2011
Ia haamana‘o noa â Ia’na
Eperera 2011


Ia haamana‘o noa â Ia’na

No roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia i te Fare Haapiiraa Teitei no Brigham Young–Idaho, i te 27 no tenuare 2009. No te faaroo i te a‘oraa na roto i te reo peretane, a haere atu i ni‘a i te web.byui.edu/devotionalsandspeeches/default.aspx.

Ia haamana‘o noa ana‘e tatou i te Faaora, e nehenehe ïa ia tatou ia « rave ma te oaoa i te mau mea atoa e vai nei i roto i to tatou mana », ma te ti‘aturi e e turu To’na mana e To’na here ia tatou na roto i te mau mea atoa.

Hōho’a
Elder D. Todd Christofferson

Te haapapû nei te mau pure no te oro‘a e te hoê o te mau opuaraa tumu no te oro‘a mai tei haamauhia e te Fatu ra ia Iesu Mesia ia nehenehe ïa ia tatou « ia haamana‘o â Ia’na e amuri noa’tu » (PH&PF 20:77, 79). Te haamana‘oraa i te Faaora o te haamana‘oraa iho ïa i Ta’na Taraehara, tei faahoho‘ahia mai e te pane e te pape ei mau tapa’o no To’na mauiui e To’na pohe. Eiaha roa tatou e haamo‘e noa‘e i te mea Ta’na i rave no tatou, no te mea anahi e aita Ta’na Taraehara e To’na Ti‘a-faahou-raa, aita ïa e auraa to te oraraa. Au‘ae râ Ta’na Taraehara e To’na Ti‘a-faahou-raa e noaa ai i to tatou mau oraraa te mau rave‘a hanahana e te mure ore.

Te hinaaro nei au e faananea roa’tu i ni‘a i na hi‘oraa e toru no te parau « ia haamana‘o â ia’na e amuri noa’tu : a tahi, te tutavaraa ia ite e ia pee i To’na ra hinaaro ; te piti, te iteraa e te fariiraa i ta tatou hopoi‘a no te pahono atu i te Mesia no te mau mana‘o, te mau parau e te mau ohipa tata’itahi atoa ; e te toru, te oraraa ma te faaroo e ma te măta’u ore ia nehenehe ia tatou ia fariu noa i te Faaora no te tautururaa e hinaarohia e tatou.

1. A tutava i te ite e te pee i te hinaaro o te Mesia mai Ia’na i imi i te hinaaro o te Metua.

Te fafau nei te haamaitairaa i te pane ia tatou ia hinaaro i te rave i ni‘a iho ia tatou te i‘oa o te Tamaiti « e ia haamana‘o â ia’na e amuri noa’tu, ma te haapa‘o maitai i ta’na mau faaue ta’na i tuu mai ia [tatou] » (PH&PF 20:77). E mea tano atoa ia tai‘o i teie fafauraa mai « ia haamana‘o noa â Ia’na ia haapa‘o i Ta’na mau faaue ». E mea na reira Oia i te haamana‘o-noa-raa i te Metua. Mai Ta’na i parau, « Aore e mea e ti’a ia’u iho ia rave ; te faaau nei au i ta’u e faaroo nei ; e parau-ti’a hoi ta’u ; aita hoi au i imi i to’u iho hinaaro, o te hinaaro râ o te Metua o tei tono mai ia’u nei ra » (Ioane 5:30).

Ua hoê maitai roa o Iesu e te Metua na roto i te auraroraa, i te tino e i te varua, i te hinaaro o te Metua. Ua parau Iesu no ni‘a i To’na ra Metua, « E aore hoi au i faaea i te rave i te mea e mauruuru ai oia ra » (Ioane 8:29). No te mea o te hinaaro hoi o te Metua, i auraro ai Iesu e tae noa’tu i te pohe, « ua horomiihia te hinaaro o te Tamaiti i te hinaaro o te Metua » (Mosiah 15:7). To’na haapa‘oraa i te hinaaro o te Metua o te hoê ïa o te mau tumu faufaa i maramarama maitai ai e i puai maitai ai te taviniraa a Iesu.

