2011
Te Mana Tamâ no Getesemane
Eperera 2011


Te mau Parau Tumu o te Evanelia

Te Mana Tamâ no Getesemane

Ua fanauhia o Bruce R. McConkie i te 29 no Tiurai 1915 i Michigan, Fenua Marite. Ua paturuhia oia i roto i te Pŭpŭ Matamua no te Hitu Ahuru i te 6 no Atopa 1946 e ua faatoro‘ahia ei Aposetolo i te 12 no Atopa 972. Ua pohe oia i te 19 no Eperera 1985 i Roto Miti, Utaha. Ua horo‘ahia teie a‘oraa i te amuiraa rahi i te 6 no Eperera 1985.

Hōho’a
Elder Bruce R. McConkie

Te ite nei au, e e au ra ua faati‘a te Varua, e te haapiiraa hau atu i te faufaa rahi ta’u e nehenehe e faahiti, te iteraa papû hau atu i te u‘ana ta’u e nehenehe e parau, o te tusia taraehara ïa a te Fatu ra ia Iesu Mesia.

Ta’na Taraehara o te oro‘a hau atu ïa i te faahiahia tei tupu e o te tupu mai te po‘ipo‘i o te Hamaniraa o te Ao e tae atu i te mau tau e amuri noa’tu.

O te hoê ohipa maitai e te hanahana o ta te hoê noa atua e nehenehe e rave. Na roto i te reira, e tupu ai te mau faataaraa e te mau titauraa atoa no te faanahoraa mure ore no te ora a te Metua.

Na roto i te reira e tupu ai te tahuti ore e te ora mure ore o te taata nei. Na roto i te reira, e ora ai te taata atoa mai te pohe mai, te hade, te diabolo e te mauiui hopea ore.

E na roto i te reira, te feia atoa o te ti‘aturi e o te haapa‘o i te evanelia hanahana a te Atua, te feia atoa o te haapa‘o e o te tape‘a e o te upooti‘a i ni‘a i to te ao, te feia atoa o te mamae no te Mesia e no Ta’na parau, te feia atoa o tei faautu‘ahia e tei ta’irihia no To’na ra I‘oa – e riro paatoa ïa ratou mai to ratou ra Fatu e e parahi ïa i piha‘iho Ia’na i ni‘a i To’na terono e faatere arii i piha‘iho Ia’na e amuri noa’tu i roto i te hanahana mure ore.

No te parau i teie nei mau mea maere, e faaohipa ïa vau i ta’u iho mau parau, peneia‘e e mana‘o outou e e mau parau te reira no te mau papa‘iraa mo‘a, e mau parau tei parauhia e te tahi atu mau aposetolo e peropheta.

E parau mau ua faahiti-matamua-hia te reira e vetahi ê, e mau parau râ te reira na’u i teie nei, no te mea ua faaite mai te Varua Mo‘a o te Atua ia’u e e parau mau te reira mau parau, e i teie nei e au ra e ua heheu mai te Fatu i te reira ia’u i te haamataraa. No reira ua faaroo vau i To’na reo e ua ite au i Ta’na parau.

I roto i te Ô no Getesemane

E piti tauasini matahiti i ma‘iri a‘e nei, i rapae au i te mau patu no Ierusalema, te vai ra te hoê aua nehenehe, o Getesemane te i‘oa, i reira Iesu e To’na mau hoa piri te haereraa no te feruri e no te pure.

I reira ua haapii Iesu i Ta’na mau pĭpĭ i te mau haapiiraa no te basileia, e ua hoê paatoa ratou e Ona te Metua no tatou paatoa, e te ha’a nei hoi ratou e te tavini nei hoi ratou i roto i ta’na ohipa.

Teie vahi mo‘a, mai te Ô Edene i reira Adamu te parahiraa, mai Sinai i reira to Iehova horo‘araa i Ta’na mau ture, mai Kalavari i reira te Tamaiti a te Atua horo‘araa i To’na ora ei hoo no te mau taata e rave rahi, teie repo mo‘a i reira te Tamaiti hara ore a te Metua Mure Ore raveraa i ni‘a Ia’na iho te mau hara a te mau taata atoa ia tatarahapa ratou.

Aita tatou i ite, aita e nehenehe ia tatou ia parau, aita e nehenehe i te feruriraa taata ia taa i te taatoaraa o te ohipa ta te Mesia i rave i Getesemane.

Ua ite tatou e ua tahe rahi To’na toto na roto i te mau poa atoa a inu ai oia i te toe‘a i hinaarohia no taua au‘a maramara ta To’na Metua i horo‘a Ia’na.

