2009
Ko e Hā ʻOku Tau Ngāue Fakafaifekau Aí?
Sepitema 2009


Ko e Hā ʻOku Tau Ngāue Fakafaifekau Aí?

Mei ha lea naʻe fai ʻi ha seminā maʻá e kau palesiteni fakamisiona foʻoú ʻi he ʻaho 23 ʻo Sune 1992.

Ko e taumuʻa ʻo ʻetau ngāue fakafaifekaú ke tokoni ki he fānau ʻa e ʻOtuá ke nau fakahoko e tuʻunga naʻe ʻosi tuku mai ʻe hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí.

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

ʻOku hā ʻa e fakavaʻe fakatokāteline ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi he folofola ʻa e Fakamoʻuí kia Nikotimasí: “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate koe, Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vai pea mo e Laumālie, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5).

Ko e puleʻanga fakasilesitialé ʻa e “puleʻanga ʻo e ʻOtuá” ʻoku ʻuhinga ki ai hení.

ʻOku ʻikai ke tau malanga mo faiako ke “omi pē ʻa e kakaí ki he Siasí” pe ke fakatokolahi e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai ke tau malanga mo faiako ke fakalotoa pē ʻa e kakaí ke nau moʻui ʻi ha founga ʻoku toe lelei angé. ʻOku tau fakalāngilangiʻi mo fakahoungaʻi e kau faifekau (ministers) tokolahi mo ha niʻihi kehe ʻoku nau kau ki he faʻahinga ngāue fakalotu ko ia ʻokú ne liliu ʻa e kakai koví ke hoko ko ha kakai lelei pea mo e kakai leleí ke nau toe lelei ange. ʻOku mahuʻinga ia, ka ʻoku mahulu ange ai ʻa e meʻa ia ʻoku tau foakí. ʻE lava ke feʻunga ha taha ke ne aʻusia ʻa e puleʻanga fakatelesitialé kae ʻikai ko e puleʻanga fakatilesitialé, taʻe kau ai ha tokoni mei he Siasí ni. ʻOku tau tokanga kitautolu ki ha ikuʻanga ʻoku māʻolunga angé.

Ko e taumuʻa ʻo ʻetau ngāue fakafaifekaú ke tokoni ki hono fakahoko ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá, ʻa e tuʻunga ko ia ne ʻosi tuku mai ʻe hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. ʻOku tau malanga mo faiako ke papitaiso e fānau ʻa e ʻOtuá ke lava ʻo fakamoʻui kinautolu ʻi he puleʻanga fakasilesitialé kae ʻoua ʻe taʻofi pē kinautolu ʻi ha puleʻanga ʻoku māʻulalo ange aí. ʻOku tau fai e ngāue fakafaifekaú ke fai papitaiso mo hilifakinima. Ko e fakavaʻe fakatokāteline ia ʻo e ngāue fakafaifekaú.

ʻOku ʻomi ʻe he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ha ʻilo lahi ange ʻo kau kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne tokāteliné. Ka ʻoku ʻikai ko e makehe ʻanga ʻo ʻetau pōpoakí, ʻa hono maʻu pē ʻo e ʻilo makehe ko iá. ʻOku hanga ʻe hono fie maʻu ʻo e papitaisó ʻo fakamanatu mai ʻoku ʻikai fakamahamahalo pē ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku tau akoʻí. ʻOku kau ʻi he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻa e ngaahi tokāteliné mo e ngaahi ouaú. ʻOku tau talaki ʻoku fie maʻu e papitaisó kae lava ke huhuʻi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá ʻo fakatatau mo e ngaahi tūkunga naʻe ʻosi tuku mai ʻe he Fakamoʻuí pea ko e kaumātuʻa pē ʻo e Siasí ni ʻoku nau maʻu e mafai faka-ʻOtua ko ia ke liliu e ngāue ko e fakauku ʻi he vaí, ke hoko ko ha ouau ʻo e ongoongolelei taʻengatá. ʻOku tataki atu ʻetau malangá mo ʻetau akonakí ke iku ki he papitaisó.

ʻOku fie maʻu e papitaisó, ka ko e hā nai ʻa hono ʻuhingá? Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau papitaiso ʻi he founga ko ʻení pea ke fai ia ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ha mafai makehé? ʻOku ʻikai ke u ʻilo. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ko e fakamolemoleʻi ko ia ʻo e angahalá, ʻe malava ke toki hoko pē ia ʻi he feilaulau fakalelei naʻe fai ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea kuo tā tuʻo lahi ʻEne ʻomi e founga ko iá. Naʻe hanga ʻe he feilaulau naʻá Ne faí ʻo totongi ʻeku ngaahi angahalá pea kuó Ne tuku mai mo e ngaahi fie maʻu ke u fai ke lava ʻo fakahaofi ai au ʻe he totongi naʻá Ne faí. ʻOku feʻunga pē ʻa e ʻuhinga ia ko iá kiate au.

Hangē ko ia kuo fakahā mai ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga fakakōsipelí ni, ko e taumuʻa ʻo e ʻalu atu e kau faifekaú ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú ke fakahaofi e ngaahi laumālié, papitaiso ʻa e kau uluí, ʻa ia ʻe fakaava ai e ngaahi matapā ʻo e puleʻanga fakasilesitialé ki he ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá.

He ʻikai lava ke fai ʻeni ʻe ha taha kehe.

He ʻikai lava ke fai ʻeni ʻe he ngaahi siasi kehé.

He ʻikai lava ke fai ʻeni ʻe he hoko pē ko ha tokotaha moʻui faka-Kalisitiane leleí.

He ʻikai lava ke fai pē ia ʻe he lelei ʻa e tuí, lelei ʻa e fakaʻamú pe lelei ʻa e fakaʻuhingá.

Ko e lakanga fakataulaʻeiki pē ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne fakahoko ʻa e papitaiso ʻoku fenāpasi mo e tuʻutuʻuni fakalangi ko ia “kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vai pea mo e Laumālie, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5).

Ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e fakavaʻe fakatokāteline ʻo e ngāue fakafaifekaú, ʻa ia kuo fakahā mai ʻi he kuonga kotoa pē he ʻikai lava ke fakamoʻui ʻa e tangatá ʻi he puleʻanga fakasilesitialé ʻo ka ʻikai kau ai ʻa e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea ko e founga pē ʻe taha ʻe lava ke tau maʻu ai e ngaahi lelei ʻo e Fakalelei ko iá, ko ʻetau muimui ki he fekau ʻa e tokotaha ʻoku ʻaʻaná: “Fakatomala, pea mou taki taha papitaiso” (Ngāue 2:38). ʻOku ui kitautolu ke tau tokoni ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni.

Ko Nikotimasi ʻi Hono Akoʻi ʻe Kalaisí, tā ʻe Robert T. Barrett; tā valivali ʻo e laʻi taá mo e ʻata mei muí naʻe fai ʻe Cary Henrie