2011
O Mea na Aoao ai Au e le Aau
Iuni 2011


O Mea na Aoao ai Au e le Aau

Na aoao au e le aau e le o uunaiga uma a taaga a tupulaga e le lelei. O nisi taimi e fesoasoani e te manuia ai.

Sa fitu ou tausaga, ma sa ou le iloa aau, ma o lea na lesitala ai au e lo’u tina i lesona aau i le aoauli faatasi ai ma lau uo o Angie. O faaiuga o lesona taitasi, e ave ai matou e lo matou faiaoga i le ogatotonu o le vaitaele e aoao a matou aau. Matou te saogalemu lava i le ogatotonu ona e apoapo i matou e lo matou faiaoga i lalo ifo o o matou manava ae matou te faaaogaina ni “mea faaopeopea” i o matou papatua.

Uunaiga a Taaga a Tupulaga i le Vaitaele

I se tasi aso e lei ofuina ai o ma ofu faaopeopea ma Angie, ma o lea na ma pipiimau ai i autafa o le vaitaele. Sa filifili Angie e fia aau i le isi itu o le tulimanu e faafesagai ma le puipui, pe tusa ma le fa futu (1.2 m) le mamao. Sa ou musu muamua, ae na ia luiina au. Ma e ui lava ina sa ou fefe, ae sa ou manavaina i totonu le tele o ea ma maulu i lalo o le vai, ma faamoemoe ia oo atu i le isi itu. Nai lo lou opeopea ma le faigofie e pei ona ou faia muamua ma lou ofu faaopeopea, sa amata ona ou magoto. Sa ou i ai i se tulaga popole. Sa ou iloa o le a ou malemo. Ona ou manatuaina lea o le mea na tau mai e lo’u faiaoga i nai vaiaso ua mavae atu: “Afai ua e le mautonu a o e aau, na o le aapa lava o lou lima e tasi i luga ae o le vai, ona sau lea o se tasi e fesoasoani ia te oe.”

I le oo mai o lea manatu, sa aapa ae lou lima i le itu sa ou faapea o luga. Ou te lei lagonaina se ea. Sa aapa solo lo’u lima i soo itu, ae ou te lei mauaina le pito i luga. O le taimi lava lena na taia ai lo’u ulu i le pito o le vaitaele. Sa faatali mai ai iina Angie mo au. Masalo na te lei iloa sa ou tau “malemo.”

O ni nai vaiaso mulimuli ane sa matou i ai ma lou aiga i se vaituloto. Ou te lei iloa lava aau, ma sa ou auau solo i le mea papau. Pe a ma le 10 minute ae ou vaaia loa se tasi o au uo o agai mai i le vaituloto. Sa ou popole. “E faapefea pe a iloa e Stephanie ou te le iloa aau?” Sa ou mafaufau ifo ai. Oka se maasiasi. O lea sa faafuasei ai ona ou faapau ifo i ou tulivae ma amata ona faafoliga o loo ou aau—sa ou savali i ou lima a o feaa solo ou vae. Sa puna mai Stephanie i le vai ma amata ona aau moi. Sa atili ai ona ou maasiasi. Ina ua mavae sina taimi sa sau o ia ma talanoa mai ia te au. Ona toe maulu lea i le isi itu, ae tuua au ma le maofa ona o le manaia o le faiga o lana aau. Sa faaauau pea ona ou faatagā aau, ma le pei e faavalevalea.

Ina ua mavae ni nai minute, sa ou filifili e taofi lou fefe ma taumafai e aau. Sa ou i ai i vai papau, ma sa ou siiina ou lima ma amata ona ou aau e pei o se taifau. Sa aoga. Sa ou faaopeopea. Sa na o ni nai sekone lava, ae sa ou opeopea. Sa ou faia ma toe faia i le afiafi atoa. E oo ane i le taimi na matou o ese ai, sa mafai ona ou auau i le vaituloto atoa.

E Malosi Uunaiga a Taaga a Tupulaga

Pe a ou mafaufau i tua i na aafiaga e lua, sa ou ofo i le malosi o uunaiga a taaga a tupulaga. O le tasi o aso na toeitiiti ai lava ou malemo; ao le isi aso na uunaia ai au ina ia aoao e aau. O le tulaga lava lena o loo i ai ia uunaiga a taaga a tupulaga—e mafai ona avea ma mea lē lelei po o le lelei foi, ae e malosi tele lava.

O uunaiga a taaga a tupulaga o se tasi lea o mafuaaga na le mafai ai ona talitonu le Au Faresaio i fetalaiga a Keriso: “Ua sili lo latou manao i le viiga mai tagata, nai lo le viiga mai le Atua” (Ioane 12:43). Na vaai Liae i ni tagata i lana miti o e na maasiasi i le Alii ona sa tauemu ma tusi o latou lima i le fale tele ma le vateatea (tagai i le 1 Nifae 8:26–28).

Ua ou masani i lenei itu le lelei o uunaiga a taaga a tupulaga—o le itu lea e liliu ese ai tagata mai le faia o le mea latou te iloa e sao. Na ulagia au ona o ou tulaga faatonuina o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Na i ai ni au uo o e na mananao ou te gaoia ni ofu, kopi i taimi o suega, ma agaleaga atu i isi tagata. Nai lo le mananao ou te opeopea ma manuia, na foliga mai o i latou o ni taula o loo tosoina au i lalo, ma taumafai e lelemo au.

Ae na i ai foi ni au uo na musuia au e faia mea lelei—mea na lelei atili ai lou olaga, ae le o le leaga. A o ou i ai i le vasega valu, sa tauanauina au e lau uo o Ali ou te taumafai i le au faafiafia mo le tausaga aoga e sosoo ai. Sa lei avea ma se mea faigofie lea tulaga, talu ai a mafaufau e taumafai i se gaoioiga ao avea ma se tausaga muamua i se aoga maualuga tele sa taufaafefe lea. Sa tauanauina au e Ali e fai se mea aoga ou te le mafai ona faia e aunoa ma se uunaiga laitiiti mai se uo. Ma ona o le lelei o lenei uunaiga a taaga a tupulaga, sa faafaigofie ai a’u fetuunaiga mo le aoga maualuga.

O uo lelei na musuia au i lou taimi atoa i le aoga maualuga faapea ai ma le kolisi, aumai ai ia te au le lototoa e tauva ai e avea ma se taitai o le aoga, galue mo ni togi lelei, ma tausia ai se molimau o le talalelei. Sa avea nei uo ma ni faatosinaga lelei i lou olaga. Sa latou mananao ina ia faamanuiaina au, ma sa latou fesoasoani i lou tuputupu ae.

O nei aafiaga na aoaoina ai au e le o uunaiga uma a taaga a tupulaga e le lelei, e pei ona manatu ai le toatele o tagata. E fuafua lava i le ituaiga o uunaiga ma le tagata o loo sau ai. Sa ou aoao afai e siomia au e se ituaiga faatosinaga lelei, o le a ou le magoto i lalo i ala o le lalolagi. O uunaiga lelei mai le Ekalesia ma uo e i ai tulaga faatonuina maualuluga, o se malosiaga lea o loo avea e pei o se ofu opeopea i lou olaga, e faaopeopeaina au.

Ata na tusia e Steve Kropp