Mai te reira atoa te huru, e nehenehe ia outou e o vau nei ia tuu i te Mesia i ropu i to tatou mau oraraa e ia hoê atu Ia’na mai Ia’na i hoê i te Metua (a hi‘o Ioane 17:20-23). E nehenehe ta tatou e haamata ma te iriti ê i te mau mea atoa i rapae au i to tatou mau oraraa e ia faanaho faahou i te reira ma te tuu i te Faaora i mua roa i ropu i to tatou nei oraraa. E ti‘a ia tatou ia tuu i mua roa te mau mea e nehenehe ai ia tatou ia haamana‘o noa â Ia’na – te pure pinepine e te tai‘oraa i te papa‘iraa mo‘a, te tai‘o-maite-raa i te mau haapiiraa a te mau aposetolo, te faaineineraa i te mau hebedoma atoa no te rave i te oro‘a ma te parau-ti‘a, te haamoriraa i te Sabati, te papa‘iraa e te haamana‘oraa i te mea ta te Varua e ta te mau ohipa e haapii mai ia ti‘araa no ni‘a i te tiaraa ei pĭpĭ.

E nehenehe atoa te tahi atu mau mea e tae mai i to outou feruriraa o te tano ia outou i teie taime i roto i to outou oraraa. Ia oti tatou i te faataa i te taime e te mau rave‘a tano no teie nei mau mea no te faatano i to tatou mau oraraa i ni‘a i te Mesia, e nehenehe ïa ta tatou e haamata i te amui mai i te tahi atu mau hopoi‘a e te tahi atu mau mea faufaa rahi, mai te haapiiraa e te mau hopoi‘a utuafare. Na roto i teie rave‘a eita ïa te mau mea faufaa rahi i roto i to tatou mau oraraa e faaapiapihia e te mau mea maitai noa, e e iti ïa aore râ e mo‘e atu te mau mea faufaa rii noa.

Ua ite au e te faatanoraa i to tatou hinaaro i ni‘a i to Iesu Mesia mai Ta’na i faatano i To’na hinaaro i ni‘a i to te Metua o te hoê ïa mea e ere i te mea ohie i te faatupu. Ua parau te Peresideni Brigham Young (1801-77) i to’na ite no ni‘a i ta tatou titauraa a parau ai oia :

« I muri a‘e i te mau mea atoa tei parauhia e tei ravehia, i muri a‘e i to’na arata’i-maoro-raa i teie nei nunaa, aita anei outou e ite ra e te vai nei te ti‘aturi-ore-raa i to tatou Atua ? E nehenehe anei ta outou e ite i te reira i roto ia outou iho ? E ui paha outou, ‘e te Taea‘e Brigham, te ite ra anei oe i te reira i roto ia oe iho ?’ Te ite nei au, e nehenehe ta’u e ite e te ere nei â vau i te ti‘aturiraa, i te tahi tufaa, Ia’na o ta’u e ti‘aturi. – No te aha ? No te mea aita to’u e mana, no te mau mea ta te Hi‘araa i faatae mai i ni‘a iho ia’u. …

« … Te tupu ra te tahi mea i roto ia’u, i te tahi mau taime, o te huti i te reni i rotopu i to’u hinaaro e te hinaaro o to’u Metua i te Ao ra ; te tahi mea o te tura’i ia ore to’u hinaaro e te hinaaro o to’u Metua i te ao ra ia hoê.

« Ua ite au e e ti‘a ia tatou ia ite e ia taa, mai te maraa ia tatou, e mai te au i te faati‘araa a te natura, e mai te au i te faaroo e te ite e noaa ia tatou no te taa ia tatou iho, e te hinaaro o ta taua Atua ra ta tatou e tavini nei o to tatou atoa ïa hinaaro, e aita e hinaaroraa ê atu, i teie nei anei aore râ amuri noa’tu ».1

Noa’tu e ere i te mea ohie, e nehenehe ta tatou e tamau i te haere i mua ma te faaroo i te Fatu. E nehenehe ta’u e faaite papû atu e na roto i te taime e tupu ïa to tatou hinaaro e to tatou aravihi i te rahi ia haamana‘o noa e ia pee i te Faaora. E ti‘a ia tatou ia ha’a ma te faaoroma‘i no taua fâ ra e ia pure tamau ia noaa te ite e te tautururaa no te ra’i mai ta tatou e hinaaro. Ua a‘o o Nephi, « Te parau atu nei au ia outou, Ia pure outou ma te faaea ore e tia’i, eiaha e taiâ ; eiaha outou e rave i te hoê mea i te Fatu, maori râ e mata na outou i te pure i te Metua i te i‘oa o Iesu Mesia, ia haamo‘a oia i ta outou ra ohipa ia outou ia riro ta outou ra ohipa ei maitai no to outou varua » (2 Nephi 32:9).

