Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 12: Talaki ‘a e Ongoongo Fakafiefiá ki he Māmaní Kotoa


Vahe 12

Talaki ‘a e Ongoongo Fakafiefiá ki he Māmaní Kotoa

“ ‘Oku mahu‘inga pehē ‘a e laumālié ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá ‘o hangē ko ia ‘i mu‘á; pea kuo pau ke fakaloto‘i … ‘e he Kaumātu‘á … pea mo fakaafe‘i ‘a e kakai kotoa ‘i he potu kotoa pē ke nau fakatomala, ka nau lava ‘o hoko ko e kau ‘ea-hoko ‘o e fakamo‘uí.”

Mei he Mo‘ui ‘a Siosefa Sāmitá

Hili hono fokotu‘u ‘o e Siasí ‘i he ‘aho 6 ‘o ‘Epeleli 1830, na‘e kei hoko atu pē ‘a Siosefa Sāmita ‘i hono malanga‘aki ‘o e ongoongo fakafiefia ‘o e ongoongoleleí. Pea ‘i he lolotonga ‘o e māhina ko ‘Epelelí, na‘e fononga ai ki Kolesivili ‘i Niu ‘Ioke, ke ‘a‘ahi ki hono kaume‘a ko Siosefa Naiti ko e Lahí, he na‘e mahu‘inga‘ia mo hono fāmilí ‘i he ongoongoleleí. Na‘e fakahoko ai ‘e he Palōfitá ha ngaahi fakataha‘anga ‘i he tukui‘apí, pea “na‘e kamata ke lotu fakamātoato ha tokolahi ki he ‘Otua Māfimafí ke Ne foaki ange ha poto ke mahino kiate kinautolu ‘a e mo‘oní.”1 Fakafuofua ki ha māhina ‘e ua mei ai, na‘á ne ‘ilo ‘i ha‘ane toe ‘a‘ahi ki Kolesivili, kuo fie papitaiso ha kakai ne nau ‘osi fanongo ki he ongoongoleleí. Na‘e ma‘u ‘e he kau papi ului fo‘oú ni ha tui mo ha loto-to‘a ‘i he‘enau tali ‘a e ongoongoleleí, ‘o hangē ko ia ne hiki ‘e he Palōfitá:

“Na‘a mau fokotu‘u ha houalotu ki he Sāpaté, pea ‘i he ho‘atā efiafi ‘o e Tokonakí, ne mau fa‘u leva ha tānaki‘anga vai ‘i ha ki‘i tafenga vai, ‘a ia na‘e faingamālie ki he taumu‘a ‘o hono fakahoko ‘o e ouau ‘o e papitaisó; ka ‘i he lolotonga ‘o e po‘ulí ne holoki ‘e ha kau fakatanga ‘emau tānaki‘anga vaí, ‘o ne fakafe‘ātungia‘i kimautolu mei hono fakahoko ‘o e papitaisó ‘i he Sāpaté. … Na‘a mau mateuteu pongipongia ‘i he hengihengi Mōnité, pea ki mu‘a ke fakatokanga‘i ‘e homau filí ‘a e me‘a ne faí, kuo mau ‘osi fakalelei‘i ‘a e tānaki‘anga vaí, pea papitaiso leva ‘e ‘Ōliva Kautele ‘a e toko hongofulu mā tolu ko ‘ení, ko kinautolu ‘eni: ko ‘Ema Sāmita; Hesekaia Peki mo hono uaifí; Siosefa Naiti ko e Lahí mo hono uaifí; Uiliami Situlingihemi mo hono uaifí; Siosefa Naiti ko e Si‘í; ‘Ēlone Kulivā mo hono uaifí; Līvai [Holo]; Poli Naiti; pea mo Sūlia Situlingihemi.”2

Na‘e fakahā ‘e he ‘Eikí ‘i he fa‘ahita‘u fakatōlau ko iá kia Siosefa Sāmita ke ‘alu ‘a ‘Ōliva Kautele, Pita Uitemā ko e Si‘i, Pa‘ale P. Palati, pea mo Sipa Pitasoni “ki he kau Leimaná ‘o malanga ‘aki ‘eku ongoongoleleí kiate kinautolu” (T&F 28:8; 30:5–6; 32:1–3). Na‘e fononga ‘a e kau faifekaú ni ‘i ha kilomita nai ‘e 2,400, ‘o malanga fakataimi pē ki ha ngaahi matakali ‘Initia kehekehe, ‘o kau ai ‘a e kakai Senekā ‘i Niu ‘Ioke, mo e kakai Uainitotí ‘i ‘Ōhaiō, pea pehē ki he kakai Telaueá mo e kakai Soní ‘i he potufonua ‘o e kakai ‘Initiá. Ka ko e ola lelei taha ne ma‘u ‘e he kau faifekaú na‘e hoko ia ‘i he‘enau afe ‘i he feitu‘u ko Ketilaní ‘i ‘Ōhaiō. Na‘a nau papitaiso heni ha kau ului ‘e meimei toko 130, ‘o tautautefito ‘i he ngaahi fai‘anga lotu ‘o e Siasi Papitaiso Fo‘ou (Reformed Baptist) ‘o Sitenei Likitoní, pea kamata ai hono fakaava ‘o e feitu‘u ‘e hoko ko e tānaki‘anga ki ha kāingalotu ‘e laungeau ‘o e Siasí ‘i he ta‘u hono hokó. Na‘e toe ma‘u foki ‘e he kau faifekaú ha kau ului ‘e ni‘ihi ‘i he kakai na‘a nau nofo‘i ‘a e Vahefonua Siakisoní ‘i Mīsuli, ‘a ē na‘e toki langa ai ki mui ‘a e kolo ko Saioné.

