2017
O Le Siufofoga o le Agaga
February 2017


O Le Siufofoga o le Agaga

O le faalogo ma le totoa i le Agaga Paia e fesoasoani ou te iloa ai pe o o’u savali i le ala sa’o pe e tatau ona sui lo’u ala.

Ata
clock

Ata pue mai le iStock/Thinkstock

A o o’u laitiiti, sa i ai se faleoloa a lo’u tama sa faatau atu ma lipea ai uatifale ma uatitaulima. Sa tu le matou fale i le pito i tua o le faleoloa, o lea na ou tuputupu a’e ai faatasi ma le pao o uatifale ma uatitaulima.

I le uma ai o aso taitasi, e aumai ai e lo’u tama ia nisi o uatifale sa galue i le faiga i le aluga o le aso ma tautau i totonu o le matou fale i luga o puipui e latalata i o matou potumoe. Ou te le’i malamalama pe aisea na ia faia ai lenei mea, ma aisea na matou momoe ai ma na pao uma. Ae i le aluga o taimi, na oo ina avea le pao o uati eseese ma se vaega masani o po na semanu e taaligoligoa

O le lua tausaga mulimuli ane, sa amata ai ona ma galulue faatasi ma tama i le faleoloa, ma aoao mai ia te ia le lipeaina o uati. I se tasi taeao, sa ia tauina mai ai se mea na malamalama ai lo’u mafaufau ma fesoasoani ou te malamalama ai i le pogai na te faatautaua ai uatifale i fafo mai o o matou potumoe ae le tuu i totonu o le faleoloa.

“E mafai ona e aumaia le uatifale lea sa i talane o lou potumoe anapo?” sa ia fai mai ai. “Sa ou faalogologo i lona pao i le aluga o le po, ma ou iloa ai e le o ola lelei. Ou te toe fia tilotilo i ai.”

O lena la! I le taaligoligoa o le po, sa faalogologo ai o ia i le pao o le uati e pei lava o le faalogologo o se fomai i le tata o le fatu o se tagata ma’i. I le faagasologa o le lipeaga o ituaiga uatifale ma uatitaulima eseese mo se taimi umi, sa ia faamasania ai lana faalogo ia iloa ai e ala i le pao o se uati pe o ola lelei atoatoa pe leai foi.

Ina ua mavae lena aafiaga, sa amata ona ou faalogologo lelei i le pao o uati i le aluga o le po, e pei lava ona sa faia e lo’u tama. E ala i le faia faapea, na ou aoao ai e maitau pe na ola lelei se uati pe na manaomia ona fetuunai.

A o faasolo ina ou matua ma maua se malamalamaaga o mataupu faavae o le talalelei, na amata ona ou faatusaina lenei aafiaga i aafiaga lelei e mafai ona faia e le Agaga Paia i o tatou olaga. Na amata ona ou faatusaina taimi o tomanatunatuga ma mafaufauga loloto faaleagaga i taimi taaligoligoa o le po i le taimi o o’u laitiiti, ma amata ona ou faatusaina le pao o uati i le siufofoga o le Agaga e lapataia a’u, taialaina a’u, ma talanoa mai ia te a’u mai lea taimi i lea taimi.

Uiga Taua Faaleagaga

O lenei aafiaga na fesoasoani ou te iloa ai le moni o aafiaga na maua e Nifae i musumusuga a le Agaga Paia. Mai le Tusi a Mamona, ua tatou aoao ai, na faasoa atu e Nifae i lona uso o Sama “mea na faaali mai e le Alii ia te [ia] e ala mai i lona Agaga Paia” (1 Nifae 2:17; ua faaopoopo le faamamafa).