Ua ite au i te hoê hoho‘a ohie no teie huru pure a faataahia’i o Elder Dallin H. Oaks no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo e o vau nei no te faatere i te hoê uiuiraa na roto i te video i te hoê tane e vahine i roto i te tahi ê atu fenua. Hou vau a haere atu ai i roto i te piha haruharuraa, ua tai‘o faahou vau i te haamaramaramaraa ta maua i haaputu no ni‘a i te tane e te vahine e ua mana‘o vau e ua ineine au no te uiuiraa. Tau minuti na mua‘e i te hora tei faataahia, ua ite au ia Elder Oaks i te parahiraa ona ana‘e ma te pi‘o i to’na upoo i raro. I muri iho ua afa‘i mai oia i to’na upoo i ni‘a e ua parau mai, « No faaoti iho nei au i ta’u pure ei faaineineraa no teie uiuiraa. E hinaaro taua i te horo‘araa no te ite ». Aita oia i haapa‘o ore i te faaineineraa tei hau atu i te faufaa, te hoê pure no te haamo‘a i ta maua ohipa no to maua maitai e no te hanahana o te Fatu.

2. Faaineine i te pahono atu i te Mesia no te mau mana‘o, te mau parau e te mau ohipa tata’itahi atoa.

Te haamaramarama mai nei te mau papa‘iraa mo‘a e te vai nei ïa te hoê mahana rahi no te haavaraa e e ti‘a mai te Fatu no te haava i te mau nunaa (a hi‘o 3 Nephi 27:16) e e pi‘o hoi te mau turi atoa i raro e e fa‘i hoi te mau vaha atoa e o Oia te Mesia (a hi‘o Roma 14:11 ; Mosia 27:31 ; H&PF 76:110). Ua tatarahia mai te natura tata’itahi e te mana no taua haavaraa ra e Alama i roto i te Buka a Moromona :

« Na ta tatou mau parau tatou e faahapa mai, na ta tatou mau ohipa atoa tatou e faahapa mai, e na to tatou mau mana‘o hoi tatou e faahapa mai, e e ore roa tatou e itea ma te porao ore i reira ; e ei te reira huru vairaa ri‘ari‘a e ore ai e tia’i ia tatou e hi‘o atu i ni‘a i to tatou Atua ra ; e te oaoa ra tatou mai te mea ra e, e ti‘a ia tatou ia parau atu i te mau mato e te mau mou‘a ia mairi mai i ni‘a iho ia tatou, ia huna ia tatou i to’na ra mata.

« Eita râ e ti‘a te reira ; ia faati‘ahia tatou e ia tae hoi tatou i mua i to’na ra aro e tia’i, e i to’na ra hinuhinu, e to’na ra mana, e to’na ra puai, e to’na ra hanahana rahi, e to’na ra hau ; e fa‘i atu i to tatou haama mure ore, e o te parau-ti‘a ana‘e ta’na ra mau faaauraa ; e o te mea ti‘a hoi oia e ta’na atoa ra mau ohipa, e te hamani maitai to’na i te tamarii a te taata nei, e tei ia’na te mana atoa e faaora i te taata atoa e faaroo i to’na ra i‘oa, e o te faatupu hoi i te ohipa e au i te tatarahapa » (Alama 12:14-15).

I to te Faaora tatararaa i Ta’na evanelia, ua riro teie haavaraa ei haapûraa no te reira. Teie Ta’na i parau :

« Inaha, ua horo‘a’tu vau i ta’u evanelia ia outou, e o teie te evanelia ta’u i horo‘a’tu ia outou, I haere mai au i roto i teie nei ao e rave i to te Metua hinaaro, o tau Metua i tono mai ia’u ;

« I tono mai tau Metua ia’u ia faateiteihia vau i ni‘a i te satauro ; e ia oti ta’u faateitei-raa-hia i ni‘a i te satauro ra, ia ume mai au i te mau taata atoa ra ia’u ; e mai ia’u i faateiteihia i ni‘a e te taata ra, oia atoa e faateiteihia te taata i ni‘a e te Metua, ia ti‘a mai ratou i mua ia’u ia haavahia i ta ratou mau ohipa, i te ohipa maitai e te ohipa ino atoa hoi ;

« E teie ïa te tumu i faateiteihia’i au ; no reira, i te au i te mana o te Metua, e ume au i te mau taata atoa ra ia’u, ia haavahia ratou i te au i ta ratou mau ohipa » (3 Nephi 27:13-15).

