2014
Ko Hono ʻAi e Konifelenisí ke Hoko ko e Konga ʻEtau Moʻuí
Mē 2014


Naʻa Nau Lea Kiate Kitautolu

Ko Hono ʻAi e Konifelenisí ke Hoko ko e Konga ʻEtau Moʻuí

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi e niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke kamata ʻaki ha fealēleaʻaki fakafāmili pe fakalaulauloto fakatāutaha.

Maʻá e Fānaú

  • Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻe lava ke tau fili ke loto houngaʻia neongo pe ko e hā e ngaahi faingataʻa ʻoku hoko heʻetau moʻuí (peesi 70). ʻE tokoni ʻetau loto fakafetaʻi pe houngaʻiá ke tau fiefia mo angaʻofa ange pea tau tui mo falala ai ki he ʻOtuá. Ko e hā e ongo ʻokú ke maʻu he taimi ʻokú ke loto fakafetaʻi aí? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke ke ongoʻi loto houngaʻia ai he ʻaho takitaha?

  • Naʻe fakamatala ʻa Poni L. ʻOsikāsoni ko e palesiteni lahi ʻo e Kau Finemuí, ʻo fekauʻaki mo ha finemui ko Sela naʻe ʻalu mo ʻene faʻeé ʻo tokoni kia Pelinitā ko ha fefine ne fokoutua he mahaki uouá. Naʻe helu ʻe Sela e ʻulu ʻo Pelinitaá, milimili hono ongo nimá mo fotofota hono louhiʻi nimá mo e umá pea mo tokoni ke siʻi faofao (peesi 119). Fakakaukau ki ha ngaahi founga te ke lava ʻo tokoni ai. ʻOku lahi fau ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo fai neongo kapau ʻokú ke kei siʻi.

  • Naʻe ako mai ʻa ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he founga ne fakaʻaongaʻi ai ʻe ha taha ʻa e letá mo e pití ke tataki fakalelei ʻaki ha fanga hoosi (peesi 100). ʻOku lelei taha pē ʻa e ʻilo ʻoku maʻu ʻe he tokotaha angí, pea ʻoku muimui pē fanga hōsí ki he tokotaha angí, ʻo hangē ko e ʻafioʻi ko ia ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ʻoku lelei taha maʻatautolú, pea ʻe lava ke tau fiefia he taimi ʻoku tau muimui ai kiate Iá. ʻOku tatau pē nofoʻá mo e pití pea mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai hono tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e faʻahinga ongo fēfē ia?

  • Ne fai ʻe Seini A. Sitīveni ko e tokoni ʻuluaki ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Palaimelí, ha talanoa fekauʻaki mo ha kiʻi tamasiʻi naʻe tōmui he pasi akó pea naʻe siʻi lue lalo pē ki honau ʻapí (peesi 81). Ne kei mamaʻo ʻaupito mei honau ʻapí pea naʻá ne ilifia ko ia naʻá ne tūʻulutui ai ʻo lotu. Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo ueʻi ʻe he Laumālié ʻa Sisitā Sitīveni ke tuʻu hifo ʻo tokoniʻi ia. Kuó ke fakakaukau nai ki ha taimi naʻe tali ai ʻe he Tamai Hēvaní hoʻo lotú? Ko e hā ha founga kuó ke tokoni ai ke tali ha lotu ʻa ha taha kehe?

Maʻá e Toʻu Tupú

  • Naʻe akonaki mai ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻoku fie maʻu ke tau “lototoʻa ke tali ʻikai he taimi ʻoku totonu ke tau fai pehē aí, pea mo tau lototoʻa ke tau tali ʻio ʻo ka fie maʻu, pea lototoʻa foki ke fai ʻa e meʻa totonú he ko e totonú ia.” ʻI hoʻo ako ʻene leá (peesi 66), fakakaukau ki he ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá. Ko e hā e palani ʻe lava ke ke faʻu ke fakatupulaki ʻa e faʻahinga lototoʻa ko ʻení?

  • Naʻe fakamanatu mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kapau ʻoku tau ʻofa ʻi he Fakamoʻuí, te tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo ʻofa he niʻihi kehé hangē ko Ia naʻá Ne fakahokó (peesi 6). Pea ʻi heʻetau fai iá, kuo pau ke tau tuʻu mateuteu ke taukaveʻi ʻetau tui fakalotú “ʻi he anga fakaʻapaʻapa mo e manavaʻofa.” ʻOkú ke ʻiloʻi ha taha ʻoku ʻikai ke ne tui ki ha taha ʻo hoʻo ngaahi tui fakalotú? Ko e hā ha founga ʻe lava ke ke kei anga fakaʻapaʻapa ai pē ʻi hoʻomou aleaʻi mo taukapoʻi e ngaahi tui fakalotu ko iá?