Na‘e tatau ai pē pe ko ha malanga ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá kiate kinautolu na‘e ‘iate iá pe ‘oatu ‘a e kau faifekaú ki māmani, ka na‘á ne ‘ofa ‘i he ngāue fakafaifekaú. Na‘e hiki ‘e ‘Eletā Pa‘ale P. Palati ‘a e me‘a ko ‘eni na‘e hoko ‘i he 1839: “Lolotonga ‘eku ‘a‘ahi kia Siosefa ‘i Filatelifiá, [Penisilivēnia,] na‘e faka‘atā ai ha fu‘u fale lotu lahi ke malanga ai, pea na‘e lōnuku mai ha kakai ‘e meimei toko toluafe ke fanongo kiate ia. Na‘e ‘uluaki lea ‘a Sitenei Likitoni, pea na‘e lea pē ‘i he Ongoongoleleí, mo fakamahino ‘ene akonakí mei he Tohi Tapú. ‘I he taimi na‘e ‘osi aí, ne tu‘u leva ‘a Siosefa ‘o hangē ha laione na‘e teu ke ngungulú; pea ‘i he‘ene fonu ‘i he Laumālie Mā‘oni‘oní, na‘e lea ai ‘i he mālohi lahi, ‘o fakamo‘oni‘i ‘a e ngaahi me‘a-hā-mai na‘e mamata ki aí, ‘a e tauhi mai ‘a e kau ‘āngeló kiate iá; pea mo e founga ‘o ‘ene ma‘u ‘a e ngaahi lau‘i tohi ‘o e Tohi ‘a Molomoná, mo ‘ene liliu kinautolu ‘i he me‘afoaki mo e mālohi ‘o e ‘Otuá. Na‘á ne kamata‘aki ‘ene leá ‘o pehē: ‘Kapau ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha taha ‘e loto-to‘a ke ne fakamo‘oni‘i ‘a e pōpoaki nāunau‘ia ko ia mei he Langí, pea mo hono ma‘u ‘o e lekooti nāunau‘iá, na‘á ne ongo‘i ke ne fai ia he ko ha me‘a totonu ia ki he kakaí, pea toki tuku ‘a e toengá ki he ‘Otuá.’

“Na‘e fakatumutumu, ofo, pea ongo mafatukituki ki he ha‘ofangá kotoa, ‘a e ongo ‘o e mo‘oní pea mo e mālohi na‘á ne lea‘akí, kae ‘uma‘ā ‘a e ngaahi me‘a fakaofo na‘á ne fakamatala‘í. Na‘e fokotu‘u heni ha ongo na‘e tu‘uloa; tokolahi mo ha mo‘ui na‘e tānaki mai ki he tākangá. Pea ‘oku ou fakamo‘oni‘i, na‘e fakama‘a hono kofú mei honau totó, ‘i he‘ene angatonú mo ‘ene fakamo‘oni mālohí. Na‘e papitaiso ha kakai tokolahi ‘i Filatelifia pea mo e ngaahi potu ofi ki aí.”3

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa Sāmitá

Koe‘uhí ‘oku ‘i ha tu‘unga fakapo‘uli fakalaumālie ‘a māmani, ‘oku totonu ke tau faivelenga ‘i hono malanga‘aki ‘o e ongoongoleleí.

‘I he 1834, na‘e ‘oatu ai ‘e Siosefa Sāmita mo ha kaumātu‘a kehe ‘o e Siasí ‘i Ketilani ‘a e tohi ko ‘ení ki he kau taki ‘i he ngaahi feitu‘u kehé: “Neongo ko ‘emau fetu‘utaki atú ‘oku hokohoko, ka ‘oku mau fakatauange pē te mou tali kinautolu ‘i homou tafa‘akí ‘i he ongo‘i fakatokoua; pea ke mou tali mu‘a ‘i homou lotó meiate kimautolu ko homou ngaahi tokoua ta‘e taau, ha lea ko e na‘ina‘i, ‘i ho‘omou mamata ki he lahi ‘o e mālohi mo e pule ‘a e pilinisi ‘o e fakapo‘ulí, mo fakatokanga‘i hono fu‘u tokolahi ‘oku nau fe‘efi‘efihi atu ‘i he hala ki he maté ‘o ‘ikai talangofua ki he ongo fakafiefia ‘o e Ongoongolelei ‘a hotau ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí.