Ua riro te « faateiteihia i ni‘a i te satauro » e tapa‘o no te faahiti i te Taraehara a Iesu Mesia e na roto i te reira Oia i haamaha ai i te mau titauraa ta te parau-tia i tuu i ni‘a iho ia tatou tata’itahi. Oia hoi, na roto i Ta’na mauiui e To’na pohe i Getesemane e i ni‘a ia Kalavari, ua aufau oia i te mau mea atoa ta te parau-ti‘a e nehenehe e titau ia tatou no ta tatou mau hara. No reira te mono nei Oia i te vahi no te parau-ti‘a e ua riro oia e faahoho‘araa no te parau-ti‘a. No te mea e aroha te Atua, e Atua parau-ti‘a atoa Oia. I tei nei tei ia Iesu Mesia ra ta tatou mau tarahu e ta tatou mau titauraa. No reira e ti‘araa To’na no te haava ia tatou.

Ua parau Oia e ua niuhia taua haavaraa ra i ni‘a i ta tatou mau ohipa. Te « parau apî » o Ta’na evanelia o To’na ïa pûpûraa i te horo‘a no te faaoreraa hara tei faatumuhia i ni‘a i to tatou tatarahaparaa. No reira, mai te mea tei roto i ta tatou mau ohipa te mau ohipa no te tatarahaparaa, e faaore ïa Oia i ta tatou mau hara e mau hape. Mai te mea e pato‘i tatou i te horo‘araa no te faaoreraa hara, ma te pato‘iraa i te tatarahapa, i reira ïa te mau utu‘a no te parau-ti‘a Ta’na e ti‘a nei i teie taime e faahepohia ai. Ua parau Oia, « No te mea inaha, ua faaoroma‘i au, o te Atua, i teie nei mau mea no te taata’toa, ia ore ratou ia roohia i te mamae mai te mea e e tatarahapa ratou ; Tera râ mai te mea e aita ratou e tatarahapa ia roohia ratou i te mamae rahi e tia’i ia au i ta’u i faaoroma‘i ra » (PH&PF 19:16-17).

No reira, te auraa o te haamana‘o-noa-raa â Ia’na o to tatou ïa haamana‘o-noa-raa i te mau taime atoa e aore roa e mea e hunahia Ia’na. Aore roa e tufaa no to tatou mau oraraa, e ohipa anei, e parau anei, aore râ e mana‘o anei, o te ore e itehia e te Metua e te Tamaiti. Aore e haavare i ni‘a i te hoê hi‘opo‘araa, e eiâraa i te fare toa, e mana‘o aore râ e ohipa faufau, e haavare e mo‘e, e tau‘a-ore-hia, e hunahia aore râ e mo‘ehia. Noa’tu eaha ta tatou e « rave ê atu » i roto i te oraraa aore râ e manuïa i te huna i te tahi ê atu taata, e ti‘a noa ra ia tatou ia faaruru ia tae mai te mahana e faateiteihia’i tatou i mua ia Iesu Mesia, te Atua no te parau-ti‘a maitai roa e te porao ore.

Na teie iteraa i tauturu ia’u ia tura’i ia’u i te mau taime taaê ia tatarahapa anei aore râ ia ape i te hara e ia tatarahapa atoa. I te hoê taime no ni‘a i te hoo o te hoê fare, ua tupu te hoê hape i roto i te mau parau hooraa, e tei roto vau i te hoê ti‘araa e ua nehenehe ia’u mai te au i te ture ia titau i te tahi atu â moni i te rima o te taata tei hoo mai i te fare. Ua ani to’u taata haapa‘o i te hooraa fare e mai te mea ua hinaaro anei au i te tape‘a mai i te moni no te mea e ti‘araa to’u ia na reira. Ua feruri a‘era vau i te ti‘araa’tu i mua i te Fatu, te hoho‘a mau o te parau-ti‘a, e i te tamataraa i te tatara e e ti‘araa mana to’u i te fana‘oraa i ni‘a i te taata hoo e ta’na hape. Aita i nehenehe ia’u ia hi‘o atu ia’u ma te papû i te taime ihoa râ e ani paha vau i te aroha no’u iho i taua atoa taime ra. Ua ite au e eita e nehenehe ia’u ia ora maitai ma te riroraa ei taata roo ino no te tape‘araa i te moni. Ua pahono atu vau i te taata haapa‘o i te hooraa fare e e tape‘a matou i te parau hooraa mai ta matou i faaau i te haamataraa. E mea hau atu i te faufaa no’u i te tahi noa‘e tino moni i te ite e aita ta’u e tatarahaparaa i roto i taua hooraa ra.

