2017
Talafaasolopito o Aiga ma Faamanuiaga o le Malumalu
February 2017


Talafaasolopito o Aiga ma Faamanuiaga o le Malumalu

Mai se aoaoga i le RootsTech 2016 Konafesi a le Talafaasolopito o Aiga i le Aai o Sate Leki, Iuta, ISA, i le aso 6 o Fepuari, 2016. Ina ia maimoa i le puega o le aoaoga i le Igilisi, Potukale, po o le FaaSipaniolo, asiasi i le lds.org/go/217Renlund.

I le taimi o le latou aoaoga i le RootsTech 2016, sa faamanatu atu ai e Elder Dale G. Renlund ma lona faletua o Ruta, ma lona alo tamaitai o Asalei, i le Au Paia o Aso e Gata Ai e faapea, o le mana moni lava e sau mai le tuufaatasia o le talafaasolopito o aiga ma faamanuiaga o le malumalu.

Ata
The Renlunds at RootsTech

ELDER RENLUND: Ia Tesema 1963, na faia ai e lo’u aiga se malaga e ono itula na tietie atu ai i le taavale mai Helsinki e agai atu i le atumotu o Larsmo, e i le talafatai i sisifo o Finelani. O iina na soifua a’e ai lo’u tama, ma na nofo ai lo’u tinamatua o Lena Sofia.

O tausaga na muamua atu, i le 1912, sa faalogo ai Lena Sofia ma lo’u tamamatua o Leander i faifeautalai mai Suetena o talai atu le talalelei toefuataiina. I lena vaitaimi, sa itiiti ifo ma le 800 faifeautalai i le lalolagi atoa.

Sa aoao atu e na faifeautalai le savali o le talalelei toefuataiina, ma na papatiso ai Lena Sofia ma Leander i le aso na sosoo ai. Sa avea i laua ma ni tagata o se paranesi toaitiiti, o le uluai paranesi i Finelani.

Na o ni nai tausaga mulimuli ane, ae maliu le tina o Leander lea sa latou nonofo faatasi, ona o le mamapala. I le 1917, na maliu ai foi Leander ona o le mamapala, ma tuua ai Lena Sofia o se fafine ua oti lana tane ma maitaga i lana tamaitiiti lona 10. O lena tamaitiiti—o lo’u tama—na fanau i le mavae ai o le lua masina talu ona maliu Leander. Sa iu ina lagomau e Lena Sofia le toafitu o lana fanau e toa 10. Sa o se tauiviga faigata tele mo ia, se tamaitai mativa ma le le taualoa, le tau faamaopoopoga o vaega na totoe o lona aiga.

Na toeitiiti lava atoa le luasefulu tausaga e le’i maua sana moe lelei i le po. Sa galue malosi ma topetope o ia i soo se galuega na te maua i le aso ia lava ai se tupe mo meaai e aai ai. A oo i le po, na te tausia tagata o lona aiga na lata ina maliliu. O le mea moni lava, sa faamalumalu ifo le oti i o latou luga. O na aso, sa taisi ai laupapa ma na masani ona tasili i luga o iviivi o fale e faamamago ai. Ona faaaoga lea o na laupapa e fai ai pusamaliu mo i latou na maliliu. E faigata ona vaaifaalemafaufau pe na faapei lagona o Lena Sofia.

I le aso na ou feiloai ai ia te ia i le 1963, na faatoa atoa lava le 11 o o’u tausaga, ae 87 o ia. Sa faano’uno’u o ia ona o le galue malosi i lona soifuaga atoa. Sa matuai faano’uno’u lava o ia, lea, pe a tu a’e mai lona nofoa, sa le’i suia lava sona umi. O le pa’u o ona foliga ma ona lima sa matuai mafiafia ma manumi—na pei le malo ma foliga mai o se pa’u na loa ona faaaoga.

Sa tu a’e o ia i le lelei sa ia mafaia ai, tusi atu i se ata o Leander i luga o le puipui, ma fai mai ia te a’u i le faaSuetena, “Det här är min gubbe” (O lo’u toalua lena).