“Ngaahi tokoua, ki‘i fakakaukau ‘i ha taimi nounou ki hono fakahoko ‘o e ngaahi lea ‘a e palōfitá; he ‘oku tau mamata ki hono ‘ufi‘ufi ‘e he fakapo‘ulí ‘a e māmaní mo ‘ene fakapo‘uli‘i ‘a e ‘atamai ‘o e kakai ‘oku nofo aí [vakai, ‘Īsaia 60:2], he ‘oku fakautuutu ‘a e fa‘ahinga kotoa pē ‘o e hiá ‘i he lotolotonga ‘o e tangatá; ‘oku fakahoko ha ngaahi anga‘uli fulikivanu lahi; ‘oku tutupu hake ‘a e to‘u tangata ‘oku ‘alu haké ‘i he kakato ‘o e hīkisiá mo e ta‘e fieauná; ‘oku mole mei he kau toulekeleká ‘a e loto‘akí, pea hangē ‘oku teke‘i ai ‘a e fakakaukau kotoa pē ki ha ‘aho ‘o e totongi huhu‘í; ‘o fakautuutu ‘a e ta‘e fakama‘uma‘ú, anga‘ulí, ‘a‘eva fakalaukaú, hīkisiá, kui ‘o e lotó, tauhi tamapuá, mole ‘a e ‘ofá, ‘ofa ki he māmaní, pea fakautuutu ‘a e talatalakehe ‘i he ngaahi me‘a ‘o ‘itānití ‘i he lotolotonga ‘o kinautolu ‘oku pehē ‘oku nau tui ki he lotu ‘o e langí, pea mafola mo e ta‘e anganofó koe‘uhí ko e ‘uhinga tatau pē; mo tuku ‘e he kau tangatá kinautolu ke nau fai ha ngaahi ngāue fulikivanu mo e ngaahi taumu‘a angahala fakalilifu, ‘o takuanoa, kākā, fakakovi‘i ‘a e ongoongo ‘o e kaungā‘apí, kaiha‘a, kaiha‘a fakamālohi, fakapō, taukave‘i ‘a e halá mo fakafepaki ki he mo‘oní, ‘o si‘aki ‘a e ngaahi fuakava ‘o e langí, mo faka‘ikai‘i ‘a e tui kia Sīsuú—pea ‘i he lotolotonga ‘o e ngaahi me‘á ni kotoa, ‘oku vave e hoko mai ‘a e ‘aho ‘o e ‘Eikí pea he ‘ikai ha taha ka ko kinautolu pē ‘oku nau tui ‘a e kofu ta‘ané, ‘e fakangofua ke kai mo inu ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eiki Ta‘ané, ‘a e Pilinisi ‘o e Melinó!

“ ‘I he mahino ‘a e mo‘oni ‘o e ngaahi mo‘oni‘i me‘a ko ‘ení, ko e hā leva ‘a e ongo ‘e ma‘u ‘e kinautolu ne nau ma‘u ‘a e me‘afoaki fakalangí mo ‘ahi‘ahi‘i ‘a e folofola lelei ‘a e ‘Otuá mo e ngaahi mālohi ‘o e maama ka hoko maí? [Vakai, Hepelū 6:4–5.] He ko hai, ka ko kinautolu pē ‘oku nau lava ‘o fakatokanga‘i ‘a e vanu fakalilifu ko ia ‘oku tu‘u ai ‘a e māmani ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i he to‘u tangatá ni, te nau lava ‘o ngāue ‘i he ngoue vaine ‘a e ‘Eikí ‘o ‘ikai ongo‘i ‘a e tūkunga kovi ‘o māmaní? Ko hai, ka ko kinautolu pē kuo nau fakakaukau‘i lelei ‘a e afeitaulalo mai ‘a e Tamai ‘a hotau laumālié ‘o fakahoko ha feilaulau ma‘a Hono kakaí—ha palani ‘o e huhu‘í, ‘a e mālohi ‘o e fakaleleí, ‘a e founga ‘o e fakamo‘uí, ‘o hoko ko ‘ene kaveinga ma‘ongo‘onga ‘a hono fakafoki mai ‘a e tangatá ki he ‘ao ‘o e Tu‘i ‘o e langí, ‘o fakakalauni kinautolu ‘aki ‘a e nāunau fakasilesitialé, mo ngaohi kinautolu ko e kau ‘ea-hoko fakataha mo e ‘Aló ki he tofi‘a ‘oku ta‘e fa‘a-‘au‘auha, ta‘e hano mele, pea ‘oku ‘ikai mole atú [vakai, 1 Pita 1:4]—ko hai, ka ko e fa‘ahinga peheé pē te nau lava ‘o fakatokanga‘i hono mahu‘inga ‘o e ‘a‘eva haohaoa ‘i he ‘ao ‘o e kakaí kotoa, pea mo ha taha ‘oku faivelenga ‘i hono ui ‘o e kakai kotoa pē ke nau ma‘u ‘a e ngaahi tāpuaki ko ‘ení? Hono ‘ikai faka‘ofo‘ofa pea ‘ikai fa‘a mafakamatala‘i ‘a e ngaahi me‘á ni ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá! ‘E ‘i ai foki ha mo‘oni ‘a ia te nau lau ko e ongoongo fakafiefia ‘o e fiefia lahi ki he kakai kotoa pē; ko e me‘a fakafiefia foki ia, ‘oku totonu ke ne fakafonu ‘a māmani mo fakafiefia‘i ‘a e loto ‘o e taha kotoa pē ‘i he taimi ‘e fakaongo atu ai ia ki he telingá.”4