I to’u apîraa ra aita vau i haapa‘o i te hoê taime i roto i te raveraa tei faatupu i te hoê inoinoraa i te hoê o to’u mau taea‘e. Aita vau i ite i to’u maamaa i taua taime ra, e aita roa’tu te hoê taata i ite i te mea ta’u i rave i roto i taua ohipa ra. Tau matahiti i muri mai te pure ra vau e ia heheu mai te Atua ia’u i te hoê mea i roto i to’u nei oraraa o te ti‘a ia faaafarohia ia nehenehe ia’u ia fariihia i mua Ia’na, e ua puta mai teie ohipa i roto i to’u feruriraa. Ua mo‘ehia ia’u te reira, ua faaite mai râ te Varua e teie te hoê hara tei ore i faaafarohia e o te ti‘a ia’u ia faaite. Ua niuniu atu vau i to’u taea‘e ua tatarahapa e ua ani no ta’na faaoreraa, ta’na i horo‘a hua mai i te reira iho taime. E mea iti a‘e to’u haamâ e to’u oto ahani au i tatarahapa i te taime iho â a tupu ai taua ohipa ra.

Ua riro te reira e haapiiraa e e ohipa faufaa rahi no’u i te iteraa e aita te Fatu i haamo‘e i taua ohipa ra tei tupu e mea maoro i teie nei noa’tu e ua mo‘ehia ia’u te reira. Eita te mau hara e haapa‘o ia ratou iho aore râ e mo‘e ohie noa’tu. I roto i te faanahonahoraa mure ore o te mau mea eita te mau hara e « poromuhia’tu i raro a‘e i te tapo‘i ». E ti‘a i te reira mau hara ia tatarahia, e te mea faahiahia na roto i te taraehara a te Faaora e nehenehe ïa te reira e tatarahia na roto i te hoê rave‘a oaoa a‘e e e mea iti a‘e te mauiui eiaha râ na tatou iho e haamaha i te parau-ti‘a tei faainoinohia.

E ti‘a atoa ia tatou ia haamana‘o e ia feruri ana‘e tatou i te parau no te haavaraa e eita te hoê noa‘e mea e tuuhia i te hiti e te auraa o te reira e ore roa ïa te hoê ohipa haapa‘ohia, te hamani maitai e te hoê ohipa maitai noa’tu to ratou na‘ina‘i e haamo‘ehia, e eita atoa te haamaitairaa e tape‘ahia.

3. Eiaha e măta’u e a hi‘o atu i te Faaora no te tautururaa.

I te mau mahana matamua no te Faaho-‘iraa mai ua a‘o e ua tamahanahana Iesu ia Iosepha Semita e Olive Kaudere o te ha’a ra no te iriti i te Buka a Moromona e o tei fatata i te farii i te autahu‘araa i ni‘a ia raua. E 23 matahiti to Iosepha i taua taime ra, e Olive e 22 matahiti. E mea pinepine e e mea tamau te hamani-ino-raa e te tahi atu mau haafifiraa. I roto i teie mau huru oraraa, i te ava‘e Eperera 1829 ua parau te Fatu i teie mau parau ia raua :

« No reira, eiaha e măta’u e te nănă iti e : a rave i te ohipa maitai ; ia amui noa atu to te ao nei e to te pô hoi i te pato‘iraa ia outou, no te mea ia patuhia outou i nia i ta’u nei păpă, e ore roa ratou e manuïa.

« Inaha, aore au i faahapa nei ia orua ; a haere orua i to orua haerea e eiaha e hara faahou ; a rave ma te aau mamahu i te ohipa ta’u i faaue atu ia orua na.

« A hi‘o mai ia’u nei i to mau mana‘o atoa na ; eiaha e feaa, eiaha e măta’u.