  • Naʻe ʻi ai ha niʻihi ne nau lea fakahangatonu pē ki he toʻu tupú. Hangē ko ʻení, naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu mā Uá ha ngaahi fokotuʻu ki he toʻu tupú ʻo fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke nau ikunaʻi ai e ngaahi “ʻahiohio fakalaumālié,” hangē ko e fekumi ke maʻu ha nonga ʻi he temipalé (peesi 18). ʻI hoʻomou lau ʻeni mo e ngaahi lea konifelenisi lahi kehé, fakakaukau ke ke tohi hoʻo ngaahi fakakaukau ki he founga ke kei tuʻu mālohi aí.

  • Ko e taha ʻo e kovi lahi ʻo e ʻaho ní ko e ponokalafí. Naʻe pehē ʻe Linitā S. Līvesi ko e tokoni ua ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, ko e sivi lelei taha pē mei he faʻahinga kovi ko iá ko ha fakamoʻoni loloto mo tuʻuloa ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (peesi 15). ʻOku mālohi fēfē hoʻo meʻa sivi fakatāutahá? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakamālohia ia?

Maʻá e Kakai Lalahí

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he fakaʻau ke mahino kiate kitautolu ʻa e “meʻafoaki taʻe hano tatau” ʻo e Fakaleleí, ʻoku fakafonu ai kitautolu ʻe he ʻofa ki he Tamai Hēvaní, Fakamoʻuí mo e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá (peesi 91). ʻE lava fēfē ʻe he ʻilo ko ʻení ʻo toe fakaleleiʻi ange hoʻo ako ki he moʻui mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí lolotonga hoʻo ako fakatāutaha mo fakafāmili ʻa e folofolá pea mo e kalasi he lotú?

  • Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ko e konga lahi ʻene fiefiá ko e ola ʻo e kau ʻene kui uá ki he Siasí peá ne ngāue faivelenga mo taʻeueʻia ʻo aʻu ki he ngataʻangá, peá tuku mai ai ha tukufakaholo ʻo e ʻamanaki leleí ki hono fāmilí (peesi 22). Fakakaukau ke ʻai ha lisi ʻo e tokotaha kotoa pē ʻi ho fāmilí pea hiki e ngaahi fuakava mo e ouau ʻoku nau fie maʻu ke hokohoko atu ai ʻenau fononga he hala ʻo e fuakavá. Faʻu ha palani ke tokoniʻi ʻa e kau mēmipa ho fāmilí ke nau maʻu ʻenau fuakava hono hokó. ʻE lava ke ke vakaiʻi ha ngaahi founga ʻe lava ke toe mahuʻingamālie ange ai hoʻo ngaahi fuakavá ʻi hoʻo moʻuí ke ke lava ʻo tuku ki ho fāmilí ha tukufakaholo ʻo e ʻamanaki leleí.

  • Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻe lava ke hanga ʻe he ʻahiʻahí ʻo tataki kitautolu ke tau fakafalala ki he “ngaahi ngāue lelei, ʻaloʻofa, mo e angaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní,” ʻa ia te Ne “tokoni ke tau fuesia fiemālie ʻetau kavengá” (peesi 87). ʻI hoʻo lau ʻa ʻene leá mo e ngaahi lea ʻoku kamata ʻi he peesi 9, 18, 70, 81, mo e 106, vakai ki ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí ke ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.

  • ʻOku tukutaha e tokanga ʻa e nāunau fakalēsoni ʻa e toʻu tupú ki Meé, ʻi he kau palōfitá mo e fakahaá. Ke kau ʻi hoʻomou aleaʻi mo e toʻu tupú ʻa e ongoongoleleí ʻi ʻapi pea mo e lotú, fakakaukau ke mou ako ki he ngaahi lea ʻa ʻEletā Lawrence E. Corbridge (peesi 103) pea mo Marcos A. Aidukaitis (peesi 108) ʻo e Kau Fitungofulú, mo kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení: Ko e hā naʻe ʻikai tukunoaʻi ai ʻa Siosefa Sāmita ʻe hono ngaahi filí? Te tau ʻilo fēfē ʻa e moʻoní ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu ʻenau ʻohofi e ngaahi akonaki ʻa e ongoongoleleí?