Sa masani lelei Nifae ma uunaiga a le Agaga Paia. Na tumu lona olaga i lagona o le alofa mai le Tama ma le Alo, lea na faaali mai ia te ia e ala i le Agaga Paia. A tatou toetepa i le olaga o Nifae, tatou te vaaia ai ni faataitaiga manino o le alofa o le Atua na faaali mai e ala i tatalo na taliina ma le taitaiga faaleagaga. O faataitaiga e aofia ai:

I lona talavou ma atonu foi na faatasi ai ma le fesoasoani mai le faataitaiga a ona matua, na atiina ae ai e Nifae se lagona magafagafa i le siufofoga o le Agaga. Sa ia atinaeina lenei gafatia e ala i le faaaogaina o uiga faaleagaga taua nei:

  • Manao: “Ma sa oo, o aʼu, o Nifae, … [sa] ia te aʼu foi le naunau tele e fia iloa mealilo a le Atua, o le mea lea, na ou tagi atu ai i le Alii” (1 Nifae 2:16). “Sa … ou fia iloa o mea sa vaai i ai loʼu tamā” (1 Nifae 11:1; tagai foi fuaiupu e 3).

  • Faatuatua: “na ou talitonu ai i upu uma na tautalaina e loʼu tamā” (1 Nifae 2:16).

  • Agaga tatalo: “Ma o aʼu, o Nifae, sa ou alu soo i le mauga, ma sa ou tatalo soo atu i le Alii; o le mea lea na faaali mai ai e le Alii ia te aʼu mea tetele” (1 Nifae 18:3).

  • Usiusitai: “Ma sa oo ina fai atu aʼu, o Nifae, i loʼu tamā: O le a ou alu ma fai mea ua poloaiina e le Alii, aua ua ou iloa e lē tuuina mai e le Alii ni poloaiga i le fanauga a tagata, vagana o le a saunia e ia se ala mo i latou ina ia mafai ai ona latou faataunuuina o le mea ua ia poloaiina ai i latou” (1 Nifae 3:7).

O Le Galuega a le Agaga Paia

Ata
Nephi praying

Sa agavaa lelei lava Nifae e talanoa e uiga i le sui lona tolu o le Aiga Atua. Na ia iloa ona faalogo i le siufofoga o le Agaga—po o luga o vai toafimalie po o vasa sousou. O ona aafiaga na taialaina ai o ia e tusi e uiga “i le galuega a le Agaga Paia”1 (tagai 2 Nifae 31–32). Mai ia Nifae ma isi perofeta, ua tatou aoao ai:

O le Agaga Paia e faaali mai: “E leai se tagata e mafai ona maua le Agaga Paia e aunoa ma le mauaina o faaaliga. O le Agaga Paia o se talifaaaliga”2 (tagai 1 Nifae 10:17–19; 2 Nifae 32:5; Moronae 10:5).

O le Agaga Paia e musuia: Na te tuu mai ia i tatou manatu, lagona, ma upu, e faamalamalama ai o tatou mafaufau, ma faatonu ai o tatou manatu (tagai 1 Nifae 4:6).

O le Agaga Paia e molimau mai: E molimau mai o ia e uiga i le Tama ma le Alo (tagai 2 Nifae 31:18; 3 Nifae 28:11; Eteru 12:41).

O le Agaga Paia e aoao mai: Na te faateleina lo tatou iloa (tagai 2 Nifae 32:5).

O le Agaga Paia e faapaia mai: Pe a uma ona papatiso, e mafai ona faapaiaina i tatou e ala i le mauaina o le Agaga Paia (tagai 3 Nifae 27:20).

O le Agaga Paia e faamanatu mai: Na te faamanatu mai mea i o tatou mafaufau i taimi e sili ona tatou manaomia ai (tagai Ioane 14:26).

