2009
Siasí pe Ko Hoku Kaumeʻa Fefiné?
Sepitema 2009


Siasí pe Ko Hoku Kaumeʻa Fefiné?

Diego Ortiz Segura, Kosita Lika

Ne kau ʻa ʻeku kui fefine ʻi he tafaʻaki ʻeku faʻeé ki he Siasí ʻi he taʻu 1962. Ne papitaiso foki mo ʻene fānaú ka naʻe ʻalu pē ʻa e taimí mo ʻenau māmālohí. Hili mei ai ha ngaahi taʻu lahi ne hiki ha taha ʻo e ngaahi tokoua ʻo ʻeku faʻeé mei Kosita Lika ki ʻAmelika peá ne mālohi ai ʻi he Siasí.

ʻI heʻeku kei ʻi he finemuí ne u ʻaʻahi ai ki he tokoua ʻeku faʻeé ʻi he 1991. Lolotonga ʻema nofó, naʻá ne fakafeʻiloaki au ki he ongo faifekau taimi kakató pea naʻa mau fakataha atu ki hono ʻapí. Naʻá na fehuʻi mai pe naʻá ku fie ako ki he ongoongoleleí ka naʻá ku talaange ʻoku ʻikai ke mahuʻinga mālie kiate au.

Ne u foki ki Kosita Lika, pea ʻaʻahi ange ha ongo faifekau kiate au. (Ne ʻoange ʻe he tokoua ʻeku faʻeé ʻa hoku tuʻasilá kiate kinaua.) Naʻe ʻikai pe ke u fuʻu tokanga au ki heʻena pōpoakí, ko ia naʻá ku talaange ke na ō.

Ne ʻosi ha taʻu ʻe fā. Ne u faikaumeʻa ai mo ha fefine ne ma maheni ʻi ha ngaahi taʻu lahi pea fakalakalaka ʻema feohí ʻo ma fakamaʻu ke ma mali. ʻI heʻeku fakakaukau ko ia ki homa kahaʻú, ne fakatafoki ʻa hoku lotó ki he ngaahi meʻa fakalaumālié peá u talaange ki he taʻahine ne ʻamanaki ke ma malí ʻoku ou fie maʻu ke u ʻilo ʻa e ʻOtuá. Naʻá ma fakakaukau ke u ʻalu mo ia ki he lotú ke u ako fekauʻaki mo Ia. Lolotonga ʻení, ne u lotu lilo ki he ʻOtuá ke ʻi ai ha ngaahi faingamālie ke u ʻilo ai Ia.

Lolotonga e vahaʻa taimi ko ʻeni ʻo e fekumí, ne toe tukituki mai ʻa e ongo faifekau mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hoku matapaá. ʻI heʻeku loto tāngia ʻi heʻena toe foki maí, ne u talaange ke na mavahe peá u tāpuniʻi ʻa e matapaá. Kaʻi he momeniti ko iá, ne haʻu ha fakakaukau kiate au: “Kuo ke lotua ke ke ʻilo ʻa e ʻOtuá. Fēfē kapau ʻoku maʻu ʻe he ongo tangatá ni ha ngaahi tali maʻau?”

Naʻá ku toe fakaava ʻa e matapaá pea ui atu ki he ongo faifekaú. Naʻá ku fakaafeʻi kinaua ke na hū mai ʻo akoʻi au.

Ne vave ʻa ʻeku ako ʻo ʻilo ʻa e mālohi ʻo e ngaahi moʻoni naʻá na akoʻí pea naʻá ku pīkitai ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Hili mei ai ha uike ʻe tolu, ʻi he ʻaho 12 ʻo Māʻasi 1995, ne papitaiso ai au ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ne ʻikai fiefia hoku kaumeʻá ʻi he fili naʻá ku faí. Hili mei ai ha māhina ʻe tolu, naʻá ne talamai ʻi ha pō ʻe taha ke u fili ʻiate ia pe ko e Siasí. Ko ha fili fakamamahi moʻoni ʻeni! Hili haʻaku fakalaulauloto mo fakakaukau ki ai, ne u fili ʻe au ʻa e Siasí.

Ne u ongoʻi ne u fai ʻa e fili ʻoku totonú, ka ko ha taimi faingataʻa moʻoni ʻi heʻeku moʻuí ʻa e ngaahi māhina hili ʻema māvaé. Ka neongo ia, ne u maʻu ha ʻamanaki lelei ʻi heʻeku tui fakalotu foʻoú, kae tautautefito ki heʻeku ʻilo ʻa ʻeku Tamai Hēvaní, ʻo hangē ko ia naʻá ku lotu ki aí.

Hili ha taʻu ʻe taha mei heʻeku papitaisó, ne u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato ki Nikalakuā. Ne ʻomi ʻe heʻeku ngāue aí ha fiefia lahi pea tupulaki ʻa ʻeku ʻilo mo e ʻofa ki heʻeku Tamai Hēvaní. Hili ha ngaahi māhina siʻi ʻo ʻeku foki mai mei Nikalakuaá, ne u feʻiloaki ai mo Lili, ʻa e fefine ko ia ʻe hoko ʻamui ko hoku uaifí.

ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ke fakamuʻomuʻa ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻetau moʻuí. Ne faingataʻa ʻa e ngaahi fili ne u faí. Ka naʻá ku ako ai—pea ʻoku kei hokohoko atu pē ʻeku akó—ko e taimi kotoa pē ʻoku tau fai ai ha feilaulau ke tau ʻilo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, te Ne fakahā mai Hono finangalo kiate kitautolu mo ʻetau moʻuí. ʻOku feʻunga mo taau maʻu pē ʻa e fiefia ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau muimui ki Heʻene palaní mo ʻEne ngaahi fekaú.

Ne ʻikai fiefia ʻa hoku kaumeʻá ʻi he fili naʻá ku fai ke papitaisó. Naʻá ne talamai ke u fili ʻiate ia mo e Siasí.