Sa ou lesitala i se aoga e tautatala faaSuetena i se taimi na muamua atu o le tautoulu lena, ma na faatoa toe tau a’o ai la’u faaSuetena. Sa ou faapea na sese le faaaogaaga e lo’u tinamatua o le gagana i le taimi nei o le veape ina ua ia fai mai, “O lo’u toalua lea,” aua ua 46 tausaga talu ona maliu Leander. Sa ou fai atu i lo’u tina sa tatau ona faapea mai Lena Sofia, “O lo’u toalua lea sa i ai.” Sa na ona faapea mai o lo’u tina ia te a’u, “E te le malamalama.”

Na sa’o lava o ia. Sa ou le malamalama—e le pei o lo’u malamalama ua i ai nei. Talu mai lena aso, e tele taimi na ou tomanatu ai i le uiga o lena aafiaga ma le mea na aoao mai e lo’u tinamatua ia te a’u.

Mafaufau i le malosiaga ma le mafanafana atonu na ia mauaina mai le iloa o le mana o faamauga! O lena mana na te tuuina mai le taitaiga a o tatou suesueina ma aoao e uiga i o tatou augatuaa. O talafaasolopito o aiga ma faamanuiaga o le malumalu e mafai ona anoa i o tatou olaga, ae e oo mai le mana moni pe a tatou tuufaatasia le lua. E le na o le faafefiloia faatasi o mea e lua; ae, e fesoasoani le tasi e faatonutonu le isi. O le malamalama e faapea, o le a i ai se aso e faataunuuina ai nei sauniga mo i laua ma Leander, na aumaia ai le mafanafana ma le toafilemu ia Lena Sofia i le umi o le tele o tausaga o avea ma se fafine ua oti lana tane.

O Le Taua Moni o Talafaasolopito o Aiga

ASALEI: A aunoa ma talafaasolopito o aiga, e le mafai ona oo le pule faamau i le mea e tatau ona faaaogaina ai. Na pau le auala e iloa ai le taua moni o talafaasolopito o aiga ona o le pule faamau. O le mana moni o loo i ai i le tuufaatasiga.

SISTER RENLUND: Ese lo’u fiafia i lenei mataupu. Tatou te aoao i nei faamanuiaga uma i soo se mea i totonu o tusitusiga paia. O le tuufaatasia o ia mea [e lua] e aumaia ai le tele o faamanuiaga ma le mana i o tatou olaga. Se’i o tatou vaavaai i ni faataitaiga se lua.

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o loo ta’u mai ai e le Alii ia i tatou, na Ia auina mai Elia e “totō i loto o fanau folafolaga na faia i tamā.” Ma o lenei mea o le a liliu atu ai loto o fanau i o latou tama. Ou te manatu, o se vaega lenei Dale na toto e lou tinamatua i totonu ia te oe. Ona ta’u mai lea e le Alii ia i tatou, “o le a faamaʼumauina atoa le lalolagi i le afio mai [Faalua o le Faaola]” pe afai e le’i tupu lenei liliu atu (tagai MF&F 2:2–3). O se savali mamana tele lea.

E tusa lava la pe na ia i tatou faamaumauga uma o talafaasolopito o aiga e mafai ona tuuina mai e le lalolagi, ma mea uma e mafai ona tatou aoina mai, ae a aunoa ma le pule faamau na toefuatai mai e le perofeta o Elia, semanu e taofia ma “maumau” le Foafoaga. O le tasi lenei o uluai savali na faaali mai e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita i lo tatou tisipenisione.

ELDER RENLUND: E sa’o oe, Ruta. E aunoa ma so’u iloaina, na ou lagonaina le malosiaga ma le mana o tala ma faataitaiga i lo’u olaga atoa, mai lo’u tinamatua ma isi augatuaa.