“ ‘E te‘eki ‘osi hono fakakakato ‘a hono malanga‘aki ‘a e le‘o ‘o e fakatokangá ‘e he kau tamaio‘eiki ‘a e ‘Otuá ki he ngaahi pule‘anga ‘o e kakai Senitailé, ‘aki ‘a e le‘o ‘o e fakatokangá, kuo kamata ‘e he ‘āngelo fai-faka‘auhá hono faka‘auha ‘o e kakai ‘o māmaní, pea hangē ko ia ne lea‘aki ‘e he palōfitá, ‘‘E fakailifia ke fanongo ki hono fakamatala‘í.’ [Vakai, ‘Īsaia 28:19.] ‘Oku ou lea peheé koe‘uhí he ‘oku ou ongo‘i hoku ngaahi kaungā-tangatá; ‘Oku ou fai ia ‘i he huafa ‘o e ‘Eikí, ‘i hono ue‘i au ‘e he Laumālie Mā‘oni‘oní. Pehē ange mai te u lava ‘o to‘o mai kinautolu mei he pupu‘a ‘o e mamahí, ‘a ia ‘oku ou mamata ‘oku nau fakatooki kinautolu ki ai ‘aki ‘enau ngaahi angahalá; pehē ange mai te u lava ‘i he le‘o ‘o e fakatokangá, ke u hoko ko ha me‘angāue ‘i hono ‘omi kinautolu ke nau fakatomala fakamātoato, koe‘uhí ke nau lava ‘o ma‘u ha tui ke tu‘u ‘i he ‘aho ‘o e koví!”5

“ ‘Ofa ke tuku ‘e he ‘Otuá ke tau fakahoko ‘etau ngaahi fefakapapau‘akí mo ‘etau fefuakava‘akí, ‘i he anganofo mo e ma‘oni‘oni kotoa pē ‘i Hono ‘aó, ke ongo‘i hotau mālohí ‘i he lotolotonga ‘o e ngaahi pule‘anga ‘o māmaní ‘i he mālohi lahi, pea a‘u ki hono faka‘auha ‘o e ngaahi pule‘anga ‘o e fakapo‘ulí, mo ikuna‘i ‘a e ngāue fakafa‘ahikehe mo e angahala fakalaumālie ‘i he ngaahi potu mā‘olungá, pea laiki mo e ngaahi pule‘anga kotoa pē ‘oku fakafepaki ki he pule‘anga ‘o Kalaisí, kae fakamafola atu ‘a e maama mo e mo‘oni ‘o e Ongoongolelei ta‘engatá mei he ngaahi vaitafé ki he ngaahi ngata‘anga ‘o māmaní.”6

Na‘e manatu ‘a e Palesiteni hono fā ‘o e Siasí ko Uilifooti Utalafi, ki he ngaahi lea ko ‘eni ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “ ‘Oku fonu ‘a māmani ‘i he fakapo‘ulí. ‘Oku lōmekina ‘e he angahalá mo e faiangahalá ‘a māmani ‘o hangē ko hono ‘u‘ufi ‘e he tahí ‘a e moana vavalé. ‘Oku pule‘i ‘e he tēvoló ‘a māmani ‘i ha ngaahi me‘a lahi. ‘E tau‘i kimoutolu ‘e māmani; ‘e fai ia ‘e he tēvoló, ‘e fai ia ‘e māmani, pea ‘e fai ia ‘e heli. Ka … kuo pau ke mou malanga-‘aki ‘a e Ongoongoleleí, fai homou fatongiá, pea ‘e tu‘u ‘a e ‘Eikí ‘i homou tafa‘akí. Ka he ‘ikai ikuna‘i kimoutolu ‘e māmani pea mo heli.”7

Ko hotau fatongiá ke fakaafe‘i ‘a e fa‘ahinga kotoa pē ‘o e tangatá ke fakatomala, papitaiso, ma‘u ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní, pea hoko ko ha kau ‘ea-hoko ‘o e fakamo‘uí.

