2014
Ngāue Tokoni Faivelenga ʻi he ʻOfa
Fēpueli 2014


Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú

Ngāue Tokoni Faivelenga ʻi he ʻOfa

ʻĪmisi
Carol F. McConkie

ʻOku fakaafeʻi mai ʻe he ngāue tokoni faka-Kalaisí e Laumālie Māʻoniʻoní mo ʻomi ai e talaʻofa ʻo e melinó.

ʻĪmisi
composite of young boy giving shirt to his friend

Faitaaʻi ʻe Reeve A. Nield

Ne u sio tonu he fiefia ‘o e tokoni haohaoa, taʻe siokita ʻoku hā atu ʻi he ngaahi fakatātaá ni ʻi hono foaki ʻe ha kiʻi tamasiʻi ko hono hingoá ko ʻIlaisiā hono soté ki hano kaungāmeʻa tangata foʻou naʻá na fetaulaki ʻi ha kiʻi kolo maomaonganoa ʻi ʻAfilika. Ne sio ʻa ʻIlaisiā ki ha fie maʻu fakavavevave, peá ne fai leva ha tokoni. ʻOku tau maʻu e faingamālie ke fai ha tokoni ki he niʻihi kehé ʻi ha ngaahi founga lahi ʻo hangē pē ko e talavou ko ʻIlaisiaá. Mahalo he ʻikai fie maʻu ke tau foaki ki he niʻihi kehé ha sote, ka ʻo kapau te tau fanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau ʻilo e tokotaha ke tokoniʻí mo e founga ke tokoniʻi ai kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

“ʻOku faitatau pē e ngāue tokoní mo hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá,” pea ʻokú ne fakafofongaʻi ʻetau ʻofa he ʻEikí.1 Naʻe akonaki e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au te mou tauhi kiate au mo tauhi ʻeku ngaahi fekaú kotoa pē” (T&F 42:29); “ke ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa mo ho mālohí, ʻatamaí, mo e iví kotoa; pea ke ke tauhi kiate ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí” (T&F 59:5). ʻOku tau fuakava ʻi he papitaisó te tau tokoni ki he ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai, Mōsaia 18:10). ʻI heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Kalaisí, ʻoku tau feinga maʻu pē ke kau ʻi Heʻene ngāué, ʻa ia ʻoku kau ai e ngāue tokoní.

Ngāue Tokoní: Ko e Ngāue ʻa e Ongoongoleleí

Ko e ngāue tokoní ʻa e ngāue ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻoku mahino lelei ia mei ha talanoa ʻoku ou saiʻia ai kau kia Pilikihami ʻIongi. ʻI heʻene ʻilo ʻoku laungeau ha ngaahi saliote ʻa e kau paioniá ne maʻungatāmaki ʻe he ngaahi tūkunga fakalilifu ʻo e ngaahi feituʻu tokaleleí, naʻá ne akonaki ʻaki e mālohi ʻi he foʻi malanga faingofua ko ʻení ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1856: “te u ʻoatu he taimí ni ki he kakaí ni e kaveinga mo e lea ʻa e Kaumātuʻa ʻe malangá, … ko ʻeni ia, … ʻoku tokolahi hatau ngaahi tokoua mo e tuofāfine mo ʻenau ngaahi salioté ʻi he toafa tokaleleí, pea ko e lahi taha ʻo kinautolú ʻoku nau ʻi he maile ʻe 700 mei he feituʻú ni, pea kuo pau ke ʻomi kinautolu ki heni, kuo pau ke tau ʻave ha tokoni kiate kinautolu. Ko e malangá, ‘ko hono ʻomi kinautolu ki heni.’ …

“Ko ʻeku tui fakalotú ia; ko e fakahinohino ia kuo fai mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate aú, ke fakahaofi ʻa e kakaí. …

“Te u ui ki he kau Pīsopé he ʻahó ni, he ʻikai ke u tatali ki ʻapongipongi, pe ko e ʻaho hono hokó, ke teuteuʻi ha timi toho miuli ʻe onongofulu, saliote ʻe hongofulu mā ua pe hongofulu mā nima. ʻOku ʻikai te u fie maʻu ke ʻave ha fanga pulu, ʻoku ou loto ke ʻave ha fanga hoosi lelei mo e miuli. ʻOku nau ʻi he Vahefonuá ni, pea kuo pau ke tau maʻu kinautolu; mo ha toni mahoaʻa ʻe 12 mo ha kau taki lelei ʻo ha timi ʻe toko 40, makehe ia meiate kinautolu ʻoku nau angi e ngaahi timí. …