O loo i ai se valoaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga vaega e 128, lea o loo sii mai ai e Iosefa Samita le Malaki 4:5–6. O loo ia faamalamalama mai ai le fuaitau “faaliliuina … loto o fanau i o latou matua” i le anotusi o le mana faamau ma le papatisoga mo e ua maliliu. Ona ia fetalai mai lea, “Ma ua lē gata i lenei, ae o mea na sa lei faaalia mai lava mai le faavaega o le lalolagi, ae sa tausi natia mai i e popoto ma mafaufau, o le a faaalia i tamameamea ma fesusui, i le tisipenisione lenei o le atoaga o taimi” (tagai MF&F 128:17–18).

Mafaufau i lena mea! Na muaivaai Iosefa Samita e faapea, e oo lava i tamaiti o le a malamalama ma iloa mea e le mafai e alii ma tamaitai atamamai o le lalolagi ona faamatalaina. E auai tamaiti ma le autalavou i le lalolagi atoa i nei faamanuiaga i aso uma, e pei lava na ou faia a’o 11 o’u tausaga, o le aoao e uiga i nei mataupu mai lo’u tinamatua ma lo’u tina. O tagata e le’i faalogo lava i le Faaola a o nonofo ai i le lalolagi, e mafai ona maua le avanoa e maua ai ia lava faamanuiaga e tasi e pei foi o i latou o e ua maua le avanoa i lenei olaga. E leai se tasi e le aofai ai i lenei avanoa mo faamanuiaga.

Sauniga o le Malumalu ma le Mana o le Tagata Lava Ia

SISTER RENLUND: Ma o sauniga o le malumalu e totonugalemu i le mana o le tagata lava ia. O le mea moni, ua tuuina mai e le Alii ia i tatou ni faataitaiga o lenei mana o le tagata lava ia. Sa aoaoina le Au Paia anamua e uiga i le manaomia o o latou faaeega paia ae latou te le’i faia le galuega o le faaolataga.

“Ua ao ai ia te aʼu le tatau ona faatali o aʼu toeaina mo se vaitau itiiti, mo le laveaiina o Siona—

“Ina ia mafai ona saunia i latou lava, ma ia mafai ona aoaoina atili atoatoa lo’u nuu, ma maua le poto masani, ma iloa atili atoatoa e faatatau i lo latou tiute, ma mea ua Ou manaomia mai i o latou lima.

“Ma e lē mafai ona faataunuuina lenei mea seia faaeeina aʼu toeaina i le mana mai luga” (MF&F 105:9–11).

O lea la, na aoao mai le Alii e uiga i le taua o le saunia ia maua faaeega paia o le malumalu, ina ia mafai ona faamanuiaina toeaina i le mana mai luga. O lenei faamanuiaga na mafai ai ona aoaoina atoatoa lelei le Au Paia ia faaaoga lelei lena mana.

ELDER RENLUND: E mafai ona faalautele atu lenei malamalamaaga pe a faaauau ona e faitau i le vaega e 109, i le tatalo o le faapaiaga o le Malumalu o Katelani. Na tatalo Iosefa Samita, “Ma ina ia mafai e tagata uma e ulufale mai i le faitotoa o le maota o le Alii ona lagona lou mana, ma lagona uunaia ai e tautino atu ua e faapaiaina lenei fale, ma o lou maota lava, o se afioaga mo lou paia” (MF&F 109:13).

ASALEI: Ioe, o sauniga o le malumalu e mama atoatoa ma mamana. Ae e mafai ona ou vaaia le ala, pe afai e te faaopoopo le malumalu i le galuega o le suesue ma le aoao e uiga i ou augatuaa, e malosi atu le mana ma aveina atu ai o tatou faamanuiaga i le tulaga e maualuga atu.

SISTER RENLUND: Dale, e te manatu na malamalama Lena Sofia i lena mea i le taimi na ia fai atu ai ia te oe e uiga ia Leander? Pe na sili atu ea le mamana o lona malamalamaaga ona sa ia iloa le taua o le mana o le malumalu faatasi ai ma lona alofa mo ia ma lona aiga?