Ua ite tatou e ua mauiui Oia, i te tino e i te varua, hau atu i te mauiui e nehenehe i te taata ia faaoroma‘i, maori râ te pohe.

Ua ite tatou e na roto i te tahi rave‘a taa-ore-hia e tatou, ua haamaha To’na mauiui i te mau titauraa no te parau-ti‘a, ua haamatara i te mau varua tatarahapa mai roto mai i te mauiui e te utu‘a no te hara, e ua horo‘a i te aroha i te taata atoa o te ti‘aturi i To’na ra i‘oa mo‘a.

Ua ite tatou e ua vai manunu noa Oia i raro i ni‘a i te repo a faarurutaina ai te mauiui e te mamae no te zugo hopea ore Ia’na e ua tupu te hinaaro ia ore Oia e inu i te au‘a maramara.

Ua ite tatou e ua pou maira te hoê melahi mai te mau ao ra’i hanahana no te faaitoito Ia’na i roto i To’na ati, e ua mana‘o tatou e o Mihaela, tei hi‘a na ia vai te taata.

Mai tei nehenehe ia tatou i te parau, ua tamau noa teie nei mau mamae hope ore – teie nei mauiui faito ore e toru aore râ e maha hora te maoro.

To’na Tape‘a-raa-hia, To’na Haava-raa-hia, e Ton’a Ta’iri-raa-hia

I muri a‘e i te reira – ma To’na tino paruparu e te itoito ore – ua faaruru atu Oia ia Iuda e te tahi atu feia ino, te tahi no roto mai i te Sunederi iho ; e ua arata’i ê hia’tu Oia ma te hoê taura i To’na ra arapo‘a, mai te hoê taata hara, ia haavâhia e te feia hara, te mau Ati Iuda tei parahi i ni‘a i te parahiraa a Aarona e te mau taata no Roma tei mau i te mana no Kaisara.

Ua arata’i atu ratou Ia’na ia Ana ra, ia Kaiapha ra, ia Pilato, ia Heroda e faahou â ia Pilato ra. Ua faahapahia, ua tuhihia e ua ta’irihia Oia. Ua tahe to ratou haae ino mai ni‘a mai To’na hoho‘a mata a haaparuparu ai te mau ta’iriraa ino i To’na ra tino tei î i te mauiui.

Ma te mau amaa raau no te riri ua ta’iri ratou i To’na ra tua. Ua tahe mai te toto mai ni‘a mai i To’na hoho‘a mata a puta ai To’na rae rurutaina e te hoê hei raau taratara.

Hau atu i te reira ua ta’irihia Oia, ua ta’irihia e 40 ta’iriraa maori râ hoê, ta’irihia e te hoê hui e ua nirahia i roto i te iripu‘a te mau ivi taratara e te mau hu‘ahu‘a auri.

E rave rahi tei pohe na roto i te ta’iriraa, ua ti‘a mai râ Oia mai roto mai i te mamae o te ta’iriraa ia pohe Oia i te pohe ri‘ari‘a i ni‘a i te satauro no Kalavari.

I reira ua amo Oia i To’na iho satauro e tae noa’tu ua marua Oia i raro a‘e i te teiaha e te mauiui e te mamae rahi o te mau mea atoa.

I Ni‘a i te Satauro

I te pae hopea, i ni‘a i te hoê aivi tei piihia Kalavari –, i rapae au i te mau patu no Ierusalema –, a hi‘o noa mai ai te mau pĭpĭ ma te rave‘a ore e a ite ai ratou i te mamae no te pohe e fatata mai ra i roto i to ratou iho mau tino, ua tuu ihora te mau faehau Roma Ia’na i ni‘a i te satauro.

Ma te mau hamara rarahi ua patiti ihora ratou i te mau naelo auri i roto i To’na na avae e te mau rima e te mau fatiraa rima. Ua pepe mau Oia no ta tatou mau hara e ua mauiui no ta tatou mau ino.

I muri iho ua faati‘ahia te satauro ia ite e ia mata’ita’i e ia tuhi e ia haavahavaha te taata atoa. Ua na reira ratou, ma te mana‘o taehae, e toru hora te maoro mai te hora 9 i te po‘ipo‘i e tae atu i te hora ahuru ma piti i te avatea.

I muri iho ua haapouri te ra’i. Ua tapo‘i te pouri i te fenua no te maororaa e toru hora, mai tei tupu i rotopu i te mau ati Nephi. Ua tupu mai te hoê vero rahi, e au ra ua mauiui te Atua iho no te natura.

