Library
Upumoni


“Upumoni,” Autu ma Fesili (2023)

la oso

Taiala mo le Suesueina o le Talalelei

Upumoni

O le malamalama e toe taitai atu ai i tatou i le Atua

Ua tumu lo tatou lalolagi i vaaiga ma manatu eseese. O nisi taimi e faigata ona iloa po o ai po o le a foi le mea e talitonu i ai. Na saunoa mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf, a o auauna ai i le Au Peresitene Sili: ‟E lei i ai lava i le talafaasolopito o le lalolagi se taimi na faigofie ai lo tatou mauaina o le tele o faamatalaga—o nisi e sa’o, o nisi e sese, ma o le tele lava e na o ni vaega e moni. O le taunuuga la, e le’i i ai lava i le talafaasolopito o le lalolagi le sili atu ona taua o le aoao ia iloa ona iloatino moni le va o le upumoni ma le mea sese.” E ala i le sailia o punavai faatuatuaina ma faalagolago i le taitaiga a le Agaga, e mafai ai ona tatou iloa le mea moni ma le mea e le moni.

O Le A le Upumoni?

Ua faamatalaina e tusitusiga paia le upumoni o le “iloa lea o mea e pei ona i ai, ma e pei ona sa i ai, ma e pei ona o le a oo mai” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:24). Ua faatusatusa le upumoni i tusitusiga paia i le malamalama ma faaaliga mai le lagi (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:45; 88:66–67; Taiala i Tusitusiga Paia, “Upumoni,” Potutusi o le Talalelei). O le puna o le upumoni e faavavau o le Atua lava Ia. Ua faaalia mai upumoni paia i o tatou aso e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita ma isi perofeta o aso e gata ai. O upumoni o loo maua i le talalelei a Iesu Keriso e taua e saunia ai i tatou mo le faaolataga ma le faaeaga (tagai i le 2 Nifae 31:19–21; Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:10–12).

Taiala e faatatau i le suesueina o le talalelei: Liua, Aoaoina ma le Aoaoina Atu o le Talalelei a Iesu Keriso

Vaega 1

O le Atua o le Punavai o le Upumoni e Faavavau

teineitiiti o loo faitauina tusitusiga paia i tafatafa o le sami

O le Atua le Tama “ua tumu i le alofa tunoa ma le upumoni” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 66:12). Sa fetalai mai Iesu Keriso, “O a’u nei le ala, ma le upu moni, ma le ola” (Ioane 14:6). Na te folafola atu le upumoni—e masani lava e ala i le mana o le Agaga Paia ma e ala mai i perofeta—ma e le mafai ona pepelo (tagai Iakopo 4:13; Eteru 3:12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:37–38).

O le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso e aofia ai le atoatoaga o upumoni paia ua faaalia mai i o tatou aso. O upumoni paia e le masuia ma e faavavau (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:39; 88:66).

Ua valaaulia i tatou e le Atua e aoao upumoni paia e uiga ia Iesu Keriso, Ana aoaoga, ma Lana taulaga togiola. O nisi nei o upumoni aupito sili ona taua ua faaalia mai (tagai i le 2 Nifae 2:6–7; 31:15, 21; 3 Nifae 21:6).

Mea e mafaufau i ai

  • E le tutusa le taua o upumoni uma. Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita, “O mataupu faavae autu o lo tatou talitonuga o molimau a le au Aposetolo ma Perofeta, e faatatau ia Iesu Keriso, na maliu o Ia, ma tanumia, ma toetu mai i le aso tolu, ma afio ae i le lagi; ma o isi mea uma e faatatau i lo tatou talitonuga ua na o ni faaopoopoga i ai.” E mafai ona e tusia se laau ma tusi i luga o le ogalaau le “Na toetu Iesu Keriso”. Ona mafai lea ona e tusia i luga o lala, po o “faaopoopoga,” isi upumoni e te iloa e tuputupu ae mai lenei upumoni faavae. O le a le mea e tupu pe afai e vavaeeseina isi upumoni mai lenei upumoni faavae? Aisea e taua tele ai le molimau a perofeta ma aposetolo e uiga ia Iesu ma Lona Toetu i lo tatou faatuatua i isi upumoni? Mafaufau loloto pe faapefea ona e faamalosia lou faatuatua i le Faaola ma Lona Toetu, ma mafaufau pe faapefea e lena mea ona fafagaina lou faatuatua i isi upumoni o le talalelei.

