2014
Avea e Pei o Amona
Iulai 2014


Avea e Pei o Amona

O lenei tagata lauiloa mai le Tusi a Mamona e mafai ona aoaoina i tatou i le tele o mea e uiga i le galuega faafaifeautalai ma le faatoagaina mai i le taimi nei.

Ata
Men with sheep and goats.

Ata na tusia e Dan Burr

O Amona o se tagata toa i le Tusi a Mamona, lauiloa mo lana auaunaga lototoa lea na aofia ai le puipuia o lafu a Lamonae, o se tupu o sa Lamana (tagai Alema 17:25–39; 18:1–10).O le tala ia Amona, e pei o le tele o isi tala faatusipaia i le Tusi a Mamona, e mafai ona aoaoina ai i tatou i le tele o mea e uiga i le auala e uumau ai avanoa ma faatoilalo ai luitau tatou te feagai i lenei vaitaimi.

O Se Misiona Anoa

Na aoaoina e Suzanne E. Tarasevich o Millville, New Jersey, ISA, nisi o lesona mai ia Amona a o auauna atu faafaifeautalai faamisiona ma lona toalua, o Atofu.

“Ina ua taunuu mai i le matou pusameli le teutusi paepae lapoa, o loo i ai la maua valaauga o le misiona,” fai mai ai o ia, “na matua ma fiafia lava ma lou toalua. Na ma anapopogi ma tatalo e uiga i la maua valaauga. E le faapea ona sa ma popole e uiga i le nofoaga o le tofiga, ae na ma matuai mananao lava i se faamaoniga o le a ma maua ia tomai e faataunuu ai ma le anoa lo maua valaauga.

“Mulimuli ane i lena afiafi, faatasi ai ma fanau ma a latou fanau na potopoto mai, na matou tatalaina le teutusi ma faitauina la maua valaauga i le Misiona a Polani Warsaw. A o matou faia lena mea, na ma lagonaina le toafilemu i o ma’ua loto o lenei mea, e moni, o se tofiga ua faatatau lava ia i maua. Sa ma matuai fiafia lava.”

Ae peitai, i le taunuu atu ai i le misiona, sa tauivi Sister Tarasevich ina ia malamalama tonu lava po o le a le mea e mafai ona ia saofaga atu ai. “O lo’u toalua na vave lava ona tuuina i ai ni tiute lea na tuuina atu ai ia te ia ni avanoa luitauina, faaletaitai e fesoasoani ai i lona tuputupu ae,” o lana tala lea. “E ui ina leai se tasi o i maua na mafai ona tautala faaPolani, ae o lana auaunaga na foliga mai na sopo atu i le papupuni o gagana.” I le isi itu, na ia fai mai, “Sa masani ona ou tauivi ma lagona o le leai o se aoga ma le faaesea. Na ou masalomia le anoa o a’u taumafaiga faafaifeautalai.”

Faifeautalai Malolosi

Na iloa e Sister Tarasevich lona mafaufau e uiga i faifeautalai maoae i le Tusi a Mamona. “I le tele o tausaga a o avea au ma se faiaoga Peraimeri, e tele ina ou faaaogaina le mana musuia ma le malosi o tala e uiga ia Alema ma atalii o Mosaea e aoao ai fanau e uiga i le galuega faafaifeautalai. Soo se taimi lava ou te mafaufau ai i faifeautalai, o le ata o se Amona malosi ma le mamana e oso a’e i lo’u mafaufau, ma e mafai ona ou vaai atu faalemafaufau i faifeautalai talavou malolosi o la matou misiona o ni atalii faaonaponei a Mosaea. Ae sa ou mafaufau pe sa faaalia ai le le lava o le lotomaualalo o se tinamatua lauulu sinasina ina ia oo atu i lea ituaiga matafaioi.”

A o mafaufau o ia, na ia fai mai ai, na amata ona fesiligia lemu o ia e se leo mai totonu.

“O le a le tofiga muamua a Amona?”

“Ia avea o se auauna, e vaaia le lafu, ma faapotopoto mai mamoe na faataapeapeina,” o lana tali lea.

“Ia, avea loa ma se Amona.”

Saunia e Auauna Atu

O nei mafaufauga na tuuina atu ai ia Sister Tarasevich se malamalamaaga. “Na faafuasei lava ona ou malamalama tonu i le natura o lo’u tofiga e tatau ona i ai,” o lana tala lea. “Sa ou iloaina e ui e le’i mafai ona ou mauaina ia tomai o le gagana e manaomia e talai ai, ae o aafiaga i le Aualofa i le tele o tausaga sa saunia ai au e auauna atu i isi—ina ia saili, maua, ma alofa ia i latou o e o lagonaina le faagaloina ma le le faaaofiaina.”