O le Agaga Paia e faamafanafana mai: I taimi o faalavelave po o le leai o se faamoemoe, e mafai e le Agaga Paia ona faagaeetia o tatou agaga, aumai le faamoemoe ia i tatou (tagai Moronae 8:26), aoao i tatou i “mea filemu o le malo” (MF&F 36:2), ma fesoasoani ia tatou lagona “o le manuia foi mai le Atua, o loo silisili lava i mea uma e manatu i ai” (Filipi 4:7).3

O Aafiaga a le Agaga Paia

I le mataupu muamua o le Tusi a Mamona, ua tatou aoao ai “sa tumu [Liae] i le Agaga o le Alii” (1 Nifae 1:12). I le mataupu mulimuli o le Tusi a Mamona, o loo folafola mai ai e Moronae e faapea, “o le a ia faaali mai [e le Atua] le moni o [le Tusi a Mamona] ia te [i tatou], i le mana o le Agaga Paia” (Moronae 10:4).

Mai le amataga e oo i le faaiuga o lenei tusi musuia o tusitusiga paia, o loo auai malosi le Agaga Paia i olaga o le nuu o le Atua. O lenei aafiaga mamana e oo atu ma pai atu i le au faitau uma o le Tusi a Mamona o e tatalo, faaali le faatuatua, ma i ai se manao faamaoni ia iloa le moni (tagai Moronae 10:4–5).

E faapefea ona tatou iloa le Agaga Paia ma faaaoga le aia tatau ua tatou maua o ni tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ia maua ai le aafiaga a le Agaga Paia i o tatou olaga? Na aoao mai Elder Craig C. Christensen o le Au Peresitene o Fitugafulu: “E tofu uma i tatou ma ni aafiaga ma le Agaga Paia, e ui atonu e le o taimi uma tatou te iloaina ai. Pe a oo mai ia mafaufauga musuia i o tatou mafaufau, tatou te iloaina e moni na mea e ala i lagona faaleagaga e ulu mai i o tatou loto.”4

Ina ia faateleina lo tatou gafatia e maua aafiaga ma le taitaiga a le Agaga Paia i o tatou olaga, e pei o Nifae, e manaomia ona tatou atiina ae se manao ia maua, faaaoga le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, “tatalo e lē aunoa, ma ia lē faavaivai” (2 Nifae 32:9), ma usitai i poloaiga.

Ua talosaga mai Peresitene Thomas S. Monson ina ia tatou faia se isi mea e tasi: “Tatala o outou loto, e oo lava i o outou agaga, i leo o lena siufofoga faapitoa lea e molimau mai i le upumoni. … Tau ina ia tatou faalogo, ina ia tatou lagona lenei leo faamafanafana ma taiala lea o le a faatumauina i tatou i le saogalemu.”5

Mai lo’u tama, ua ou aoaoina ai le lesona o le faalogo i se auala moni—o le galue i uatitaulima ma uatifale. E oo mai i le aso, o loo ou teufatuina le lesona sa ia aoao mai ia te a’u. O le mea moni, o loo aumaia pea e le Agaga Paia lena lesona i lo’u mafaufau ma lo’u loto, ma ua Ia tuuina mai ia te a’u se folafolaga i mea lelei o le a oo mai.

O lena aafiaga ua fesoasoani ou te sailia ai ni taimi paganoa ina ia mafai ai ona ou faalogologo mo le siufofoga o le Agaga. O le faalogo ma le totoa i le Agaga Paia e fesoasoani ou te iloa ai pe o o’u savali i le ala sa’o pe e tatau ona sui lo’u ala, ina ia mafai ona ou ola e tusa ai ma le finagalo o le Tama Faalelagi.

Faamatalaga

  1. Robert D. Hales, “O Le Agaga Paia,” Liahona, Me 2016, 105.

  2. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 139.

  3. Mo se malamalamaaga atili i matafaioi a le Agaga Paia, tagai David A. Bednar, “Faatumauina Pea le Faamagaloina o a Outou Agasala,” Liahona, Me 2016, 59–62; Robert D. Hales, “O Le Agaga Paia,” 105–7.

  4. Craig C. Christensen, “O Se Meaalofa Le Mafaamatalaina mai le Atua,” Liahona, Nov. 2012, 14; ua faaopoopo le faamamafa.

  5. Thomas S. Monson, “Tausi i Poloaiga,” Liahona, Nov. 2015, 84.