  • E finagalo le Atua i Ana fanau uma ia aoao upumoni paia. I le folafolaga o le Toefuataiga, na aoao mai ai le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O i matou o Aposetolo [a Keriso] ua valaaulia tagata uma ia iloa—e pei ona matou iloa—o loo matala le lagi. Matou te faamautū atu o loo faailoa mai e le Atua Lona finagalo mo Ōna atalii ma afafine pele. Matou te molimau atu o i latou e su’esu’e ma le agaga tatalo i le sāvali o le Toefuata’iga ma galulue i le faatuatua o le a faamanuiaina e maua ā latou lava molimau e uiga i lona pa’ia ma lona faamoemoega e saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso, ua folafola mai.” E mafai ona e sailiili i le folafolaga o le Toefuataiga mo upumoni e tulaga ese ia te oe. Ona mafaufau loloto lea pe aisea e taua ai upumoni taitasi e iloa ma pe faapefea ona aafia ai filifiliga e te faia.

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • Faitau faatasi le faamatalaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson:

    “E feteenai i masalosaloga o nisi, ae o loo i ai moni lava se mea e ta’ua o le sa’o ma le sese. O loo i ai moni lava upumoni a’ia’i—upumoni e faavavau. O se tasi o mala o o tatou aso o le toalaiti lea o tagata e iloa le mea e liliu i ai mo le upumoni [tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:12]. …

    “O le mataupu faavae mamā a Keriso e mamana tele. E suia ai le olaga o tagata uma e malamalama i ai ma saili e faatino i lona olaga.”

    E mafai ona outou galulue faatasi e fai se lisi o upumoni e atoatoa pe faavavau (e pei o le “O le Atua o lo tatou Tama Faalelagi”) ma upumoni e le tumau (e pei o le “O le ofutino o loo ou ofuina e mumu” po o le “O loo timu fafo”). Aisea e taua ai le iloaina o le eseesega i le va o upumoni e faavavau ma upumoni le tumau? E mafai foi ona e talanoa e uiga i le mea e te “liliu atu ai mo le upumoni”—aemaise lava mo le upumoni e faavavau.

Aoao atili

Vaega 2

E Finagalo le Atua ia Tatou Aoao ma Faasoa Atu Upumoni Faalelagi

alii talavou ma le tamaitai talavou o loo faitauina tusitusiga paia

E finagalo lo tatou Tama Faalelagi ia tatou iloa ma talitonu i upumoni paia o le talalelei. O lo tatou malamalama i upumoni e faavavau e sau mai le Atua e ala i le Agaga Paia. E taitaiina i tatou e le Agaga Paia i le upumoni (tagai 1 Korinito 2:9–10, 14; Moronae 10:4–5; Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:44–47). Pe a tatou filifili e galulue e faavae i upumoni tatou te maua, e mafai ona tatou maua nisi upumoni mai le Atua (tagai i le 2 Nifae 28:30; Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:26–28).

E finagalo foi le Atua ia i latou o e ua i ai le upumoni e faasoa atu i isi (tagai Enosa 1:26; Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:47; 75:3–5). Na poloaiina e le Alii mātua e tausi a’e a latou fanau “i le malamalama ma le upumoni” (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:40, 42). Ma e mafai foi ona tatou faasoa atu le talalelei i le toatele o e ua taofia mai le upumoni ona latou te le iloa po o fea e maua ai (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:12).

Mea e mafaufau i ai

  • Na aoao mai e Elder John C. Pingree Jr.:

    “E faaali mai e le Atua upumoni faaleaoaoga faavae e ala i perofeta, ma e faamautu mai e le Agaga Paia na upumoni ia i tatou ma fesoasoani ia i tatou e faaaogaina. E tatau ona tatou saili ma ia saunia e maua nei uunaiga faaleagaga pe a oo mai. E faigofie atu ona tatou maua le molimau a le Agaga pe a tatou lotomaualalo, tatalo ma le loto faamaoni ma suesue i afioga a le Atua, ma tausi Ana poloaiga.

    “O le taimi lava e faamautu mai ai e le Agaga Paia se upumoni patino ia i tatou, e faalolotoina lo tatou malamalama a o tatou faatinoina lena mataupu faavae. I le aluga o taimi, a o tatou ola ai pea i le mataupu faavae, tatou te maua se malamalama mautinoa o lena upumoni.”

    Mafaufau e tusi i lalo nisi o upumoni ua faaali mai e le Atua ia te oe e ala mai i perofeta. O anafea na e lagona ai le faamautu atu e le Agaga Paia o nei upumoni ia te oe? E mafai faapefea ona e saunia ma le loto i ai e maua ni uunaiga faaleagaga e uiga i upumoni o aoaoga faavae? E mafai faapefea ona e faatinoina lou malamalama i nei upumoni?