“ ‘Oku tau tui ko hotau fatongiá ‘eni—ke ako‘i ki he fa‘ahinga kotoa pē ‘o e tangatá ‘a e tokāteline ‘o e fakatomalá, ‘a ia te tau feinga ke fakahaa‘i mei he ngaahi kupu‘i lea ko ‘ení:

“ ‘Pea toki to‘o ‘e Ia ‘a honau lotó, koe‘uhí ke nau ‘ilo ‘a e ngaahi [folofolá], ‘o ne pehē kiate kinautolu, Kuo pehē ‘a e tohí, pea ‘oku taau mo Kalaisi ke mamahi pehē, pea toe tu‘u mei he maté ‘i hono ‘aho tolú: pea ke malanga‘aki ‘a e fakatomalá mo e fakamolemole ‘o e angahalá ‘i Hono hingoá ‘i he pule‘anga kotoa pē, ‘o fuofua fai ‘i Selusalema’ [Luke 24:45–47].

“ ‘Oku tau ‘ilo ‘i he me‘á ni na‘e taau mo Kalasi ke mamahi, pea mo tutuki, pea toe tu‘u ‘i he ‘aho hono tolú, koe‘uhí ko e tefito‘i taumu‘a pē ‘e taha, ‘a ia ‘oku totonu ke malanga‘aki ‘a e fakatomalá mo e fakamolemole ‘o e angahalá ki he ngaahi pule‘anga kotoa pē.

“ ‘Pea toki pehē ‘e Pita kiate kinautolu, Fakatomala, pea mou takitaha papitaiso ‘i he huafa ‘o Sīsū Kalaisí, ke fakamolemole ai ‘a e angahalá, pea te mou ma‘u mo e [me‘afoaki] ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní. He ko e tala‘ofa ‘eni kiate kimoutolu mo ho‘omou fānaú, pea mo kinautolu kotoa pē ‘oku mama‘ó, ‘a ia kotoa pē ‘e ui ‘e he ‘Eiki ko hotau ‘Otuá’ [Ngāue 2:38–39].

“ ‘Oku tau ‘ilo ‘i he me‘á ni ko e tala‘ofa ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘oku fai ia ki ha tokolahi ‘o tatau mo ia na‘e malanga‘i ki ai ‘a e tokāteline ‘o e fakatomalá, ‘a ia ko e ngaahi pule‘anga kotoa pē. … Ko ia, ‘oku tau tui ki hono malanga‘aki ‘o e tokāteline ‘o e fakatomalá ki māmani kotoa, ki he toulekeleká mo e talavoú, ki he tu‘umālié mo e masivá, pea ki he pōpulá mo e tau‘atāiná fakatou‘osi.”8

“ ‘Oku kei mahu‘inga tatau ai pē ‘a e laumālié ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá mo ha toe taimi; pea kuo te‘eki ai uiui‘i ‘a e Kaumātu‘á ke tuli hifo ha taha ki heli, ka ke fakaloto‘i mo fakaafe‘i ‘a e kakai kotoa pē ‘i he potu kotoa pē ke nau fakatomala, ka nau lava ‘o hoko ko e kau ‘ea-hoko ‘o e fakamo‘uí. Ko e ta‘u lelei ia ‘o e ‘Eikí: ke fakatau‘atāina‘i ‘a e pōpulá ke nau lava ‘o hiva hosana [vakai, ‘Īsaia 61:1–2].”9

“ ‘Oku totonu ke hoko ko e fatongia ‘o e Kaumātu‘á ke tu‘u ta‘e ilifia ma‘á e ngāue ‘a Kalaisí, mo fakatokanga [ki he] kakaí ‘i he le‘o pē taha ke nau fakatomala mo papitaiso ki he fakamolemole ‘o e angahalá, mo ma‘u ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní.”10

“Te u hoko atu ‘o fakahā ‘a e me‘a ‘oku fie ma‘u ‘e he ‘Eikí mei he kakai kotoa, mei he mā‘olungá mo e mā‘ulaló, mei he tu‘umālié mo e masivá, tangatá mo e fefiné, mei he kau faifekaú mo e kakaí, mei he kau faiako ‘o e tui fakalotú mo kinautolu ‘oku ‘ikai faiakó, koe‘uhí ke nau lava ‘o ma‘u kakato ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá pea hao mei he fakamaau ‘a e ‘Otuá, ‘a ia kuo mei fe‘unga ke ha‘aki mai ki he ngaahi pule‘anga ‘o māmaní. Fakatomala mei ho‘omou ngaahi angahalá kotoa, pea papitaiso ‘i he vaí ke fakamolemole ai kinautolu, ‘i he huafa ‘o e Tamaí, mo e ‘Aló, pea mo e Laumālie Mā‘oni‘oní, pea ma‘u mo e ouau ‘o e hilifaki ‘o e nima ‘e kinautolu ‘oku nau fakanofo mo fakama‘u ia ‘i he mālohi ko ‘ení, koe‘uhí ke mou ma‘u ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá; pea ‘oku fakatatau ‘eni mo e Folofola Mā‘oni‘oní, mo e Tohi ‘a Molomoná; pea mo e founga pē taha ‘e lava ai ha tangata ‘o hū ki he pule‘anga fakasilesitialé. Ko e ngaahi fiema‘u ‘eni ‘o e fuakava fo‘oú, pe ko e ngaahi ‘uluaki tefito‘i mo‘oni ‘o e Ongoongolelei ‘o Kalaisí.”11

