Lautohi Faka-Sāpaté: Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí
Ko e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palōfita ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi Tāpuaki ʻoku maʻu mei hono Ako ʻo e Folofolá.


Ko e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palōfita ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi Tāpuaki ʻoku maʻu mei hono Ako ʻo e Folofolá.

“Fekumi ʻi he ngaahi folofolá–fekumi ʻi he ngaahi fakahā ʻoku pulusi atú, mo kole ki hoʻo Tamai Hēvaní, ʻi he Huafa ʻo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke ne fakahā moʻoni atu kiate koe, pea kapau te ke fai ia ʻi he mata ʻoku sio tāfataha ki Hono fakalāngilangiʻí, ʻo ʻikai ha toe veiveiua, te ne tali hoʻo lotú ʻaki e mālohi ʻo Hono Laumālie Māʻoniʻoní. Pea te ke toki ʻilo fakapapau ai kae ʻikai ʻi ha fakamoʻoni ʻa ha niʻihi kehe. He ʻikai ke ke fakafalala ki ha tangata ke ke maʻu mei ai ʻa e ʻilo ki he ʻOtuá; pe ʻe toe ʻi ai ha ʻuhinga ke ke toe fakafehuʻia ai ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá. He ʻikai; he ko e taimi ko ia ʻe maʻu ai ʻe he tangatá ha fakahinohino meiate Ia naʻá ne fakatupu iá, te nau ʻilo te Ne fakamoʻui kinautolu” (Joseph Smith, Teachings of the Prophet Siosefa Sāmita, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 11–12).

ʻOku ou houngaʻia ʻi hono fakamamafaʻi ke lau ʻa e folofolá. ʻOku ou fakatauange ʻe hoko ʻa e meʻá ni ko ha meʻa ʻe fakafiefia ange kiate kimoutolu ʻi ha toe meʻa kehe; kae lava ke hoko ia ko ha fengāueʻaki ʻi he ʻofa mo e ʻOtuá. ʻOku ou talaʻofa atu, ko e taimi ko ia te mou lau aí, ʻe fakamaama hoʻomou fakakaukaú pea ʻe fakahīkihikiʻi homou laumālié. ʻI he kamataʻangá, ʻe hā ngali fakapiko, ka ʻe lava ke liliu ʻo hoko ko ha meʻa fakaofo ʻo mou aʻusia ai ha fakakaukau mo ha ngaahi lea ʻoku faka-ʻOtua.” (Gordon B. Hinckley, “The Light within You,” Tūhulu, Siulai 1995, 99).

“ʻI hoʻomou lau ko ia fekauʻaki mo e moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, te mou toe vāofi ange ai mo Ia, ʻa ia ko e tupuʻanga ia ʻo hotau fakamoʻuí” (Gordon B. Hinckley, “Rise to the Stature of the Divine within You,” Tūhulu, Sānuali 1990, 97).

“ʻI heʻetau muimui ki he akonaki ʻa hotau kau takí ke tau lau mo ako ʻa e folofolá, ʻe lahi ha ngaahi lelei mo ha ngaahi tāpuaki te tau maʻu. Ko ha ako lelei mo fakatupulaki taha ʻeni te tau lava ke kau ki ai” (Howard W. Hunter, ʻi he Conference Report, Oct 1979, 91 pe Tūhulu, Maʻasi 1980.)

“ʻI he taimi ʻe ako fakamātoatoʻi fakatāutaha mo fakafāmili ai ʻe he ngaahi fāmilí ʻenau ngaahi folofolá mo fakahoko maʻu peé, … ʻe mālohi ange ʻa e ngaahi tafaʻaki kehe ʻo ʻenau kau ki he Siasí. ʻE fakatupulaki ʻa e ngaahi fakamoʻoní. ʻE fakamālohia mo ʻenau lotoʻakí. ʻE maluʻi ʻa e ngaahi fāmilí pea ʻe hoko mai mo ha ngaahi fakahā fakafoʻituitui” (Ezra Taft Benson, “Ko e Mālohi ʻo e Folofolá,” Tūhulu, Siulai 1986, palakalafi 20.)