“ʻOku ou pehē kiate kimoutolu he ʻikai lava ʻe hoʻomou tuí, tui fakalotú, mo e lotu ʻoku mou talakí, ʻo fakahaofi ha foʻi laumālie ʻe taha ʻo kimoutolu ʻi he Puleʻanga Fakasilesitiale ʻo hotau ʻOtuá, kae ʻoua kuo mou fakahoko ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku ou akoʻi atu ko ʻeni kiate kimoutolú. Mou ʻalu atu ʻo ʻomi ʻa e kakai ko ia ʻoku nau lolotonga ʻi he feituʻu toafa tokaleleí.”2

“Fakahaofi e kakaí”—ko e fekaú ia. ʻI he taimi ʻoku tau tokoniʻi ai e niʻihi kehé, ʻoku tau kau ai he ngāue ʻo e fakamoʻuí. Hangē ko hono akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, “ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he ngāue pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17).

Ngaahi Faingamālie he Feituʻu Kotoa pē

ʻĪmisi
composite of teens doing service

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Sidney Hatada, Christina Smith, mo Whitney Tutt; toʻo mei he iStockphoto/Thinkstock

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau kumi ki ha feituʻu mamaʻo ke maʻu ai e faingamālie ke tokoní. Naʻe akonaki hotau palōfita moʻui ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní ʻo pehē, “ʻoku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha niʻihi ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokangá, fakalotolahí, poupoú, fakafiemālié, ʻetau angaʻofá—ʻo tatau ai pē pe ko ha mēmipa kinautolu ʻo e fāmilí, kaungāmeʻa, maheni, pe ko ha muli. Ko e toʻukupu kitautolu ʻo e ʻEikí ʻi he funga ʻo e māmaní, kuo fekauʻi mai ke tau tokoniʻi mo hiki hake ʻEne fānaú. ʻOkú Ne fakafalala mai kiate kitautolu takitaha”3

ʻOku finangalo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní ke tau tokoni ke fakafiemālieʻi e moʻui fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻa e niʻihi kehé (vakai, Mosaia 4:26). “Ko e ngāue maʻongoʻonga taha te tau lava ʻo fai maʻa ha niʻihi ʻi he moʻui ko ʻení … ko hano ʻomi kinautolu kia Kalaisi ʻi he tui mo e fakatomala.”4 ʻOku tau fokotuʻu ha sīpinga ʻo hono moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí. ʻOku tau vahevahe e pōpoaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau fai e hisitōlia fakafāmilí mo ʻave e ngaahi hingoa fakafāmili ʻo ʻetau ngaahi kuí ki he temipalé. ʻOku ʻi ai e taimi ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ko ha kiʻi ngāue tokoni siʻisiʻi mo manavaʻofa hangē ko ha foʻi malimali, fakalea anga fakakaumeʻa ʻo e mālō e lelei, fāʻofua ʻi he ʻofa, pe ko ha kiʻi tohi ʻo fakahaaʻi ai e houngaʻiá ke ne hiki hake ha loto mo fakafiefiaʻi ha laumālie. ʻI ha meʻa ʻe niʻihi, mahalo naʻa fie maʻu hano feilaulauʻi lahi ʻo e taimí mo e iví.

Ka ʻi he meʻa kotoa pē, ʻoku hanga ʻe he ngāue tokoni faivelengá, ʻofá, mo e anga faka-Kalaisí ʻo fakaafeʻi mai e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo ʻomi kiate kitautolu kotoa ha talaʻofa ʻo e “melino ʻi māmani pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí” (D&C 59:23).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, 2nd ed. (1966), 706.

  2. Brigham Young, “Remarks,” Deseret News, Oct. 15, 1856, 252.

  3. Thomas S. Monson, “Ko e hā Kuó u Fai Maʻá Ha Taha he ʻAhó ni?” Liahona, Nōvema 2009, 85.

  4. D. Todd Christofferson, “Huhuʻí,” Liahona, Mē 2013, 110.