Laipelí
Papitaiso


“Papitaiso,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ʻĪmisi
papitaisó

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

Papitaiso

“Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vai pea mo e Laumālie, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5).

Ko e fē ha taimi ʻi hoʻo moʻuí naʻá ke ongoʻi ai ʻa e fakaʻiseʻisa ko ē ʻoku hoko ʻi he hili hano fai ha fehālaaki lahi pe faiangahalá? Ko e tefitoʻi pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ʻe lava ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomala fakamātoato, mo e papitaiso ʻi he fakauku ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafaí, ke fakamolemoleʻi mo toʻo ai ʻetau ngaahi angahalá. ʻOku fakataipe ʻe he papitaisó ʻa e fanauʻi foʻoú—ko e kamataʻanga ʻo ha moʻui foʻou. Ko e ʻuluaki sitepu ia ʻi he hala ke hoko ai ko ha mēmipa ʻo Hono Siasí mo teuteu ke maʻu ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava toputapu ʻoku maʻu ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Ko e taimi ʻoku papitaiso ai koé, ʻokú ke fakamoʻoniʻi ki he ʻOtua ko e Tamaí ʻokú ke “loto-fiemālie ke toʻo kiate [koe] ʻa e huafa ʻo Kalaisí” (2 Nīfai 31:13). ʻOku fakafoʻou ʻa e palōmesi mahuʻinga ko iá ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke maʻu ai ʻa e sākalamēnití (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77).

Ko e Hā ʻa e Papitaiso?

Ko e papitaiso ʻi he fakauku ʻi he vaí ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafaí, ko e ʻuluaki ouau lakanga fakataulaʻeiki ia ʻo e fakamoʻuí mo e hākeakiʻí. ʻOku fiemaʻu ʻa e papitaisó kae toki hoko ha taha ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí pea ke hū ki he puleʻanga fakasilesitialé (vakai, Sione 3:5). ʻOku tau maʻu ʻi he papitaisó ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku fakaʻatā mai koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Vakai fakalūkufua ki he tefitó: Papitaisó

Ngaahi fakahinohino ʻoku fekauʻaki mo e ako ʻo e ongoongoleleí: Tui kia Sīsū Kalaisi, Fakatomala, Fakamoʻuí, Moʻui Taʻengatá, Ngaahi Fuakavá mo e Ngaahi Ouaú, Ngaahi Ouau Fakafofonga maʻá e kau Pekiá

Konga 1

ʻOku Fakaafeʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Kakai Kotoa ke Muimui ʻIate Ia mo Papitaiso

ʻĪmisi
Ko e papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsū Kalaisí

Neongo naʻe māʻoniʻoni mo ʻikai ha angahala ʻa Sīsū Kalaisi, ka naʻá Ne hāʻele mai kia Sione Papitaiso pea naʻe papitaiso Ia ke “[fakahoko] ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē” (vakai, Mātiu 3:13–17; Hepelū 4:15; 2 Nīfai 31:5–7). Kuo fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne fānaú kotoa ke nau muimui ʻi he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí pea papitaiso koeʻuhí ke nau lava ʻo maʻu ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, 2 Nīfai 31:13, 17–18). ʻOku tau teuteu ki he papitaisó ʻi he taimi ʻoku tau tui ai kia Sīsū Kalaisi mo fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, ʻa ia ko e fakatomala ʻoku hāsino ʻi he loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala (vakai, Molonai 6:1–3; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37).

Kuo fekauʻi ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻa e papitaisó ʻe ha taha ʻokú ne maʻu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, 3 Nīfai 11:21–28; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:72–74; 22:1–4, kau ai mo e talateu fakahisitōliá). ʻI Mē ʻo e 1829, naʻe fakafoki mai ai ʻa e ouau ʻo e papitaisó mo e mafai ke papitaisó ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻe ha talafekau fakalangi ko Sione Papitaiso (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–73).

ʻI he hisitōliá kotoa, kuo tokolahi ha fānau ʻa e ʻOtuá kuo nau moʻui pea pekia teʻeki ke nau ʻilo ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pe maʻu ʻa e papitaiso ʻoku fakahoko ʻi Hono mafai lakanga fakataulaʻeikí. Koeʻuhí ʻoku mahuʻinga ʻa e laumālie kotoa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻoku ʻomai ai ʻe Heʻene palaní ha faingamālie ki he kakai kuo pekiá ke nau ako ʻa e ongoongoleleí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:30–37). ʻOku feinga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí he ʻahó ni ke fekumi ki he hingoa ʻo e ngaahi kui kuo pekia naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ʻoku fiemaʻu ʻi he moʻui ko ʻení pea papitaiso fakafofongaʻi kinautolu ʻi he ngaahi temipale ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:16–18).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Naʻe tohi ʻa e palōfita ko Nīfaí fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe papitaiso ai ʻa Sīsū Kalaisí. Ako ʻa e 2 Nīfai 31:4–13. Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e papitaiso ʻa e ʻEikí? ʻOku ʻuhinga ki he hā ko hoʻomou papitaisó ko ha fakamoʻoni ia “ki he Tamaí ʻoku mou loto-fiemālie ke toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí”? (2 Nīfai 31:13).

  • Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37, ʻo kumi ʻa e ngaahi founga mahuʻinga ʻoku totonu ke teuteu ai ha taha ke papitaisó. ʻE lava fēfē ke ʻomai ʻe he potufolofola ko ʻení ha fakahinohino ki ha mēmipa ʻo e Siasí naʻe papitaiso ʻi ha taʻu kei siʻi ange?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Ko e tokāteline ko ia ʻo e papitaiso maʻá e pekiá kuo fakafoki maí naʻe hoko ia ko ha tāpuaki kāfakafa kia Siosefa Sāmita pea mo e Fuofua Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo tatau pē kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní. Mamata ʻi he foʻi vitiō “Glad Tidings: The History of Baptisms for the Dead” (6:55), pea fakakaukau pe naʻá ke mei ongoʻi fēfē ke hoko ko ha taha ʻo e Fuofua Kāingalotu naʻa nau ʻilo ki he tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e pekiá. Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he tokāteline ko ʻení fekauʻaki mo e palani ʻa e Tamai Hēvaní ki he fakamoʻuí?

Ako lahi ange

Konga 2

ʻOku Teuteuʻi Koe ʻe he Papitaisó ki he Moʻui Taʻengatá

ʻĪmisi
ko ha fāmili ʻoku nau fāʻofua

ʻOku fakataipe ʻe he papitaisó ʻa e pekia, telio, mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tokoni ʻa e fakatātā mahuʻinga ko ʻení ke tau ʻilo ʻa e fakataipe hono fanauʻi fakalaumālie kitautolu, ʻi he taimi ʻoku tau paptaiso aí. ʻI he toe tuʻu ʻa Sīsū Kalaisi mei he maté ki he moʻui foʻoú, ʻoku totonu foki ke tau “felakaʻi ʻi he moʻui foʻou” ʻi he taimi ʻoku tau tuʻu hake ai mei he vai ʻo e papitaisó (Loma 6:4; vakai foki, veesi 3–11).

ʻOku toe fakatatau foki ʻe he folofolá ʻa e papitaisó, pea mo e liliu fakalaumālie ʻoku hoko ki he kau muimui loto-fakatōkilalo ʻo Sīsū Kalaisí, ki he fanauʻí (vakai, Sione 3:1–8). Ko kinautolu kotoa ‘oku papitaiso mo feinga ke muimui ‘ia Sīsū Kalaisí ʻoku fanauʻi foʻou kinautolu ʻi he vaí mo e Laumālié, pea “fakamaʻa ʻa [kinautolu] ʻi he toto, ʻa ia ko e taʻataʻa ʻo [Kalaisí],” ʻo hangē pē ko ha valevale ʻoku fanauʻi ʻi he vaí, totó pea mo e laumālié (Mōsese 6:59). Ko ia, ʻoku tokoni leva ke tau fakakaukau ki he founga ʻoku ʻomi ai ʻe he toe fanauʻi fakalaumālié, pe ko e “fanauʻi foʻoú,” ha faingamālie ke kamata foʻou ʻa e moʻuí (vakai, Mōsaia 5:7; 27:25–26).

ʻOku akoʻi ʻe he ʻEikí ʻoku muʻomuʻa ʻa e papitaiso ʻaki ʻa e vaí ʻi ha papitaiso ʻaki ʻa e afí. ʻOku ʻuhinga ʻeni ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne fakamaʻa mo fakahaohaoaʻi hangē ha afí (vakai, Ngāue 1:5; 2 Nīfai 31:13). ʻOku fakahoko ʻe he papitaiso ʻaki ʻa e afí ha fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá (vakai, 2 Nīfai 31:17; 3 Nīfai 9:19–20; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:6).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā:

    “Ko ha kakai kitautolu ʻoku ʻikai haohaoa ka ʻoku tau feinga ʻi he moʻui fakamatelié ke moʻui ʻo fakatatau mo e palani haohaoa ʻa e Tamai Hēvaní ki he fakalakalaka taʻengatá. ʻOku nāunauʻia, angaʻofa, mo lahi e ngaahi fiemaʻu ki Heʻene palaní. ʻE ʻi ai e taimi te tau maʻu e loto-vilitaki pea taimi ʻe niʻihi te tau matuʻaki ongoʻi taʻefeʻunga. Mahalo, te tau fifili pe te tau lava fakalaumālie ʻo fakahoko e fekau ke tuʻu taʻe-ha-mele ʻi Hono ʻaó he ʻaho fakaʻosí.