“ʻOua naʻa tau fakamaʻamaʻaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau maʻu mei he toʻukupu ʻo e ʻEikí. ʻOku hoko ʻene folofolá ko ha taha ia ʻo e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga taha kuó ne foaki maʻatautolú. ʻOku ou naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou toe tokanga ange ki hono ako ʻo e folofolá. Fakahoko fakaʻaho ia ke ke maʻu ai ʻa e mālohi ʻo e Laumālié ke mo takaua ʻi ho ngaahi uiuiʻí. Lau kinautolu ki ho fāmilí pea ke akoʻi hoʻo fānaú ke nau ako mo fakamahuʻingaʻi kinautolu” (Ezra Taft Benson, “[Ko e Mālohi ʻo e Folofolá]” Tūhulu, Siulai1986, palakalafi ua fakamuimui tahá.)

“ʻI he taimi ʻoku ou tukunoaʻi ai hoku vā mo e ʻOtuá, ʻoku hangē leva ʻoku ʻikai fie fanongo mai ha telinga fakalangi, pe lea mai ha leʻo fakalangi, he ʻoku ou fuʻu mamaʻo ʻaupito. Kapau te u fekumi ʻi he ngaahi folofolá, ʻe vāofi ʻa e vā mamaʻó pea ʻe toe foki mai ʻa e ngaahi ongo fakalaumālié. Te u hoko ʻo toe ʻofa lahi ange kiate kinautolu ʻoku fie maʻu ke u ʻofa ki aí, ʻaki hoku lotó kotoa, mo ʻeku fakakaukaú kotoa mo hoku mālohí kotoa. Pea ʻi heʻeku ʻofa lahi ange kiate kinautolú, ʻoku ou ʻilo ʻoku faingofua ange ai ʻeku talangofua ki heʻenau ngaahi akonakí” (Spencer W. Kimball, The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 135).

“ʻOku ou ʻilo fakapapau ko e tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu, ʻoku ʻikai toe siʻi hifo he tuʻo tahá ʻi heʻetau moʻuí, ʻa e pau ke tau fekumi ʻo ʻiloʻi fakapapau ʻa e ngaahi folofolá ʻiate kitautolu pē— pea ʻoua muʻa naʻa tuʻo taha pē ʻetau kumi mo ako ki aí, ka tau toutou fai 34 ia” (Spencer W. Kimball, “Ko ha Koloa Mahuʻinga–Koe Folofolá!” Tūhulu, Tīsema 1985, 3).

“ʻOku ou tui ko e kakai ko ia ʻoku nau ako e folofolá, ʻoku nau maʻu ha maama makehe ʻi heʻenau moʻuí pea he ʻikai ke toe maʻu ia ʻi ha faʻahinga founga tukukehe pē ʻi hono ako ʻo e folofolá. ʻOku maʻu ai ha fakatupulaki ʻo e tuí mo ha holi ke fai ʻa ia ʻoku totonú pea mo ha ongoʻi fakalaumālie kae ʻumaʻā ha mahino ʻoku maʻu ʻe he kakai ʻoku nau ako ʻa e folofolá— tautautefito ki he ngaahi ngāue tuʻumaʻú—he ko hai ʻoku ʻikai ke ne taʻe fakalaulauloto ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku taha pē hono maʻuʻangá.” (Bruce R. McConkie, in Church News, 24 Sānuali 1976, 4).

“ʻOku ou fakatukupaaʻi e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ke nau maʻu ha ʻilo mo ha mahino fekauʻaki mo e folofolá. ʻOku hoko ʻa e ngaahi tohi toputapú ni ko hotau ʻā maluʻi mei he ngaahi ʻahiʻahi olopoto ʻa e filí” (Marvin J. Ashton, ʻi he Conference Report, Oct. 1977, 110; or Tūhulu, Fēpueli 1978).

“ʻOku ou talaʻofa atu kiate kimoutolu ʻe hanga ʻe he lotu fakafāmili fakaʻahó mo hono ako ʻo e folofolá ʻo langa ha maluʻanga mo ha uouangataha ʻi loto he ngaahi ngataʻanga ʻo ho fāmilí pea te ne fakakoloaʻi hoʻomou moʻuí mo teuteuʻi homou ngaahi fāmilí ke nau matuʻuaki e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e ʻaho ní pea mo e moʻui ka hoko maí” (L. Tom Perry, ʻi he Conference Report, ʻEpeleli 1993, 113; pe Tūhulu, Siulai1993).