E oia mau ua mauiui Oia, no te mea a tarere ai oia i ni‘a i te satauro e toru faahou â hora te maoro, mai te 12 no te avatea e tae atu i te hora 3 i te taperaa mahana, ua tupu faahou te mau mamae hopea ore e te mau mauiui aroha ore.

E i te pae hopea, a rave ai te mau mauiui taraehara i ta ratou ohipa – a noaa’i te rê, a rave faaoti ai te Tamaiti a te Atua i te hinaaro a To’na ra Metua i roto i te mau mea atoa – ua parau mai ra Oia, « Ua oti » (Ioane 19:30), e ua tuu atura Oia i To’na varua.

I roto i te Ao Varua

Ma te faati‘amâhia e te hau e te tamahanahana o te hoê pohe aroha i te mau mauiui e te mau oto no te oraraa tahuti nei, ua tomo atu Oia i roto i te paradaiso a te Atua.

I To’na horo‘araa i To’na Varua ei tusia no te hara, ua ineine Oia i te ite i To’na huaai, mai te au i Ta’na parau.

Oia hoi, te mau peropheta mo‘a e te Feia Mo‘a haapa‘o maitai no mutaa ihora ; oia hoi, te feia atoa tei rave i ni‘a iho ia ratou To’na ra i‘oa, tei fanau-varua-hia e Ana, tei riro ei mau Tamaroa e ei mau Tamahine Na’na, e ia tatou atoa ; ua putuputu mai teie mau taata i roto i te ao varua, no te hi‘o atu i reira i To’na hoho‘a mata e no te faaroo i To’na ra reo.

I muri a‘e e 38 aore râ e 40 hora – e toru mahana mai te tai‘oraa taime a te mau Ati Iuda – ua haere mai to tatou Fatu i te menema i Arimataio i reira to’na tino tei rapaau-rii-hia e te raau no‘ano‘a i te tuu-raa-hia e Nicodemo e Iosepha no Arimataio.

To’na Ti‘a-faahou-raa

I reira, na roto i te hoê rave‘a taa-ore-hia e tatou, ua rave Oia i taua tino ra tei ore â i ino e ua ti‘a i roto i taua tahuti ore hanahana ra tei faariro Ia’na mai To’na Metua tei ti‘a-faahou.

I reira ua farii oia i te taatoaraa o te mana i te ra’i e i ni‘a i te fenua nei, ua noaa Ia’na te faateiteiraa mure ore, ua fâ atu Oia ia Maria i Magadala e e rave rahi atu mau taata, e ua haere atu ra i te ra’i, no te parahi i reira i te rima atau no te Atua te Metua Mana Hope no te faatere arii e a muri noa’tu i roto i te hanahana mure ore.

Na To’na ti‘a-faahou-raa i te toru o te mahana i faahope i te Taraehara. Faahou â, na roto i te tahi raveraa taa-ore-hia e tatou, ua tae te mana no To’na Ti‘a-faahou-raa i ni‘a i te taata atoa ia ti‘a mai ratou mai raro mai i te menema.

Mai ia Adamu tei afa‘i mai i te pohe, ua afa‘i atoa mai te Mesia i te ora ; mai ia Adamu tei riro ei metua no te tahuti nei, ua riro atoa ïa te Mesia ei metua no te tahuti ore.

E ia ore teie na mea e piti, te tahuti e te tahuti ore, eita ïa e nehenehe i te taata ia ha’a no to’na iho ora e ia haere atu i taua mau vahi teitei i ni‘a’tu i te mau ra’i i reira te mau atua e te mau melahi e parahi ai e amuri noa’tu i roto i te hanahana mure ore.

Te Hoê Iteraa no ni‘a i te Taraehara

I teie nei, ua riro te Taraehara a te Mesia te haapiiraa tumu e te faufaa rahi no te evanelia, e te parau mau taa-ore-hia o te taatoaraa o ta tatou mau parau mau heheuhia mai.

E iteraa papa’u roa to te rahiraa o tatou e te ti‘aturi nei tatou i ni‘a i te Fatu e i ni‘a i To’na maitai no te faahaere ia tatou na roto i te mau tamataraa e te mau ati no te oraraa.

Mai te mea râ e faaroo to tatou mai to Enoha e to Eliaha, e ti‘a ïa ia tatou ia ti‘aturi i te mea ta raua i ti‘aturi, ia ite i te mea ta raua i ite, e ia ora mai ta raua i ora.

Te titau manihini nei au ia outou ia amui mai ia’u i te titauraa i te hoê iteraa papû e te paari no ni‘a i te Taraehara.