« A hi‘o na i te na puta i haaputahia i roto i to’u nei aoao, e i te tapa‘o o na naero i roto i to’u na rima e i te avae hoi ; a faaitoito noa, a haapa‘o i tau mau faaueraa, e e noaa ia orua te basileia o te ao ra. Amene » (PH&PF 6:34-37).

Te hi‘oraa i te Faaora i roto i te mau mana‘o atoa, ua riro ïa, e rave‘a ê atu no te parau « ia haamana‘o noa ia’na ». Ia na reira tatou, eiaha tatou e feaa aore râ e măta’u. Ua faahaamana‘o te Faaora ia Iosepha e Olive mai Ta’na i faahaamana‘o ia tatou e na roto i Ta’na Taraehara ua horo‘ahia Ia’na te mau mana atoa i te ra’i e i ni‘a i te fenua nei (a hi‘o Mataio 28:18) e tei ia’na ra te mana e te hinaaro i te paruru ia tatou e i te atuatu i to tatou mau hinaaro. Ua ti‘a noa ia tatou ia itoito, e e nehenehe ta tatou e ti‘aturi Ia’na.

Na mua‘e i te heheuraa tei tamahanahana ia Iosepha e Olive, ua faaruru te Peropheta i te hoê ohipa fifi e te mauiui tei haapii ia’na ia hi‘o atu i te Faaora eiaha râ i te mau mana‘o, te mau onoonoraa, e te mau faari‘ari‘araa a te taata.

I te ava‘e Tiunu 1828 ua faati‘a Iosepha ia Martin Harris ia rave i na 116 api matamua papa‘ihia no te Buka a Moromona mai Harmony, Pennsylvania no te faaiteite atu i te mau melo no te utuafare i Palmyra, New York. I muri a‘e i to Martin oreraa i faaho‘i mai mai tei fafauhia, ua tere atu o Iosepha ma te pe‘ape‘a na ni‘a i te pereoo puaa-horo-fenua i te fare o to’na na metua i te Oire no Manchester, New York. Ua tono oioi te Peropheta i te taata no te tii ia Martin. I to Martin taeraa mai, ua parau oia e aita ia’na ra te papa‘iraa aore râ aita oia i ite tei hea te reira papa‘iraa.

Ua parau ihora Iosepha : « Aue ! To’u Atua, to’u Atua. … Ua mo‘e te mau mea atoa, ua mo‘e. Eaha ïa ta’u e rave ? Ua hara vau. No te mea ua tamata vau i te riri o te Atua ma te aniraa ia’na i te mea aita i ti‘a ia’u ia ani. … Eaha ïa te faahaparaa aita i ti‘a ia’u ia farii mai roto mai i te melahi a te Atua Teitei ra ? »

Te mahana i muri iho ua ho‘i atu te Peropheta i Harmony. I to’na taeraa’tu i reira, ua parau oia, « Ua haamata vau i te faahaehaa ia’u iho na roto i te pure u‘ana i mua i te Fatu… e mai te mea e nehenehe ia’u ia farii i te aroha i to’na na rima e ia faaorehia te mau mea atoa ta’u i rave tei ore i ti‘a i to’na ra hinaaro ».2

I muri a‘e i to’na faahaparaa ia Iosepha no te măta’u i te taata hau atu i te Atua, ua parau te Fatu ia’na :

« Inaha ra, o Iosepha oe, e ua ma‘itihia oe ia rave hoi i te ohipa a te Fatu, na roto râ i te haapa‘o ore, ia ore oe ia ara maitai e hi‘a ïa oe.

« A haamana‘o ra e, e aroha to te Atua ; no reira, a tatarahapa i ta oe ohipa au ore i te faaueraa ta’u i horo‘a’tu ia oe na, e ua vai â to oe ma‘itiraa i reira, e ua parau-faahou-hia hoi i te ohipa » (PH&PF 3:9-10).

