2014
O Le Ekalesia i Pasila: Ua Iu Lava Ina Taunuu Mai i le Lumanai
Iulai 2014


O Paionia i Atunuu Uma

O Le Ekalesia i Pasila Ua Iu Lava Ina Taunuu Mai i le Lumanai

Ata
A Brazilian family standing outside of the Recife Brazil Temple which is in the background.

I le itu faaletino faapea ma le faitau aofai, o Pasila o le atunuu lona lima e aupito sili ona tele i le lalolagi. Ae o le 100 tausaga ua mavae, sa itiiti lava lona faitau aofai, ma na soona faaaogaina e nisi lona sosia faalenatura: o se siosiomaga o le teropika, oa o le laueleele, ma se oa tele o minerale ma le vai.

Sa faagaeetia Max ma Amalie Zapf ia Pasila ma filifili ai e avea ma o la nofoaga tumau. Sa la auai i le Ekalesia i Siamani i le 1908, ma malaga atu ai i Pasila ia Mati i le 1913. I le avea ai ma uluai tagata o le Ekalesia na nonofo i Pasila, sa la fiafia e nonofo i se atunuu sa matua tele ni faamoemoega. Ae sa lei faavaeina le Ekalesia i Amerika i Saute i lena taimi, ma na vave ona iloa e Max ma Amalie le lagona o le tuua na o i laua e aunoa ma le avanoa e auai i le ekalesia ma fegalegaleai ma isi tagata lotu.1

Ina ua mavae le 10 tausaga i Pasila, na iloa e Max ma Amalie Zapf se isi tagata faamaoni o le Ekalesia, o Augusta Lippelt, o le na malaga mai i le 1923 mai Siamani ma lana fanau e toafa ma lana tane e le auai i le ekalesia i le setete i saute o Pasila o Santa Catarina. Sa siitia atu le au Zapfs i Santa Catarina ina ia latalata atu i le au Lippelts.

I le lua tausaga mulimuli ane sa tatalaina ai le Misiona a Amerika i Saute i Buenos Aires, Atenitina. O le peresitene lona lua o le misiona, o K. B. Reinhold Stoof, e mai Siamani foi, sa musuia e faatu le Ekalesia i totonu o le faitau aofai tele o tagata fāi mai Siamani i Pasila i saute. I le 1928 na ia tofia ai ni faifeautalai se toalua, o William Fred Heinz ma Emil A. J. Schindler, i Joinville, se aai o i ai se faitau aofai tele o tagata malaga mai Siamani. I le 1930, na asiasi atu ai Peresitene Stoof i le au Zapfs ma le au Lippelts ma faatuina se paranesi, lea e mafai ai e aiga uma e lua ona auai faatasi i le lotu ma taumamafa i le faamanatuga.

O se eseesega tele ua faia i le 100 tausaga. A o lei taunuu mai le au Zapfs i le 1913, sa leai se tagata o le ekalesia i Pasila, leai ni faifeautalai, ma e leai se faatulagaga o le Ekalesia. O le taimi nei ua silia ma le miliona tagata o le ekalesia i Pasila, ua avea ai ma se atunuu e lona tolu le toatele o le faitau aofai o tagata o le Ekalesia (mai i le Iunaite Setete ma Mekisiko). Ua i ai nei aulotu o le Ekalesia i setete ma aai tetele uma o Pasila. Ua olioli e tupuga mai ia Max ma Amalie i faamanuiaga o se Ekalesia malosi ma olaola ma se talafaasolopito tulaga ese ma le matagofie.

O Le Tuputupu Ae Faapei o le Aluna

Na tuuina atu i Atenitina se valoaga i le 1926 e Elder Melvin J. Ballard (1873–1939) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na fautuaina ai faapea o le itulagi o le a faatelegese le uluai tuputupu ae e i ai se aso o le a maoae ai. Na ia valoia: “O le galuega a le Alii o le a tutupu lemu mo se taimi iinei e pei lava o se aluna ona tuputupu ae malie mai se fatu. O le a le vave tatupu a’e i luga i se aso e pei o le mataolela e tupu vave a’e ona pe lea.”2

Na o ni nai tagata na auai i le Ekalesia i le popofou o le Misiona a Pasila, lea sa tatalaina i le 1935. Na tele lava ina faagaoioia le Ekalesia i le gagana Siamani seia oo i le 1940, lea na suia ai i le Faapotukale, le gagana aloaia a le atunuu. Na auauna atu faifeautalai i le tele o aai i le atunuu atoa seia oo ina manaomia e le Taua Lona II a le Lalolagi ona latou tuua le atunuu. Na toe foi atu faifeautalai ina ua mavae le taua, ma toe amata ai le galuega.