“ ‘Oku fie ma‘u ‘a e kakai kotoa pē ke tui ki he ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí, ke fakatomala mei he‘enau ngaahi angahala kotoa pē pea papitaiso (‘e ha taha ma‘u mafai) ‘i he huafa ‘o Sīsū Kalaisí ki he fakamolemole ‘o e angahalá, pea hilifakinima kinautolu ke ma‘u ‘a e foaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní, ke nau hoko ai ko ha kāingalotu ‘i he Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní.”12

‘Oku ‘alu fano ‘a e kau tamaio‘eiki ‘a e ‘Eikí ‘i māmani ke kumi ‘a kinautolu ‘oku nau fie tali ‘a e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí.

“ ‘Ave ha taha ki ‘Amelika Lotoloto pea ki he Ngaahi Pule‘anga ‘i ‘Amelika ‘oku lea faka-Sipeiní kotoa; pea ‘oua na‘a tuku ha tuliki ‘o māmani ke hao ‘o ta‘e ‘i ai ha misiona.”13

“ ‘Oku ‘ikai ke tau kole ki ha fa‘ahinga kakai ke li‘aki ha fa‘ahinga lelei kuo nau ma‘u; ko ‘etau kolé pē ke nau omi ‘o ma‘u lahi ange. ‘E fēfē kapau ‘e pukenimā ‘e māmani kotoa ‘a e Ongoongolelei ko ‘ení? Te nau toki sio tonu ai, mo lilingi mai ‘a e ngaahi tāpuaki ‘a e ‘Otuá ki he kakaí, pea ko e faka‘ānaua kotoa ia hoku lotó.”14

“Kuo talangofua ha lauiafe ‘o kinautolu kuo fanongo ki he Ongoongoleleí, pea ‘oku nau fiefia ‘i hono ngaahi me‘afoakí mo hono ngaahi tāpuakí. Kuo hanga ‘e he mālohi ‘o e mo‘oní ‘o holoki ‘a e loto tāufehi‘á, fakataha mo e ngaahi kovi ‘oku nau fetakinimá, he ‘oku hulungia ‘e hono ngaahi huelo leleí ‘a e ngaahi pule‘anga ‘i he mama‘ó. … Na‘e ‘i ai ha taimi na‘e lau ai kitautolu ko ha kakai kākā, pea he ‘ikai fuoloa kuo mole atu ‘a e “Tui Faka-Māmongá,” ‘o ‘osi, pea ngalo atu. Ka kuo ‘osi atu ‘a e taimi na‘e lau ai ko ha me‘a fuonounou peé, pe ko e fisi‘inaua he fukahi peaú, ka ko ‘eni kuo aka mo‘oni ‘i he loto mo e ‘ofa ‘anautolu kotoa ‘oku faka‘ei‘eiki fe‘unga ‘enau fakakaukaú ke tuku ki tafa‘aki ‘a e lau akó, kae fakatotolo‘i fakahangatonu mo mo‘oni ‘a e kaveingá ni.”15

“Na‘e ‘i ai ha ni‘ihi ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá mo ha ni‘ihi ne nau ‘osi kamata folau ki ‘Iulope [‘i Sepitema ‘o e 1839], pea ‘oku tau ‘amanaki ko hono toenga ‘o e ngāue fakafaifekau ko iá ‘e hoko atu ia ‘i he ngaahi ‘aho si‘i mei heni. … ‘Oku teka atu ‘a e ngāue ‘a e ‘Eikí ‘i ha founga mātu‘aki fakafiefia, ‘i he fonuá ni pea mo e maama motu‘á. Na‘e tānaki mai ha lauingeau ‘i ‘Ingilani ki hotau tokolahí; pea na‘a mo ia, kuo pau pē, he ‘kuo fakataha ia … mo e kakai ‘a ‘Ifalemí.’ [Hōsea 7:8]. Pea na‘e pehē ‘e he Fakamo‘uí, ‘‘Oku fanongo ‘eku fanga sipí ki hoku le‘ó’ [Sione 10:27]; peá ne toe pehē foki, ‘Ko ia ‘oku fanongo kiate kimoutolú, ‘oku fanongo ia kiate au’ [Luke 10:16]; mo e, ‘Vakai, te u ‘omi ‘a kinautolu mei he fonua ‘i he tokelaú, pea tānaki ‘a kinautolu mei he ngaahi ngata‘anga ‘o māmaní’ [Selemaia 31:8]. Pea hangē ko hono ongona ‘e Sione ‘a e le‘o ko ia na‘e pehē, ‘‘E hoku kakai, ha‘u meiate ia’ [Fakahā 18:4], pea ‘e pehē ‘a e pau ke fakahoko ‘a e me‘a kotoa pē; koe‘uhí ke mo‘ui ‘a e kakai ‘o e ‘Eikí ‘i he taimi ‘e ‘[hinga ai ‘a Pāpilone ko e lahí]’ [vakai, Fakahā 18:2.]”16