« Ua iriti te Fatu, no te hoê taime, i te Urima e te Tumima e te mau papaa parau mai roto mai ia Iosepha. Aita râ i maoro roa ua faaho‘ihia mai teie nei mau mea ia’na. Te haamana‘o nei te Peropheta, ‘ua oaoa te melahi i to’na faaho‘iraa mai i te Urima e te Tumima, e ua parau mai e ua mauruuru te Atua i to’u haapao-maitai-raa e to’u haehaa, e ua here oia ia’u no ta’u tatarahapa e to’u itoito i te pure, e no te mea ua rave maitai au i ta’u ohipa… i nehenehe ai ia’u ia rave faahou i te ohipa iritiraa. ‘A nuu ai Iosepha i mua i roto i te ohipa rahi i mua ia’na, ua faaitoitohia oia i teie nei e te mana‘o mărû no te fariiraa i te faaoreraa hara a te Fatu e te hoê faaotiraa apî ia rave i To’na ra hinaaro ».3

I muri a‘e i teie nei ohipa tei tupu ia’na ua niu-maitai-hia te faaotiraa a te Peropheta ia ti‘aturi i te Atua eiaha râ ia măta’u i te mea ta te taata e nehenehe e rave. Ua riro to’na oraraa i muri mai ei hoho‘a anaana mau no te auraa ia haamana‘o i te Mesia ma te ti‘aturi i To’na mana e To’na aroha. Ua faaite Iosepha i teie nei iteraa i roto i to’na tape‘a-raa-hia i te fare auri na roto i te fifi e te hepohepo i Liberty, Missouri, na roto i teie nei mau parau :

« Ua ite outou, te mau taea‘e e tauturu rahi roa te hoê hoe iti na‘ina‘i roa i te hoê pahi rahi roa i te taime no te vero, na roto i te tape‘araa i taua pahi ra i roto i te mata’i e te mau are.

« No reira, e au mau taeae here e, ia rave tatou i te mau mea atoa i roto i to tatou mana ia rave ra ma te oaoa ; ei reira e tia’i ia tatou ia ti‘a noa mai ai, mai te papû-roa-raa no te ite i te ora o te Atua ra, e no te faaiteraa mai i to’na ra rima » (PH&PF 123:16-17).

Ei haapotoraa, te auraa e ia « haamana‘o noa â ia’na » eita ïa tatou e ora i to tatou mau oraraa na roto i te măta’u. Ua ite tatou e tae mai te mau tamataraa, te mau mauruuru-ore-raa e te mau oto i ni‘a iho ia tatou tata’itahi na roto i te mau rave‘a huru rau, ua ite atoa râ tatou e i te pae hopea, na roto i to tatou Arai hanahana, e nehenehe te mau mea atoa e ohipa amui ei maitai no tatou (a hi‘o PH&PF 90:24 ; 98:3). O te faaroo ïa tei faahiti-ohie-hia e te Peresideni Gordon B. Hinckley (1910-2008) a parau ai oia, « E maitai te mau mea atoa ». Ia haamana‘o noa ana‘e â tatou i te Faaora, e nehenehe ïa tatou « ia rave i te mau mea atoa i roto i to tatou mana ma te oaoa »,4 ma te ti‘aturi e na To’na mana e To’na aroha e faaora ia tatou.

Ia haamana‘o noa â tatou Ia’na – « ia vai noa to’na ra varua i roto ia [tatou] e amuri noa’tu » (PH&PF 20:77). Te faaite nei au i to’u iteraa papû no te mana no te Taraehara a Iesu Mesia. Te faaite nei au i to’u iteraa papû e te ora mau nei te Fatu ora tei ti‘a-faahou mai. Te faaite nei au i to’u iteraa papû no te aroha hopea ore o te Metua e o te Tamaiti no tatou tata’itahi, e te pure nei au e ia ora tatou ma te haamana‘o noa i taua aroha ra i roto i to’na mau faaiteraa atoa.

Te mau Nota

  1. Brigham Young, « A‘oraa », Deseret News, 10 no Setepa 1856, 212.

  2. A hi‘o Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita [2007], 451.

  3. Mau Haapiiraa : Josepha Semita, 71.

  4. I roto Jeffrey R. Holland, « President Gordon B. Hinckley : Stalwart and Brave He Stands », Liahona, Tiunu 1995 nene’iraa taaê, 6.

Te Horo‘a’tu nei au i te Hau ia Outou, na Walter Rane, courtesy of Church History Museum; Te Faraoa Ofatihia, na Walter Rane

ITe Mesia i Getesemane, na Heinrich Hofmann, parau faati‘a na C. Harrison Conroy Co.

Te Tae Piti raa mai, na Harry Anderson © IRI

Ua Faatahinu Oia i te Mata o te Taata Matapo, na Walter Rane, na roto i te faati‘araa a te Church History Museum