I le aai o Campinas, i le setete o São Paulo, na auai ma tumau ai i le faamaoni ni nai alii ma tamaitai talavou. O se tasi o na uluai tagata o Antônio Carlos Camargo. Na ia auai a o talavou i le 1947, na tafafao faamasani ma faaipoipo i se tagata o le Ekalesia, ma i le 1954 na aoga i le Iunivesite o Polika Iaga ma mulimuli ane i le Iunivesite o Iuta. Na toe foi atu ma lona toalua i Pasila i le 1963 mo lana galuega i se kamupani lavalava ma sa ofo i le tuputupu ae o le Ekalesia. Ina ua la malaga ese i le 1954, sa na o ni nai tamai paranesi sa i ai, sa pulefaamalumalu ai ni faifeautalai Amerika. Ae peitai, i le taimi o lo la toesea mo le iva tausaga, toeitiiti atoa le 16,000 tagata Pasila na liliu mai i le Ekalesia, e aofia ai le tele o aiga talavou o e sa i ai tomai faataitai malolosi ma se tautinoga faamaoni. Na saunoa Antônio, “O i latou o ni agaga maoae ma le tamalii na filifilia e le Alii iinei i São Paulo.”3

I le 1966, i le 31 tausaga talu ona tatalaina le Misiona a Pasila, na faatulagaina ai le uluai siteki i Amerika i Saute i São Paulo. O Elder Spencer W. Kimball (1895–1985), a o avea ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na faatulagaina le siteki faatasi ma Walter Spät o le peresitene ma Antônio o lona fesoasoani lua.

Na o ni nai taitai fou na vaai muamua i se siteki o loo faagaoioia. Ae na saunia e le Alii Antônio, o le sa i ai se aafiaga taua i le Ekalesia i le Iunaite Setete ma sa mafai ona ia fesoasoani ai i le au peresitene o le siteki. Mai taitai i uarota ma paranesi o lena uluai siteki lea na maua mai ai taitai mo le tele o siteki faaopoopo. Sa lagonaina la latou uunaiga i le atunuu atoa a o amata le faatulagaina o siteki i se saoasaoa e faagaeetia loto.

O Se Vaitaimi o le Tuputupu Ae

Na uunaia e se tasi o faasilasilaga faafuasei le tuputupu ae o le Ekalesia i Pasila: le fausiaina o se malumalu. Na iloa e tagata le taua o malumalu, ae o le toatele sa na o le vaai i ai i ni ata pue. O malumalu aupito latalata ane sa i le Iunaite Setete, e faitau afe maila le mamao. Na asiasi atu Peresitene Kimball i Pasila i le 1975 ia Mati ma fofogaina ai i se konafesi faarisone le fausiaina o se malumalu i São Paulo. O le fiafia tele ma le osigataulaga tau tupe na taitai atu ai i lona faamaeaina i le 1978. Na fesoasoani tagata o le ekalesia e totogi le tau o le fausiaina o le malumalu e ala i foai. O le toatele o i latou na faatauina atu a latou taavale, teuga taugata, ma fanua ina ia maua ai ni tupe mo a latou foai.

O le faapaiaga o le malumalu ia Oketopa ma Novema i le 1978 na faatomua i le faaaliga e uiga i le perisitua ia Iuni (tagai Tautinoga Aloaia 2). O le uiga o lenei faaaliga ua mafai e tagata agavaa uma o le ekalesia i Pasila ona auai i le faapaiaga ma faamanuiaga o le malumalu.

Ata
Daytime shot of the Sao Paulo Brazil Temple.

O le faaaliga o le perisitua ma le faapaiaga o le malumalu sa avea ma uunaiga sili mo se tasi o galuega faafaifeautalai sili ona faamanuiaina ua vaaia i le Ekalesia: e silia ma le 700,000 tagata Pasila na auai i le Ekalesia i le luasefulu tausaga na sosoo ai.

Sa uunaia e mea faaopoopo na tutupu lenei faatupulaia. Sa i ai ni suiga faapolokiki ma faalauaitele i le atunuu na faafaigofieina ai le tuputupu ae. Sa agai atu i eria o le taulaga le toatele o tagata Pasila ma sa faigofie ai ona talia talaiga fou. I le taimi lava lea, na talosagaina ai e Peresitene Kimball peresitene o siteki o Pasila e faatutu ni sini e faateleina ai le numera o le autalavou Pasila e valaauina e auauna atu faamisiona. E lei umi ae sili atu ma le afa o faifeautalai faamisiona i Pasila o ni Pasila moni lava. O nei faifeautalai ua maea misiona na mulimuli ane avea ma taitai i le lotoifale o le Ekalesia.