‘I ha tohi na‘e fai mei he Fale Fakapōpula Lipetií ‘i Mā‘asi ‘o e 1839, na‘e fakahā ai ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e ngaahi me‘a ko ‘ení, ‘a ia na‘e lekooti ki mui ‘i he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:12: “He ‘oku ‘i ai ‘a e tokolahi ‘oku kei ‘i he māmaní ‘i he ngaahi siasí mo e ngaahi fa‘ahi mo e ngaahi lotu kotoa pē, ‘a ia kuo fakakuihi ‘e he kākā olopoto ‘o e tangatá, ‘a ia ‘oku nau toka tata‘o ai ke kākaa‘i, pea ‘oku kei ta‘ofi ‘a kinautolu mei he mo‘oní koe‘uhí he ‘oku ‘ikai pē te nau ‘ilo ‘a e feitu‘u ke ‘ilo‘i ai iá.”17

Ngaahi Fokotu‘u Ki he Akó mo Hono Ako‘í

Fakakaukau‘i ‘a e ngaahi fakakaukau ko ‘ení ‘i ho‘o ako ‘a e vahé pe ‘i ho‘o teuteu ke ako‘í. Ke ma‘u ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii–xv.

  • Toe vakai‘i ‘a e palakalafi kakato hono ua ‘i he peesi 171–72. Ko e hā ‘oku fa‘a fie ma‘u ai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi e loto-to‘á ke fakahoko‘aki ‘etau fakamo‘oni ki hono Fakafoki mai ‘o e Ongoongoleleí mo e Tohi ‘a Molomoná? Te tau fakatupulaki fēfē ha fa‘ahinga loto-to‘a pehē?

  • Na‘e fakamatala‘i ‘e Siosefa Sāmita ‘a e po‘uli fakalaumālie ‘o māmaní; hili ia peá ne fakamo‘oni‘i ‘a e “ongoongo fakafiefia ‘o e fiefia lahi” ‘oku ‘i he ongoongolelei kuo fakafoki maí (peesi 172–74). ‘E founga fēfē hano ue‘i kitautolu ‘e he ongo fo‘i fakakaukau ko ‘ení ke fakaava hotau ngutú ‘o malanga‘aki ‘a e ongoongoleleí?

  • Lau ‘a e palakalafi faka‘osi ‘i he peesi 174. Ko e fē nai ha ngaahi taimi na‘e tu‘u ai e ‘Eikí ‘i ho tafa‘akí ‘i ho‘o ngaahi feinga ke ngāue fakafaifekaú?

  • Fakakaukauloto ki he ngaahi kupu‘i folofola na‘e faka‘aonga‘i ‘e Siosefa Sāmita ke fakamanatu‘i mai hotau fatongia ke ako‘i ‘a e ongoongoleleí ki he fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá (peesi 175). Fakakaukau‘i pe alea‘i ha me‘a te ke lava mo ho fāmilí ‘o fai ke vahevahe ai ‘a e ongoongoleleí ki ha ni‘ihi kehe.

  • Lau ‘a e palakalafi hono ono ‘i he peesi 175, ‘a ia ‘oku lea ai ‘a e Palōfitá ko e ngāue fakafaifekaú ko ha feinga ia ke fakatau‘atāina‘i ‘a e pōpulá. Ko e hā ha ngaahi founga ‘e lava ke lau ai ha kakai ko ha kau pōpula? (Ke ma‘u ha ngaahi sīpinga, vakai ki he peesi 172–74.)Ko e hā ha ngaahi founga ‘e lava ai ‘e he ngaahi ‘uluaki tefito‘i mo‘oni mo e ngaahi ouau ‘o e ongoongoleleí ‘o fakatau‘atāina‘i kinautolu?

  • Toe fakamanatu ‘a e fakaafe ‘a e Palōfitá ‘i he palakalafi fā ‘i he peesi 177. Ko e hā ha founga ‘e lava ke fakalotolahi‘i ai ‘e he fakaafé ni ‘a e kakaí ke nau ako lahi ange ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí? Toe fakamanatu ‘a e palakalafi kakato hono nima ‘i he peesi 177 pea mo e palakalafi faka‘osi ‘o e vahé. Ko e hā te tau lava ‘o fai ke tokoni‘i ai ‘a e kakaí ke nau “si‘aki [‘enau] meheka” ‘o fekau‘aki mo e Siasí? ‘E tokoni fēfē ‘etau ngāue ko iá ke ‘ilo ai ‘e he kakaí ‘a e feitu‘u ke nau ma‘u ai ‘a e mo‘oní?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo ma‘u ‘i ho‘o mo‘uí tu‘unga ‘i ho‘o feinga ke malanga‘aki ‘a e ongoongoleleí?