E ti‘a ia tatou ia tuu i te hiti te mau haapiiraa a te taata e te paari o te feia paari e ia faaroo i taua Varua tei horo‘ahia ia tatou no te arata’i ia tatou i te mau parau mau atoa.

E ti‘a ia tatou ia ma‘imi i te mau papa‘iraa mo‘a, ia farii i te reira ei mana‘o e e hinaaro e te reo o te Fatu e te mana iho o te Atua ia ora te taata.

A tai‘o ai, a feruri hohonu ai, e a pure ai tatou, e tae mai ïa i roto i to tatou feruriraa te hoê hoho‘a no na Ô e toru a te Atua te Ô i Edene, te Ô no Getesemane, e te Ô no te Menema taata ore, i reira hoi to Iesu fâraa’tu ia Maria i Magadala.

Te Hamaniraa, te Hi‘araa, e te Taraehara

I te Ô i Edene, e ite ïa tatou i te mau mea atoa tei hamanihia i roto i te huru paradaiso – ma te pohe ore, ma te fanauraa ore, ma te mau tamataraa ore.

E ite ïa tatou e taua huru hamaniraa ra, tei ore i itehia e te taata, o te hoê ana‘e ïa rave‘a no te faatupu i te Hi‘araa.

E ite ïa tatou i muri mai ia Adamu e Eva, te taata matamua e te vahine matamua, i te pouraa mai mai to raua hanahana tahuti ore e te paradaiso ia riro ei i‘o tahuti matamua i ni‘a i te fenua nei.

E tomo mai ïa te tahuti, mai te fanauraa e te pohe, i roto i te ao nei. E no te hi‘araa, e haamata ïa te hoê tau tamataraa e te hi‘opo‘araa.

I muri iho i Getesemane e ite ïa tatou i te Tamaiti a te Atua i te faaoraraa mai i te taata mai te pohe tino e te pohe varua tei tae mai i ni‘a iho ia tatou na roto i te Hi‘araa.

E ite pae hopea, i mua i te menema taata ore, e ite ïa tatou e ua tatara te Mesia to tatou Fatu i te mau taura no te pohe e te ti‘a noa ra Oia e amuri noa’tu ma te upooti‘a i ni‘a i te menema.

No reira, i riro ai te Hamaniraa ei metua no te Hi‘araa ; e na roto i te Hi‘araa i tae mai ai te tahuti e te pohe ; e na roto i te Mesia i tae mai ai te tahuti ore e te ora mure ore.

Ahani aita te Hi‘araa a Adamu i tae mai ai hoi te pohe, aita ïa e Taraehara a te Mesia, i tae mai ai hoi te ora.

To’na Toto Taraehara

E i teie nei, no ni‘a i teie nei Taraehara maitai roa, tei faatupuhia na roto i te hamaniiraa i te toto o te Atua te faaite papû nei au e ua tupu te reira i Getesemane e i Kologota, e no ni‘a ia Iesu Mesia, te faaite papû atu nei au e o Oia te Tamaiti a te Atua ora tei faasataurohia no te mau hara o te ao nei. O Oia to tatou Fatu, to tatou Atua e to tatou Arii. Ua ite au no’u iho i te reira, taa ê noa’tu i te tahi ê atu taata.

O vau te hoê o Ta’na mau Ite, e i te hoê mahana i mua e fâfâ ïa vau i te mau tapa‘o naelo i roto i To’na nau rima e i ni‘a i To’na mau ava‘e e e faarari ïa vau i To’na ra avae i to’u mau roimata.

Eita râ e rahi atu to’u ite i taua taime ra i to’u ite i teie nei e o oia te Tamaiti Mana Hope a te Atua, e o Oia to tatou Faaora e Taraehara, e e tae mai te ora na roto i To’na toto taraehara e eita râ na roto i te tahi ê atu rave‘a.

Ia faatia mai te Atua ia tatou paatoa ia haere na roto i te maramarama, mai te Atua to tatou Metua i roto i te maramarama, e mai te au i te mau fafauraa, e e tamâ ïa te toto o Iesu Mesia, Ta’na Tamaiti, ia tatou i te mau hara atoa.

Hoho‘a no roto mai i [Ia tupu râ to oe hinaaro eiaha to’u, na Harry Anderson © Pacific Press Publishing

Hoho‘a no roto mai i te E Toma te Taata Feaa, na Carl Heinrich Bloch, faaohipahia na roto i te faati‘araa a te National Historic Museum i Frederiksborg i Hillerød, Danemaka