Ae o le tuputupu ae o le Ekalesia na aliae ai se luitau: o le leai o se poto masani i tagata o le ekalesia. Ae ui i lea, o lenei luitau, sa i ai se taunuuga lelei: na manaomia ai le faateleina o le faatuatua ma le taitaiga faaleagaga i totonu o tagata o le ekalesia. Mo se faataitaiga, ia Novema i le 1992 na faatulagaina ai se siteki i Uruguaiana, i le itu i sisifo o Pasila, e mamao ese mai siteki ua faatulagaina o le Ekalesia. Ina ua valaauina se tagata faamaoni ua leva i le Ekalesia, o José Candido Ferreira dos Santos, e avea ma peteriaka o le siteki fou ua faatulagaina, na popole o ia. Sa ia faamatalaina i le Au Pulega aoao: “E le mafai ona avea au o se peteriaka. Ou te le iloa po o le a lena mea. Ou te le manatua se taimi na ou feiloai ai i se peteriaka ma e le o i ai so’u faamanuiaga faapeteriaka.” Na fautuaina atu e le Au Pulega Aoao se vaifofo. I le aai tuaoi o Alegrete, sa lei leva foi ona valaauina se peteriaka fou, o Ruí Antônio Dávila, ma sa i ai i se tulaga faapena. Sa manaomia le tuuina atu e peteriaka e toalua o ni faamanuiaga faapeteriaka i le tasi ma le isi.

A o mauaina e Uso Santos lona faamanuiaga mai ia Uso Dávila, sa faateia o ia a o ia faalogo i faamanuiaga na tuuina atu e faatatau i lona taimi ua tuanai ma ona manaoga faaletagata e leai se auala e ono silafia ai e le peteriaka. Ina ua oo i le taimi e tuuina atu ai e Uso Santos se faamanuiaga i luga o le ulu o Uso Dávila, na toe maligi foi loimata a o toe tupu lea lava aafiaga e tasi. Na feopoai alii e toalua mulimuli ane faatasi ai ma se malamalama loloto o le mea lea faatoa tupu.4 E pei lava ona musuia e le Agaga i laua e tuuina atu a la faamanuiaga faapeteriaka muamua, na musuia e le Agaga i laua a o la tuuina atu le sili atu ma le faitau selau o isi. Na saunia e le Alii ia na faamanuiaga faaleagaga e tele i se atunuu e le lava le poto masani i le Ekalesia.

Tupe Faaagaga Mo Aoga

O le le lava o le aoga i tagata lotu o se tasi lea o luitau. E masani lava, pe a foi mai faifeautalai i le aiga, sa saunia i latou faaleagaga ae le lava le a’oga ina ia maua ni galuega talafeagai. Na faamalamalama mai e Reinaldo Barreto, o se peresitene o le siteki i São Paulo, “Sa avea o se luitau maoae le mauaina o se galuega. E toatele faifeautalai na uma le faamoemoe o le alualu i luma, e oo lava i le le toe maua o le malosi faaleagaga na latou maua i a latou misiona.” O le aoga o le ki masani lea i le faatoilaloina o lenei luitau.

O lea la, o le faatulagaina o le Tupe Faaagaga Mo Aoga e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) i le 2001 ua faamanuiaina ai le faitau afe o faifeautalai ua maea misiona o Pasila. Ua maua ai e i latou ni avanoa faaleaoaoga, lea ua maua ai ni galuega sili atu. Ua sili atu ona mafai ai ona tausia e tagata se aiga ma faalautele a latou a’oga. Na saunoa mai Peresitene Barreto, lea na avea ma faatonu o le polokalama o le TFA i Pasila, “O se faamanuiaga le vaai i tagata talavou ua faauma a latou aoga ma maua ni galuega lelei, ae o le manuia moni o le polokalama o le vaaia lea o le faateleina o le tulaga o le talitonuga ia i latou lava. Ua faateleina lo latou faamoemoe.”5