Ngaahi Potufolofola Fekau‘akí: Ma‘ake 16:15–20; 2 Nīfai 2:8; ‘Alamā 26:1–9, 26–37; T&F 42:6–9, 11–14; 88:77–83

Ma‘u‘anga Fakamatalá

  1. History of the Church, 1:81; mei he “History of the Church” (manuscript), book A-1, pp. 39–40, ‘Ākaivi ‘a e Siasí, Ko e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, Sōleki Siti ‘i ‘Iutā.

  2. History of the Church, 1:86–88; ne fakalelei‘i ‘a e faka‘ilonga leá; ne liliu hono fakapalakalafí; mei he “History of the Church” (manuscript), book A-1, pp. 42–43, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  3. Parley P. Pratt, Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. (1938), pp. 298–99; ne fakalelei‘i ‘a e fakapalakalafí.

  4. History of the Church, 2:5–6; ne fakalelei‘i ‘a e faka‘ilonga leá; mei he “The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad,” Jan. 22, 1834, ne pulusi ‘i he Evening and Morning Star, Feb. 1834, p. 135.

  5. History of the Church, 2:263; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita ki he kaumātu‘a ‘o e Siasí, Nōvema 1835, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō, ne pulusi ‘i he Messenger and Advocate, Nov. 1835, p. 211.

  6. History of the Church, 2:375; mei he miniti ‘o e fakataha alēlea ‘a e Kau Palesitenisī ‘Uluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá ne fai ‘i he ‘aho 16 ‘o Sānuali 1836, ‘i Ketilani ‘i ‘Ōhaiō; na‘e lipooti ‘e Uōleni Pēlisi.

  7. Faka‘aonga‘i ‘i he Wilford Woodruff, Deseret News, July 30, 1884, p. 434.

  8. History of the Church, 2:255–56; ne liliu hono fakapalakalafí; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita ki he kaumatu‘a ‘o e Siasí, Sepitema 1835, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō, ne pulusi ‘i he Messenger and Advocate, Sept. 1835, pp. 180–81.

  9. History of the Church, 2:229, futinouti; mei he “To the Saints Scattered Abroad,” Messenger and Advocate, June 1835, p. 138.

  10. History of the Church, 2:263; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita ki he kaumātu‘a ‘o e Siasí, Nōvema 1835, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō, ne pulusi ‘i he Messenger and Advocate, Nov. 1835, p. 211.

  11. History of the Church, 1:314–15; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita kia N. C. Sekitoni, ‘aho 4 ‘o Sānuali 1833, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō; ‘Oku fehālaaki hono sipela ‘o e hingoa ‘o e Sekitoní ‘o tu‘u ko e “N. E. Seaton” ‘i he History of the Church.

  12. Ko e tali ‘a e ‘ētitá ki ha tohi meia Lisiate Savalei, Times and Seasons, Mar. 15, 1842, p. 732; ne fakalelei‘i ‘a e fakapalakalafí; Ko Siosefa Sāmita na‘e ‘ētita he pepá.

  13. History of the Church, 5:368; mei ha fakahinohino ne fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 19 ‘o ‘Epeleli 1843, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uiliate Lisiate.

  14. History of the Church, 5:259; mei ha lea ne fai ‘e Siosefa Sāmita, ‘aho 22 ‘o Sānuali 1843, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi.

  15. History of the Church, 4:336–37; toe fakalelei‘i ‘a e sipelá; ne liliu hono fakapalakalafí; mei ha lipooti na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita mo hono ongo tokoni ‘i he Kau Palesitenisī ‘Uluakí, ‘aho 7 ‘o ‘Epeleli 1841, Nāvū ‘i ‘Ilinoisi, ne pulusi ‘i he Times and Seasons, Apr. 15, 1841, p. 384.

  16. History of the Church, 4:8–9; ne fakalelei‘i ‘a e faka‘ilonga leá; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita kia ‘Aisake Kālani, ‘aho 11 ‘o Sepitema 1839, Kōmesi ‘i ‘Ilinoisi.

  17. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:12; tohi meia Siosefa Sāmita mo ha ni‘ihi kehe kia ‘Etuate Patilisi mo e Siasí, ‘aho 20 ‘o Mā‘asi 1839, Fale Fakapōpula Lipetií, Tau‘atāina ‘i Mīsuli.

ʻĪmisi
Joseph preaching

Na‘e tatau ai pē pe ko ha malanga ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá kiate kinautolu na‘e ‘iate iá pe ko hono ‘oatu ‘a e kau faifekaú ki māmani, ka na‘á ne ‘ofa ‘i he ngāue fakafaifekaú.

ʻĪmisi
missionaries teaching

Na‘e na‘ina‘i e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he Kāingalotú ke nau ui ki he kakai kotoa pē ke nau omi ‘o ‘inasi he ngaahi tāpuaki ‘o e ongoongoleleí, “Hono ‘ikai faka‘ofo‘ofa pea ‘ikai fa‘a mafakamatala‘i ‘a e ngaahi me‘á ni ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá!”