2009
Meʻa ʻOku Mahuʻinga Tahá
Sepitema 2009


Meʻa ʻOku Mahuʻinga Tahá

Ray Taylor, ʻIutā, ʻAmelika

ʻI he taimi ne u fili ai ʻa e tā valivali ʻo e Fakamoʻuí, ne ʻi ai ha niʻihi ʻo hoku ngaahi tokouá mo tuofāfiné ne nau kiʻi manuki. Ne kei toe pē ha ngaahi meʻa ne nau fakakaukau ʻoku mahuʻinga ange ʻi he ngaahi koloa ko ia ne maʻu ʻe heʻeku Faʻeé mo e Tamaí.

Ne mau fakatahataha atu ki homau ʻapi tupuʻangá, ʻa ia ne nofo ai ʻa e Fineʻeikí ʻi he taimi ne mālōlō ai he ngaahi uike siʻi kimuʻá. Ne mālōlo e tangataʻeikí ʻi ha taʻu ʻe nima kimuʻa ʻi he 2001. Kuo taimi ʻeni ke vahevahe ʻa ʻena ngaahi koloá. Ne mau tohi ha ngaahi fika pea fili leva e ngaahi koloá, ko e tokotaha naʻá ne maʻu ʻa e fika maʻulalo tahá, ko ia ʻe fuofua filí.

Ne fuofua ʻave pē ʻa e seti moheʻangá, hoko atu ai mo e ʻaisí, seti tēpile mo e sea ki loki kaí pea mo e kā mōtolo motuʻá. Naʻá ku fili ʻa e pianó neongo ne ʻikai ke u poto hono taá. Ne mau saiʻia ʻi he mūsika ʻi ʻapí, ʻi heʻeku tupu hake. Naʻe faʻa fai hiva foki ʻa e Tangataʻeikí ʻi he uōtí pea naʻe leʻo lelei foki e ongo mātuʻá fakatouʻosi. Ko ha tangata lahi foki ʻa ʻeku tangataʻeikí mo leʻo mālohi pea naʻe ʻikai te ne fakafisingaʻi ha faingamālie ke hiva ai. Ne matuʻaki mahuʻinga ʻa e pianó kiate au ʻo hangē pē ko e tāvalivali ʻo e Fakamoʻuí.

ʻI he taimi ne u fili ai ʻa e tāvalivalí, ʻa ia ne fakaʻesia fakataha mo ha tatau ʻo e “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,”1 naʻe tautau ia ʻi he holisi ʻo e loto fale ne mau lolotonga tangutu aí.

ʻI he ngaahi taimi peheé, ne u fakakaukau ai ki he Fakamoʻuí, palani ʻo e fakamoʻuí mo e mahuʻinga ko ia ʻo ʻeku ongo mātuʻá kiate aú. Peá u ongoʻi ha loto houngaʻia koeʻuhí ko e founga ne ʻohake ʻaki kimautolú, ʻa e ongoongolelei naʻá na akoʻi mai kiate kimautolú, mo e ngaahi sīpinga naʻá na tā maʻamautolú ʻo kau ai ʻa ʻena loto lelei ko ia ke tokoní.

ʻI he taimi ne uiuiʻi ai e Tangataʻeikí ke hoko ko ha pīsopé, naʻá ne fakamanatu ange ki he palesiteni fakasiteikí ʻokú ne taʻu 70. Naʻá ne pehē ange, “ ʻOku ou mahalo ʻoku ʻikai ko e tokotaha totonu au.”

Ne tali ange ʻe he palesiteni fakasiteikí ʻaki ha fehuʻi, “ ʻOkú ke pehē ʻoku taʻu fiha ʻa e Kau Taki ʻi Sōleki Sití? Ne ʻikai ko e tokotaha koe ne mau fuofua filí. Ne ʻikai ko ʻemau fili fika uá koe. Ko e fili koe ʻa e ʻEikí.”

Ne ʻiloʻi ʻe he Tangataʻeikí ne fili ia ʻe he ʻOtuá pea naʻá ne hoko ko ha pīsope lelei. Ne ʻikai ko ha tokotaha fakahāhā ia. Ne ʻikai ko ha mataotao ia ʻi he folofolá. Ko ha tangata anga fakatōkilalo pē ia naʻá ne fakahaaʻi ʻa ʻene manavaʻofa ki he kāingalotu ʻo e uōtí.

Lolotonga e hoko ʻa e Tangataʻeikí ko ha pīsopé, naʻá ku hoko ko ha tokoni ʻi he pisopeliki ʻo ha uooti kehe ʻi homau siteikí. ʻI heʻema kau fakataha atu ki he ngaahi ako fakatakimuʻá, ne fakatefito ʻa homa vā fetuʻutakí ʻia Kalaisi peá u ʻilo ai ki hono tafaʻaki fakalaumālié.

ʻI hono uiuiʻi ko ia ʻi he 1994 ke hoko ko ha pīsopé, naʻá ne mahamahaki. Naʻá ne fakakata ange ki he palesiteni fakasiteikí ʻo pehē, “ ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he uiuiʻi ko ʻení te u toe moʻui ʻi ha toe taʻu ʻe nima?” Ne mālōlo e Tangataʻeikí hili pē ha taʻu ʻe ua hono tukuangé.

Ne fonu ʻeku fakakaukaú ʻi he ngaahi momeniti ko iá ʻi he fakaʻosiʻosi ko ia ʻo ʻemau vahevahe ʻa e ngaahi koloa ʻa ʻeku ongo mātuʻá. ʻI heʻeku foki ki ʻapí, ne u fakasiosio ha feituʻu lelei ke tautau ai ʻa e tāvalivali ʻo e Fakamoʻuí. Ne u ʻohovale ʻi heʻeku vakai ki he tuʻa ʻesiaʻi taá naʻe foaki ange ki heʻeku tangataʻeikí: “Te mau manatuʻi maʻu pē koe ʻe Pīsope Teila ko ha tangata lahi pea ʻi ai mo ha loto lahi ke hoa mo ia.” Ne fakamoʻoni hingoa ki ai ʻa ʻemau kau palesitenisī fakasiteikí: “Palesiteni Koli, Palesiteni Kaata, Palesiteni Sitapa.”

Ne fakafokifā ʻa e toe mahuʻinga ange ʻa e tāvalivalí kiate au. ʻOku tautau ia he ʻahó ni ʻi ha holisi ʻi hoku ʻapí ʻi ʻolunga ʻi he piano ʻa ʻeku ongo mātuʻá. ʻOku kei ʻi ai pē ha ngaahi meʻa ʻi homau ʻapi motuʻá naʻá ku fili ka kuo teʻeki ke u ʻalu ʻo ʻomi. ʻOku ʻikai mahuʻinga ia. Kuó u ʻosi maʻu ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga tahá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Liahona, ʻEpeleli 2000, 2–3.

ʻI heʻeku vakai ki he tuʻa ʻesiaʻi taá, ne fakafokifā ʻa ʻene hoko ʻo toe mahuʻinga ange kiate aú.