Tagata Tuuto o le Ekalesia

O le malosi o le Ekalesia i Pasila e le na o le aofai o tagata o le ekalesia ae o lo latou foi tuuto i le talalelei. Mo se faataitaiga, o Gelson Pizzirani, o se pule ua litaea o se kamupani vaalele, sa ofoina mai i ai se galuega faigata ma lelei le totogi: e fesoasoani e fausia se kamupani vaalele fou i Pasila. I le taimi lava lea, na valaauina ai o ia ma lona faletua, o Miriama, e pulefaamalumalu i le Misiona a Pasila Brasília. Sa le fesiligia lava le mea e fai. Talu mai lo la papatisoga a o talavou, ua la tuuto atu o laua olaga i le Ekalesia. Ae lei faaipoipo i laua, sa valaauina Uso Pizzirani e avea ma peresitene o se paranesi. Sa valaauina o ia e avea o se peresitene o le siteki i le 25 o ona tausaga ma na ia taliaina isi valaauga e tele, e aofia ai le Fitugafulu Eria. Sa auauna atu Sister Pizzirani i le siteki ma le uarota i le Aualofa, Tamaitai Talavou, ma valaauga i le Peraimeri. Sa ia faailoa mai ona lagona e uiga i faamanuiaga o le talalelei: “Ua matuai faamanuiaina lou olaga ona sa ou taumafai e tausi i poloaiga. Mo poloaiga taitasi ou te tausia, ou te maua ai se faamanuiaga.”6

Ina ua uma le la misiona i Brasília, na faasalaveia le la fuafuaga o le a nonofo i le aiga ona o se valaauga mo se taimi puupuu e avea ma peresitene o le Misiona a Pasila Campinas. Ina ua uma se malologa mo ni nai masina, na la taliaina se valaauga i le 2013 e avea ma peresitene ma faatina o le Malumalu o Recife Pasila. O se tasi o faifeautalai na papatisoina Uso Pizzirani faatoa valaauina ma lona faletua e auauna atu i le Malumalu o Recife, lea o le a galulue faatasi ai le faifeautalai ma le tagata liliu mai.

O le faataitaiga a le au Pizziranis o le le taliaina o avanoa faigaluega ae auauna atu i le Alii e faagaeetia loto ae e le o se mea fou i tagata faamaoni o le ekalesia i Pasila.

O le 100 tausaga talu ona taunuu mai le aiga o Zapf i Pasila ua vaaia ai le tele o ni suiga lelei ae faapea foi ni mea faalavefau. Ae ui i lea o perofeta o e na asiasi atu, e lei faatuai lava le faailoa atu o le faatuatua i le lumanai o le atunuu. O na valoaga ua fua mai a o avea Pasila ma atunuu e tulaga muamua o se taitai i le lalolagi i le faatupualaia o le tamaoaiga ma atinaae. O tupuaga a le au Zapfs—i a latou fanau moni ma i latou na mulimuli i o latou tulagavae i le talalelei—o loo talisapaia faamanuiaga o le galulue malosi ma le onosai o na taumafaiga muamua e toto le fatu o le talalelei. O le vaega lona lua o le valoaga a Elder Melvin J. Ballard na tuuina mai i le 1926 ua faataunuuina: “E faitau afe tagata o le a auai i le Ekalesia iinei. O le a vaevaeina i le sili atu nai lo le tasi le misiona ma o le a avea ma se tasi e sili ona malosi i le Ekalesia.”

Faamatalaga

  1. Sibila Hack Nunes (afafine o le atalii o Max ma Amalie Zapf), faatalanoaina e Michael Landon, Curitiba, Pasila, Iulai 30, 2004, Church History Library.

  2. Melvin J. Ballard, i Bryant S. Hinckley, Sermons and Missionary Services of Melvin Joseph Ballard (1949), 100.

  3. Antônio Carlos Camargo, faatalanoaga e Mark L. Grover, São Paulo, Pasila, 27 Iuni, 2006, Harold B. Lee Library, i. 22.

  4. Jose Candido Ferreira dos Santos, faatalanoaga e Mark L. Grover, Rio Grande faia Sul, Pasila, 4 Me, 2010, Harold B. Lee Library; Rui Antonio Dávila, faatalanoaga e Mark L. Grover, Rio Grande do Sul, Pasila, 5 Me, 2010, Harold B. Lee Library.

  5. Reinaldo de Souza Barreto, faatalanoaga e Mark L. Grover, São Paulo, Pasila, 16 Iuni, 2006, Harold B. Lee Library, i. 14.

  6. Míriam da Silva Sulé Pizzirani, faatalanoaga e Mark L. Grover, São Paulo, Pasila, 21 Mati, 1982, Harold B. Lee Library, i. 7.

O Le Tuputupu Ae o le Ekalesia i Pasila

148

1935

216

1938

536

1948

1,454

1958

31,635

1968

54,410

1978

265,286

1988

703,210

1998

1,060,556

2008

1,239,166

2013