Na amata ona ia vaai atu i ana galuega faafaifeautalai e ala atu i se vaaiga fou. “Na amata ona ou malamalama i le tele o auala e mafai ona foia ai e mataupu faavae e faatotonugalemu ia Keriso ia tulaga o le le atoatoa o le gagana,” na ia fai mai ai. “Na amata ona ou iloa mea e mafai ona ou faia e tausia ai le lafu ma faapotopoto mai ai ia mamoe ua faataapeapeina.”

Ina ua mavae lena mea, na ia fai mai ai, “o le olaga i le avea ai ma se faifeau faamisiona matua na avea ma se vaitaimi matagofie o le aoaoina ma le auauna atu ao faamanuiaina i maua e vaai i le suia ma le faatamaoaigaina e le talalelei o olaga o i latou e taliaina.” E masani ona ia lagona le fia pese i le mea na te ta’ua o le pese a Amona: “Ae faauta, ua atoatoa lo’u olioli, ioe, ua tumu lo’u loto i le olioli, ma o le a ou olioli i lo’u Atua” (Alema 26:11).

Laveaiina o Mamoe

O Peggy Wallace Poll o Weber i Saute, Iuta, ISA, na maua ona malamalamaaga mai ia Amona ina ua tofia o ia e aoao atu e uiga i le laveai ma le toe faatoaagaina mai i se fonotaga faaleaoaoga a taitai perisitua ma ausilali a le siteki.

“I le faitau ai i le tala masani o Amona, sa ou matauina ai se mea fou,” o lana tala lea. “Manatua, o lo o auauna atu Amona i se misiona i totonu o sa Lamanā. Sa tuuina atu ia te ia se tofiga e vaavaai mamoe tautupu. O loo i ai isi auauna ia te ia, ma a o latou aumaia mamoe i Sevusa e faainu, na faataapeapeina e faomea le lafu. O se mea e matuai taufaafefe lava lenei i isi auauna. O le mea moni lava, o isi o e na faatagaina mamoe e faataapeapeina na fasiotia, ma na latou mautinoa lava o le a latou pagatia foi faapea. (Tagai Alema 17:25–30 .)

“Ae na vaaia e Amona se avanoa,” o le tala lea a Sister Poll. “Na ia ta’u atu i isi auauna ina ia lototetele aua o loo i ai sana fuafuaga. Faitau le Alema 17:31–33, ma o le a e vaai manino ai i le faataunuuga:

  1. Matau i se vave e mafai ai, o loo misi ia mamoe.

  2. ‘[Faanatinati] atu ma le televave.’

  3. Faapotopoto faatasi ia mamoe.

  4. Toe aumai i latou ma le saogalemu i le lafu mamoe.

  5. Ia siomia i latou, faasaogalemu i latou, ma fafaga i latou i le alofa.”

Fai mai Sister Poll sa faagaeetia lava ia i auala e mafai ona faaaogaina ai lenei tala i le faatoaagaina mai: “E mafai ona vaai atu i le tala ia Amona o se faatusa o taitai o le Ekalesia i le taimi nei, o loo laveaiina tagata o le ekalesia o e ua faataapeapeina. O loo i ai ni uunaiga se tele i le lalolagi, e pei o le au faomea, e mafai ona tutulieseina tagata mai le afioga lelei a le talalelei. E tatau ona tatou mataala ma gaoioi vave pe a se se tasi o Ana agaga faapelepele mai le lafu.”

Na ia sii maia se saunoaga mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008), e faapea “Ou te faamoemoe lava, ou te tatalo foi, o i tatou taitoatasi … o le a faia se faaiuga e saili i latou o loo manaomia le fesoasoani, o e o i ai i tulaga atuatuvale ma faigata, ma siitia i latou i le agaga alofa i totonu o le li’o o le Ekalesia, lea o le a mafana ai i lima malolosi ma loto alolofa i latou, faamafanafanaina ai, lagolagoina ai, ma tuu atu ai i latou i le ala o le fiafia ma ni olaga faamanuiaina.”1

Faamatalaga

  1. Gordon B. Hinckley, “Aapa Atu ma se Lima Laveai,” Liahona, Ian. 1997, 103.