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • Faitau le 2 Nifae 28:26–30 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:11–13. Talanoa i mea o loo aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le aoaoina ma le mauaina o upumoni paia. Atonu e mafai ona e talanoa e uiga i isi faataitaiga o mea e tutupu pe tuputupu ae “i lea fuaitau ma lea fuaitau” po o le “sina mea itiiti iinei ma sina mea itiiti iina.” O le a se mea ua fautuaina mai e nei faataitaiga e uiga i le faatupulaia o lo tatou malamalama i le upumoni? Ona faitau lea o le fautuaga lenei mai ia Peresitene Nelson: “Ou te aioi atu ia te outou i le taimi nei—ia pulea e oe lava ia lau lava molimau ia Iesu Keriso ma Lana talalelei. Galue i ai. Faafailele ina ia tuputupu ae. Fafaga i upumoni. Aua ne’i faaleagaina i filosofia sese a alii ma tamaitai lē talitonu. A o e faia le faamalosiga faifai pea o lau molimau ia Iesu Keriso ma au faamuamua sili ona maualuga, vaavaai mo ni vavega e tutupu i lou olaga.” Faasoa atu i le tasi ma le isi pe na faapefea ona tuputupua’e lau molimau i le “alofa tunoa mo le alofa tunoa” ma lea “fuaitau i lea fuaitau.” O le a sou lagona i le uiga o le “pulea o lau lava molimau ia Iesu Keriso”? E mafai ona e totōina se mea ma faafailele faatasi ma matamata i lona tuputupu ae. Ona mafai lea ona e talanoa e uiga i mea e tutusa ai le faafaileleina o se laau ma le faafaileleina o a tatou molimau ma “fua” e mafai ona tatou seleseleina mai ia laau taitasi.

Aoao atili

Vaega 3

O Le Sailia o le Upumoni e ala i le Suesue ma le Faatuatua e Mafai Ona Taitaiina Atu ai i Tatou i le Saogalemu Faaleagaga

o se alii o loo faitauina ia tusitusiga paia

Ua faatonuina i tatou e le Alii ina ia “saili i le aoaoina, e ala lava lea i le suesue ma le faatuatua foi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:118). O lona uiga, faatasi ai ma isi mea, a i ai ni a tatou fesili e uiga i le talafaasolopito, aoaoga faavae, ma faiga masani a le Ekalesia, tatou te suesue i punavai faatuatuaina ma faaaoga le faatuatua ma le talitonuina o Iesu Keriso a o tatou sailia tali. E saili le fili e liliu ese o tatou loto mai le upumoni e faavavau (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 78:10; 93:39). O le taliaina o upumoni paia e mafai ona fesoasoani ia i tatou e teena ai le leaga ma aloese ai mai le agasala, sese, ma le taufaasese (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:23–25; 93:37).

Mea e mafaufau i ai

  • A o talavou Iosefa Samita, sa lagona le le mautonu a o ia sailia tali i ana fesili faaleagaga. Faitau le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:5–6, 10–13 e iloa ai pe na faapefea ona fesoasoani le Alii ia te ia. Na faapefea ona taitai atu o ia i le saogalemu faaleagaga i lana sailiga mo le upumoni? O le a se mea ua e aoaoina mai le aafiaga o Iosefa Samita e mafai ona fesoasoani ia te oe i lau sailiga mo le upumoni?

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • Ina ia amata se talanoaga e uiga i le saogalemu faaleagaga lea e mafai ona maua mai se molimau malosi o le upumoni, e mafai ona e talanoa e uiga i mea e te faia ina ia saogalemu ai mai faalavelave faafuasei, ma’i, po o mala faalenatura. O le a se mea tatou te fai atu i se tasi e manatu o nei faaeteetega e le manaomia pe le aoga ai foi le taumafaiga? Ona mafai lea ona outou faitau faatasi upu nei a Peresitene Thomas S. Monson: “Ua tatou ola i se taimi o faigata ma amioleaga tetele. O le a le mea o le a puipuia i tatou mai le agasala ma le leaga ua matua salalau solo i le lalolagi i nei aso? Ou te faamausali atu o se molimau malosi e uiga i lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, ma Lana talalelei o le a fesoasoani e taitai i tatou i le saogalemu. … E taua mo oe le i ai o sau lava molimau i nei taimi faigata, aua o molimau a isi e faatapulaa lona aoga mo oe.” Faasoa atu i le tasi ma le isi pe na faapefea ona puipuia oe faaleagaga e lau molimau patino i le upumoni e faavavau.

Aoao atili