2009
Mahino pea Moʻui ʻaki ʻa e Ongooongolelei ʻo Kalaisí
Sepitema 2009


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Maʻu ha Mahino pea Moʻuiʻaki ʻa e Ongoongolelei ʻo Kalaisí

Akoʻi e ngaahi potufolofola mo e ngaahi lea ko ʻení, pe ko ha tefitoʻi moʻoni kehe te ne faitāpuekina ʻa e kau fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí, kapau ʻe fie maʻu. Fakamoʻoni ʻo kau ki he tokāteliné. Fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau fakamatala atu e meʻa ne nau ongoʻi mo akó.

Ko e Hā Ha Founga ʻe Lava ke Toe Mahino Lelei Ange ai Kiate Au peá u Moʻui ʻaki ʻa e Ongoongoleleí?

ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e kāingalotu tōnunga kotoa pē ʻo e Siasí ʻoku totonu ke nau hangē ko e ʻulu ʻoké, he ʻoku totonu ke tupu ʻo loloto ange honau aká ʻi he kelekele moʻui ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku totonu ke mahino pea tau moʻui ʻi he ngaahi moʻoni ʻoku mahinongofuá, kae ʻikai toe ʻai ia ke faingataʻa ange. ʻOku totonu ke mālohi mo tuʻu fakamakatuʻu hotau fakavaʻé ke tau lava ʻo matatali ʻa e ngaahi tuʻoni matangi ʻo e ʻahiʻahí, tokāteline halá, filí, pea mo e ʻoho mai ʻa e filí ke ʻoua naʻa ueʻi kitautolu pe taʻaki fuʻu. …

“ ʻOku mahuʻinga tatau pē ʻa hono fafanga fakalaumālie kitá mo e meʻakai palanisi ʻoku fie maʻu ke te mālohi mo moʻui lelei aí. ʻOku tau fafangaʻi fakalaumālie kitautolu ʻaki ʻetau maʻu fakauike ʻa e sākalamēnití, lau fakaʻaho ʻa e folofolá, lotu fakafoʻituitui mo fakafāmili ʻi he ʻaho kotoa pē, pea mo toutou fakahoko ʻa e ngāue fakatemipalé. ʻOku hangē hotau mālohi fakalaumālié ko ha puha ʻuhila; ʻoku fie maʻu ke toutou fakafonu maʻu pē ia ke mālohi” (“Ko e Aka ʻoku Lolotó,” Liahona, Sānuali 1995, 87).

Papulā Tomisoni, tokoni ua ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá: “Ngaahi tokoua, ʻoku toe fakautuutu ange he taimí ni ʻetau fie maʻu e houʻeiki fafiné ke nau fakalakalaka mo mālohi. ʻOku tau fie maʻu ha kau fafine ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e moʻoní ʻi he ivi lahi, tui moe lototoʻa. ʻOku tau fie maʻu ke tā ʻe he kau fafiné ʻa e sīpinga ʻo e anga māʻoniʻoní. ʻOku tau fie maʻu ke ʻfemoʻuekina e kau fafiné ʻi he ngaahi ngāue leleí.’ ʻOku fie maʻu ke hoko ʻetau moʻuí ko ha fakamoʻoni ʻo ʻetau ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea ke tau fai ʻa Hona finangaló” (“Ke Tau Fiefia,” Liahona mo e Ensign, Nōvema 2008, 116).

2 Nīfai 31:12: “Muimui ʻiate au, pea fai ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuo mou mamata ʻoku ou faí.”

ʻOku Hanga Fēfē ʻe he Maʻu ha Mahino mo e Moʻui ʻaki ʻo e Ongoongoleleí ʻo Faitāpuekina ʻa e Moʻuí?

Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ ʻI heʻetau feinga ke mahino, tukulotoʻi, mo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonu ʻo e ongoongoleleí, ʻe lahi ange ʻetau falala ki heʻetau fili fakalaumālié. … ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻeku hoko ko e ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻokú Ne moʻui pea ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí pea ʻokú ne ʻomi e ngaahi tali ki he ngaahi faingataʻa fakatāutaha mo fakatokolahi ʻoku moʻua ai e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi māmani he ʻaho ni” (“Ko e Ngaahi ʻUlungāanga Faka-Kalaisí—ʻA e Mālohi ʻOkú Ne Hiki Hake Kitautolú,” Liahona mo e Ensign, Nōvema 2005, 101).

ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ ʻOku ʻatā ʻa e palani ʻo e fiefiá ki he toko taha kotoa pē ʻo ʻEne fānaú. Kapau ʻe tali pea moʻuiʻaki ia ʻe he māmaní, ʻe lahi fau ʻa e melinó mo e fiefiá. Ko e lahi ʻo e ngaahi faingataʻaʻia ʻoku tau ʻiloʻi he ngaahi ʻaho ní ʻe lava pē ke fakaʻauha ʻo kapau ʻe mahino pea moʻuiʻaki ʻe he kakai kotoa pē ʻi he funga māmaní ʻa e ongoongoleleí” (“Ngaahi tali ki he Ngaahi Fehuʻi ki he Moʻuí,” Liahona, Siulai 1995, 29).

ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Kuo pau ai ke tau moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ha founga ko ē te tau maʻu maʻu ai pē ʻa e Laumālié. Kapau te tau moʻui taau, ʻe ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e Laumālié. ʻE lava leva ke tau faiakoʻaki ʻa e Laumālié. … Ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau lotu aí, ako e folofolá, maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa lelei pea mo moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he talangofua ki he ngaahi fekaú, koeʻuhí ko ʻene hoko mai ko ia ʻa e taimi ʻo e ngaahi ʻahiʻahí—ʻikai ko e kapau ʻe hoko mai, ka ko e taimi ko ia ʻe hoko mai aí—ʻoku tau ʻosi mateuteu ki ai” (“Faiako ʻi he Tui,” Liahona, Sepitema 2003, 10, 15; Ensign, Sept. 2003, 20, 24–25).

Fakaikiiki Mei he Kuó Ne Toe Tuʻu, fai ʻe Del Parson; ʻi muí: laʻitaá naʻe fai ʻe Jerry Garns