ELDER RENLUND: Ioe, o le mea tonu lava lenei sa ia aoaoina mai. Na silafia e Lena Sofia, o lana tane ua loa ona maliu sa, ma o le a tumau pea ona avea ma ana tane i le faavavau atoa. E ala i le aoaoga faavae o aiga e faavavau, na tumau ai ona i ai Leander i lona olaga, ma se vaega o lona faamoemoega sili mo le lumanai. Sa pei Lena o isi, o e na “oti …i le faatuatua, e le’i maua mea na folafolaina, a ua iloa ai e i latou a e mamao, na mautinoa foi, ma latou talia ma le fiafia, ma latou tautino mai o tagata ese i latou ma aumau i le lalolagi” (Eperu 11:13).

I se faamautinoaga malosi o lona faatuatua i le pule faamau, i le 1938, na auina atu ai e Lena Sofia ia faamaumauga o le aiga mo lana fanau na maliliu o e sa silia ma le taivalu tausaga lo latou matutua i le taimi na maliliu ai. O le faiga lena e mafai ona faataunuuina ai o latou galuega o le malumalu, e ui ina sa le mafai ona paau atu o ia lava i le malumalu i lona soifuaga atoa. O nei faamaumauga o nisi ia o uluai faamaumauga na auina atu mai Finelani i se malumalu mo sauniga.

Tou te manatua le lu’i na tuuina mai e Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le RootsTech i le 2014?

ASALEI: Sa ia saunoa mai, “Ia saunia ni igoa se tele mo le malumalu o ni papatisoga tou te faia i le malumalu.”1

SISTER RENLUND: Ma i le 2015, sa ia faaopoopoina i ai ni upu se valu: “Fesoasoani i se tagata ia faia foi faapena.”2

Faaopoopo i Ai le Mana Faaleagaga

ELDER RENLUND: O lena tonu lava. Na ou mafaufau lava i lenei lu’i faaaposetolo ma pe faapefea ona faaauau le faateleina. A mafaufau i le tatou talanoaga, ou te talitonu e mafai ona tatou faaopoopo i ai se elemene o le mana faaleagaga i lenei folafolaga. Tatou faitau i le Esekielu mataupu e 47:

“Ona toe faafoi lea [e se agelu] ia [Esekielu] i le faitotoa o le fale [o le Alii]; faauta foi, ua alu ae le vai i lalo o le faitotoa o le fale i sasae: aua na faasaga ona lumafale i sasae, na alu ifo foi le vai na i lalo, mai le itu taumatau o le fale i le itu i toga o le fata faitaulaga.

“Ona ia aveina atu lea o a’u i le ala o le faitotoa i le itu i matu, na ia taitai faataamilo ia te a’u i le ala i tua i le faitotoa aupito i tua i le ala e faasaga i sasae; faauta foi ua tafe atu ai le vai i le itu taumatau.

“Ua alu ane i le itu i sasae le tagata sa i lona lima le manoa, ona ia fuatia lea o kupita e afe, ona ia taitaiina lea o a’u i le tasi itu o le vai; ua gata le vai i tapuvae.

“Ua ia toe fuatia se afe o kupita, ona ia taitaiina lea o a’u i le tasi itu o le vai; ua gata le vai i tulivae. Ua ia toe fuatia se afe o kupita, ua ia taitaiina foi a’u i le tasi itu; ua gata le vai i le sulugatiti.

“Ua ia toe fuatia se afe o kupita; ua avea ma vaitafe ou te le toe mafai ona asa: aua ua loloto le vai, o le vai e aau ai, o le vaitafe e le mafai ona asa. …

“Ona fai mai lea o ia ia te a’u, E tafe atu ia vai i le itu i sasae, ma tafe ifo i le laueleele mafolafola, ma oo i le sami: a oo atu i le sami, ona faamagaloina ai lea o le suasami.

“O mea ola uma foi e fetolofi i mea uma e oo i ai le vaitafe, e ola ia: e matua tele foi i’a, aua e oo i ai ia vai: ma faamagaloina ai; e ola ai foi mea uma e oo atu i ai le vaitafe” (Esekielu 47:1–5, 8–9).