    “Ka ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo Hono Laumālié ke ʻakoʻi [kitautolu] ʻi he meʻa kotoa pē’ [Sione 14:26], ʻe tāpuekina moʻoni kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie te tau malavá. ʻOku fakaafeʻi mai ʻe he ngaahi ouaú ha taumuʻa fakalaumālie mo ha mālohi ki heʻetau moʻuí ʻi heʻetau feinga ke fanauʻi foʻoú pea hoko ko e kau tangata mo e kau fafine ʻo Kalaisí. ʻE lava ke fakamālohia hotau ngaahi vaivaí, pea ikunaʻi hotau ngaahi fakangatangatá.”1

    Ko e hā hotau fatongia ʻi heʻetau hoko ʻo “fanauʻi foʻoú”? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu ʻe ha taha ʻoku feinga ke “fanauʻi foʻou”?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Fakakaukau ke mamata ʻi he “Jesus Teaches of Being Born Again” (6:03), mo fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kulupú ke nau fakafanongo ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi kia Nikotīmasí. Naʻe fakaʻaongaʻi fēfē ʻe Sīsū ʻa e fakataipe ʻo e fanauʻi fakaesinó ke tokoni ke mahino kia Nikotīmasi ʻa e founga ke teuteu ai ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

Ako lahi ange

Konga 3

ʻOku ʻIkai Fiemaʻu ke Papitaiso ʻa e Fānau Īkí

ʻĪmisi
longaʻi fānau ʻoku lele

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻoku ʻikai ha angahala ʻa e fānau īkí ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá (vakai, Mātiu 18:3; Maʻake 2:17; Molonai 8:8). Koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻikai leva ke fiemaʻu ke papitaiso ʻa e fānau īkí. ‘Oku ‘a e ngaahi mātuá ʻa e fatongia ke akoʻi ‘enau fānaú ki he mahuʻinga ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomalá, papitaisó, mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–28). Kuo pau ke papitaiso ʻa e fānaú ʻi honau taʻu valú, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ko e taʻu ʻe ala ʻekea ai meiate kinautolu ʻenau ngaahi ngāué (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:71; 29:46–47; 68:27). “‘Ko e fānau iiki kotoa pē kuo nau pekia, ka naʻe teʻeki ke nau taʻu motuʻa feʻunga ke ʻekeʻi meiate kinautolu ʻa ʻenau ngaahi ngāué, ʻoku fakamoʻui mo kinautolu ʻi he puleʻanga fakasilesitialé” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:10).

ʻOku ʻi ai ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku faingataʻaʻia fakaesino ʻoku taʻofi ai kinautolu mei hano ʻekea ʻenau ngaahi ngāué. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke nau fakatomala pe papitaiso ka ʻoku fakamoʻui kinautolu ʻi he puleʻanga fakasilesitialé (vakai, Molonai 8:22; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:49–50; 137:10). Kuo fakamahinoʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí “ʻoku ʻikai totonu ke taʻofi ʻa e ngaahi ouaú [mei he niʻihi fakafoʻituitui ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó] kapau ʻoku moʻui taau ʻa e tokotahá, ʻokú ne loto ke ne maʻu kinautolu, mo ne fakahaaʻi ha tuʻunga fakapotopoto mo haʻisia feʻunga.”2

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi, “ʻOku maʻa ʻa e fānau valevalé, pea ʻoku ʻikai ke mamahi honau lotó, pe ʻi ai haʻanau ngaahi angahala ke nau fakatomala mei ai mo siʻaki, pea ʻi heʻene peheé ʻoku ʻikai lava ke papitaiso kinautolu ia ke fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá.”3 Lau mo hoʻomou kulupú ʻa e Molonai 8:4–15, 19–24. ʻE tokoni fēfē atu ʻa e potufolofola ko ʻení ke ke fakamatalaʻi ki ha niʻihi kehe ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻikai fiemaʻu ai ke papitaiso ʻa e fānau valevalé?

Ako lahi ange