tau lava ‘o fai ke vahevahe atu ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná? Ko e hā ha ngaahi me‘a kuó ke foua ‘i ha‘o vahevahe ‘a e Tohi ‘a Molomoná pe ‘i hano fakamatala‘i atu ‘e ha taha kiate koe?

  • Lau ‘a e palakalafi ‘uluaki ‘i he peesi 75. Ko e hā ha ngaahi konga fakamatala mei he Tohi ‘a Molomoná kuó ne “fakafiefia‘i mo fakafiemālie‘i” koe? Ko e hā ha ngaahi founga kuo hanga ai ‘e he Tohi ‘a Molomoná ‘o fakamāma‘i ho‘o fakakaukaú?

Ngaahi Potufolofola Fekau‘akí: ‘Isikeli 37:15–17; talamu‘aki ki he Tohi ‘a Molomoná; 1 Nīfai 13:31–42; 2 Nīfai 27:6–26; T&F 20:6–15; Siosefa Sāmita - Hisitōlia 1:29–54

Ma‘u‘anga Fakamatalá

  1. Vakai, Joseph Smith, History 1832, p. 4; Letter Book 1, 1829–35, Joseph Smith, Collection, ‘Ākaivi ‘a e Siasí, Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, Sōleki Siti, ‘Iutā.

  2. History of the Church, 4:537; mei ha tohi na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ‘i ha kole ‘a Sione Ueniuefi mo Siaosi Pāsitou, Nāvū, ‘Ilinoisi, na‘e pulusi ‘i he Times and Seasons, March 1, 1842, p. 707.

  3. History of the Church, 3:28; mei he fakamatala faka‘ētita ne pulusi ‘i he Elders‘ Journal, July 1838, pp. 42–43; ko Siosefa Sāmita na‘e ‘ētita he pepá.

  4. History of the Church, 4:537; na‘e fakatonutonu ‘a e faka‘ilonga leá; liliu mo e vahevahe fakapalakalafí; mei ha tohi na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ‘i ha kole ‘a Sione Ueniuefi mo Siaosi Pāsitou, Nāvū, ‘Ilinoisi, na‘e pulusi ‘i he Times and Seasons, Mar. 1, 1842, p. 707.

  5. History of the Church, 6:74; mei ha tohi ‘a Siosefa Sāmita kia Sēmisi ‘Ālingitoni Pēneti, ‘aho 13 ‘o Nōvema 1843, Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; ‘Oku sipela hala ‘a e hingoa ‘o Sēmisi Pēnetí ‘o “Bennett” ‘i he History of the Church.

  6. History of the Church, 1:71–72; ko e ngaahi fo‘i lea ‘oku ha‘í ko hono tu‘unga totonú pē ia; mei he “History of the Church” (manuscript), book A-1, pp. 34–35, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  7. History of the Church, 1:21; ne toe fakalelei‘i ‘a e fakau‘á; na‘e liliu ‘a e vahevahe fakapalakalafí; mei he “History of the Church” (manuscript), book A-1, pp. 9–10, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  8. Talateu ki he ‘uluaki paaki ‘o e Tohi ‘a Molomoná (1830); na‘e liliu ‘a e vahevahe fakapalakalafí.

  9. History of the Church, 4:461; mei ha ngaahi fakahinohino na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 28 ‘o Nōvema 1841, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi.

  10. Ngaahi Tefito ‘o e Tui 1:8.

  11. History of the Church, 4:538; na‘e fakalelei‘i ‘a e ngaahi faka‘ilonga leá; mei ha tohi na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ‘i ha kole ‘a Sione Ueniuefi mo Siaosi Pāsitou, Nāvū, ‘Ilinoisi, na‘e pulusi ‘i he Times and Seasons, March 1, 1842, pp. 707 –8.

  12. Hā ‘i he David Osborn, “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Junevile Instructor, Mar. 15, 1892, p. 173.

  13. History of the Church, 4:187; tohi meia Siosefa Sāmita mo hono ongo tokoni ‘i he Kau Palesitenisī ‘Uluakí ki he Kāingalotú, Sepitema 1840, Nāvū ‘i ‘Ilinoisi, pulusi ‘i he Times and Seasons, Oct. 1840, p. 179.

  14. Tohi meia Siosefa Sāmita ki he Times and Seasons, ‘i March 1842 nai, Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; Miscellany, Joseph Smith, Collection, ‘Ākaivi ‘a e Siasí; ka na‘e ‘ikai ‘ave ‘a e tohí.

  15. History of the Church, 2:11, 14; na‘e toe fakalelei‘i ‘a e fakau‘á; na‘e liliu ‘a e vahevahe fakapalakalafí; mei he “The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad,” Jan. 22, 1834, na‘e pulusi ‘i he Evening and Morning Star, February 1834, p. 136; March 1834, p. 142.

  16. History of the Church, 3:385; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ‘i he ‘aho 2 ‘o Siulai 1839, ‘i Monitilose ‘i ‘Aiouā; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi mo Uiliate Lisiate. Na‘e makatu‘unga ‘a e lekooti na‘e fai ‘e ‘Eletā Lisiate ‘o e malangá ni ‘i ha lekooti na‘e fai ‘e ha ni‘ihi kehe. Na‘e toe faka‘aonga‘i foki ‘e ‘Eletā Lisiate ha ngaahi lekooti ‘a ha ni‘ihi kehe ‘i he‘ene lekooti ‘a e malanga na‘e fai ‘e he Palōfitá he ‘aho 27 ‘o Sune 1839, pea ‘oku fokotu‘u ‘a e ‘aho ‘o e ongo malangá ki Siulai nai ‘o e 1839.” ‘E toutou fai ha fakamatala kau ki he ngaahi malangá ni ‘i he tohí ni kotoa.

ʻĪmisi
Joseph receiving gold plates

Na‘e ma‘u ‘e Siosefa Sāmita ‘a e ngaahi lau‘i peleti koulá meia Molonai he ‘aho 22 ‘o Sepitema 1827. Na‘e fakamo‘oni ‘a e Palōfitá ‘o pehē, “Na‘á ku ma‘u kinautolu, fakataha mo e ‘Ulimí mo e Tumemí, ‘a ia ko e founga ‘eni na‘á ku liliu ‘aki ‘a e ngaahi lau‘i tohí; pea hoko mai ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná.”

ʻĪmisi
first edition of Book of Mormon

‘I to‘ohemá, ko e peesi ia ‘oku hā ai e hingoa ‘o e Tohi ‘a Molomoná, na‘e to‘o mei he fuofua tatau ne pākí.

ʻĪmisi
couple reading scriptures

‘Oku pulusi e ngaahi folofola he ‘aho faka‘osí “ke lava ‘o fakafiefia‘i mo fakafiemālie‘i ‘a e kau loto mo‘oní, mo nau fononga fiefia ‘i honau halá.”