Na vaai Esekielu i se vaitafe na faatupulaia a o tafe atu mai le fale. O le vai o loo tafe atu mai le malumalu e faatusa i faamanuiaga ia e tafe atu mai malumalu e faamalolo ai aiga ma tuu atu ia i latou le ola.

ASALEI: Ae e loloto atili le vai a o tafe mamao ese atu. E le o manino lena mea ia te a’u.

ELDER RENLUND: Mafaufau ia te a’u (o se tagata e toatasi), o o’u matua (ua toalua tagata), o matua o o’u matua (ua toafa tagata)—e alu lava e oo i tua, ma luma foi. O le siisii o le [loloto] o le vaitafe e talitutusa ma le vave o le tuputupu a’e o o tatou aiga i augatupulaga.

O faamanuiaga o le malumalu ua avanoa i mea uma ma tagata uma. Ni faamanuiaga ina a matagofie! “E ola ai foi mea uma e oo atu i ai le vaitafe.”

“Ua Umi Tele o Faatalitali o Ia”

Ata
Renlunds at RootsTech

ELDER RENLUND: O loo i ai i le Alii se fuafuaga e taulima ai tofotofoga patino a Lena Sofia, lo tatou faanoanoa, lou mala—o le mea moni, o faalavelave o tagata uma. Ua Ia toe fuatai mai i le lalolagi Lana perisitua ma Lona mana faamau. Na iloa e Lena Sofia lena mea, na faapena foi i lo’u tina o Mariana.

SISTER RENLUND: O le uiga [o lau tala] o le ala na ia auina atu ai le igoa o Lena Sofia mo galuega o le malumalu?

ASALEI: Ese lo’u fiafia i le tala lena. E le’i leva ona maliu Lena Sofia i le 1966, ona alu ai lea o Tinamatua Mariana lava ia e ave atu lona igoa i le Matagaluega o Gafa.3 Sa ta’u ane e le alii sa i le laulau ia te ia, o le tulafono a le Ekalesia, e tatau ona le itiiti ifo ma se tausaga talu ona maliu se tagata ona faatoa mafai lea ona fai galuega o le malumalu mo lena tagata. Sa tali atu Tinamatua Mariana, “Ou te le fiafia i lena tali. Ou te fia talanoa i se tasi e mafai ona tuuina mai se tali e ese mai. Ua umi tele o faatalitali o ia.”

Na fai mai Tamamatua Åke sa taumafai e tauanau o ia, ae sa ia iloa lelei lava le pupula na ia pupula atu ai ia te ia—e matuai maimau lava le taimi e fai atu ai se isi lava upu e uiga i le mataupu. Na tusia e Tamamatua i lana apitalaaga: “Atonu na tatau ona ou misi alofa i le alii sa i le [ofisa], o le na fai mai e leai se mea e mafai ona faia e le itiiti ifo ma se tausaga. Sa le’i silafia e si alii le tagata na la faafesagai. Atonu na mafai ona ou ta’uina i ai, peitai sa le’i fesili mai o ia.”4

ELDER RENLUND: E le’i atoa se lua masina mulimuli ane, faatasi ai ma le faatagaga a le Peresitene o le Ekalesia, na faamaeaina ai galuega o le malumalu a Lena Sofia ma Leander. Na fai Tinamatua Mariana ma Tamamatua Åke o ni sui mo Lena Sofia ma Leander, o e na faamauina mo le olaga nei ma le faavavau atoa i le Malumalu o Sate Leki. Pe ua outou silafia, i le taimi nei, o le tulafono a le Ekalesia e faapea, o se tagata sa le’i mafai ona maua faamanuiaga o le malumalu ona o le mamao, e le tau faatali mo se tausaga atoa? O lena auala, e mafai ai e isi e pei o Lena Sofia ona maua na faamanuiaga i se vave e mafai ai. E pei ona ta’u atu e Tinamatua Mariana i le alii i le Matagaluega o Gafa, “Ua leva tele ona faatalitali i latou.”

SISTER RENLUND: Oka se matagofie o lena aso mo lou aiga! Mafaufau i le olioli na lagonaina e Leander ma Lena Sofia, ae le ta’ua ai le olioli na lagonaina e a laua fanau. O nei faamanuiaga o le faatumutumuga lea o le aumaia faatasi o talafaasolopito o aiga ma galuega o le malumalu, ua aumaia ai le mana lea na tatou talanoa e uiga i ai i le aso.

Na ou manatuaina lata mai nei, sa saunoa Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i lenei mana. I ni tausaga ua tuanai, sa amata ona ia taumafai e uunaia tagata ia iloa faamanuiaga o le tuufaatasia o vaega paia e lua o le malumalu ma talafaasolopito o aiga.

Na saunoa Elder Bednar: “O talafaasolopito o aiga e le o se polokalama—ma faapea ai ona tatou tapuai i le malumalu. E auga lava i le mea e tasi, ia Keriso. Ma o loo i ai se mana i le sueina o [ou] lava augatuaa ma ave atu au lava igoa o lou aiga i le maota o le Alii Ua ou faia lena mea. Sa matou galulue ma talanoa ma le faitau selau ma le faitau afe o tagata o e na faia lena galuega. Ma e ui ina lelei lo tatou i ai i totonu o le malumalu, ae e sili atu le lelei pe afai na tatou faia le galuega ina ia mafai ona faataunuu ai na sauniga mo o tatou lava aiga ua maliliu.”5

ASALEI: Na folafola mai foi e Peresitene Russell M. Nelson, Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e mafai ona tatou vaaia lenei mana i o tatou olaga. Na saunoa o ia, “Ao i ai i galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga le mana e faamanuia ai i latou o i tua atu o le veli, o loo i ai foi le mana lava lea e faamanuia ai e o soifua. O loo i ai se aafiaga faamama ia i latou o loo faia lea galuega. O loo fesoasoani moni latou e faaea o latou aiga.”6

O Se Folafolaga o le Puipuiga

ELDER RENLUND: Ou te lagona le faafetai e faaopoopo atu la’u molimau ia latou molimau—e avea ma se isi leo faaopoopo faaaposetolo e lagolago ai lenei lu’i o le malumalu. Ou te faasafua atu le folafolaga o le puipuiga lea na ofoina atu i le taimi ua mavae. Uso e ma tuafafine, ou te folafola atu le puipuiga mo outou ma o outou aiga a o outou talia lenei lu’i e sue ni igoa se tele e ave atu i le malumalu e avea o ni sauniga tou te faataunuuina i le malumalu ma ia aoao atu isi ia faia foi faapea.

Afai tou te talia lenei lu’i, o le a amata ona tafe atu faamanuiaga ia te oe ma lou aiga e pei o le mana o le vaitafe na ta’ua mai e Esekielu. Ma o le a tupu le vaitafe a o faaauau ona e faataunuuina lenei galuega ma aoao atu isi ia faia foi faapea. O le a e maua e le gata i le puipuiga mai faaosoosoga ma maagao o le lalolagi, ae o le a e maua foi le mana patino—le mana e suia ai, mana e salamo ai, mana e aoao ai, mana e faapaiaina ai, ma le mana e liliu atu ai loto o tagata o lou aiga i le tasi ma le isi, ma faamalolo ai mea e manaomia le faamalologa.

Faamatalaga

  1. Neil L. Andersen, “‘O O’u Aso’ o le Malumalu ma Tekinolosi,” Liahona, Fep. 2015, 31.

  2. Neil L. Andersen, i le Ryan Morgenegg, “RootsTech 2015: Elder Andersen Adds to Temple Challenge,” lds.org/church/news/rootstech-2015-elder-andersen-adds-to-temple-challenge.

  3. Ua ta’ua nei o le Matagaluega o Talafaasolopito o Aiga.

  4. Mats Åke Renlund, “Reflections,” apitalaaga patino, 119.

  5. David A. Bednar, i le “The Turning of Our Hearts” (vitio), lds.org/topics/family-history/turn-our-hearts.

  6. Russell M. Nelson, “O Tupulaga e Sosoo i le Alofa,” Liahona, Me 2010, 93.