2009
Tukufakaholo ʻa ha Fāmili ʻi he Faifatongiá
Sepitema 2009


Tukufakaholo ʻa ha Fāmili ʻi he Faifatongiá

Naʻe hanga ʻe ha tuʻu taʻeueʻia ʻa ha fefine Palakuai ʻi heʻene tui foʻoú, ʻo fokotuʻu ha tukufakaholo ʻo e tokoni ʻi he ongoongoleleí, ʻo ne fakafehokotaki ai ha toʻu tangata ʻe nima he taimí ni ʻo hono fāmilí.

Ko e manatu ʻeni ʻa e fānau ʻa ʻIolosia Tiasi mo Telio Kosime Senisesí, ʻo fekauʻaki mo e faifatongia ʻa ʻenau faʻeé ʻi heʻene hoko ko e palesiteni Palaimeli ʻo e koló: ʻI he taimi ko ē naʻe kei fai ai e Palaimelí he taimi hoʻataá he lolotonga ʻo e uiké, naʻe tataki mai ai ʻe ʻIolosia ha falukunga fānau tokolahi mei honau feituʻú—“ko ʻemau kiʻi kau tāmeʻá,” ʻo hangē ko e manatu ha taha ʻo ʻene tama fefiné—ʻo nau lue lōloa ki ʻapi siasi he uike takitaha. Naʻe ʻikai mahuʻinga ia pe naʻa nau kau ki he Siasí pe ʻikai; kapau naʻa nau fie haʻu pea fakangofua ʻe heʻenau mātuʻá, ʻe ʻomi leva kinautolu ʻe ʻIolosia. Naʻá ne fie maʻu e fānaú ki he tokolahi taha ne ala lavá ke nau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e Palaimelí.

Ko e manatu ʻeni ʻa e fānau ʻa ʻIolosia mo Telia ʻo fekauʻaki mo e faifatongia ʻenau tamaí ʻi heʻene hoko ko e palesiteni fakakoló: Ko ia maʻu pē naʻe fuofua aʻu ki he fale lotú he pongipongi Sāpaté pea ko ia naʻe mavahe fakamuimuitaha mei aí hili ʻene fakapapauʻi kuo maau ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻá ne hokohoko atu e moʻui mateaki tatau pē ʻi heʻene hoko ko e fuofua palesiteni fakakolo ʻo e Vahefonua ʻUlukuaí, he taimi ko ē naʻa nau kei kau atu ai ki he Misiona ʻUlukuai-Palakuaí.

Kuo lalahi he taimí ni ʻa e fānau Senisesí pea ʻi ai foki mo honau makapuna pea ʻoku nau manatuʻi foki ʻeni: Naʻe ʻikai ha teitei ʻuhinga lelei ia ki heʻenau mātuʻá ke nau liʻaki ai e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí. Naʻe lue lalo lōlōa ʻa e fāmilí ki ʻapi siasi ʻo tatau ai pē ʻa e ʻuha mo e laʻā. Pea ʻi he ngaahi taʻu ko iá naʻe kei toko siʻi ange ʻa e kāingalotu ʻo e koló pea naʻe lahi e ngaahi fatongia naʻe fuesia ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo tatau pē ʻi he faiakó mo e tā hivá ʻo aʻu ki hono fakamaʻa ʻo e falé.

Talu mei ai mo e fakalakalaka lahi ʻa e Siasí ʻi Palakuai. ʻOku ʻi ai he taimí ni ha ngaahi siteiki ʻe 10 mo ha vahefonua ʻe 11 pea fakafuofua ʻa hono kāingalotú ki he toko 66,000. ʻOku ʻi ai ha misiona ʻe ua ʻi he fonuá. ʻOku tuʻu ʻi Palakuai ha taha ʻo e ngaahi fale ngāue Ngaohiʻanga Vala Punungahone pē ʻe fā mavahe mei he ʻAmelika, ʻa ia ʻoku tuitui ai ʻa e ʻū vala mo e kāmeni fakatemipalé.

Kuo ʻikai ke tuʻu ai e ʻapi siasi fakahisitōlia ko ia naʻe ʻofa ai ʻa e tokotaha kotoa peé, ʻa e fuofua fale lotu ʻo e Siasí ne langa he fonuá—ʻa ia naʻe ui ʻe he tokotaha kotoa pē ko e “fale lotu Molonaí” he ko e hingoa ia ʻo e uooti naʻe lotu aí. ʻOku tuʻu ha temipale ai he taimí ni. Ko e Temipale ʻAsasisoni Palakuaí, ko e uho ia ʻo e “la Manzana Mormona”—pe ko hono fakalea ʻe tahá, ko e Temipale Sikuea ʻo Palakuaí.

ʻOku ongoʻi mohu tāpuekina ʻa e kāingalotu Palakuaí koeʻuhí ko e fakalakalaká ni. Ka ʻoku teʻeki ai pē ke ngalo ʻi he kāingalotu matuʻotuʻa angé ʻa e ngaahi feilaulau naʻe fie maʻu ke fai ke langa ai ʻa e ngaahi fakavaʻe ʻo e Siasí he ʻahó ni ʻi honau fonuá.

Ko Hono Langa ʻo ha Tukufakaholó

Naʻe papitaiso ʻa ʻIolosia Tiasi ti Senisesi ʻi ʻOkatopa ʻo e 1960. Naʻe feinga ha pātele katolika ke fakalotoʻi ia ke ne fakaʻikaiʻi ʻa e Siasí ka ne foki ange, ka naʻe fuʻu fakapapauʻi ʻe he fefiné ni ia ʻa ʻene fakamoʻoní ko ia ne ʻikai toe liliu ai ʻene fakakaukaú.

Naʻe papitaiso ʻa ʻene faʻeé, ko Kasatolina, ʻi he māhina pē hono hokó, fakataha mo e tama fefine ʻa ʻIolosiá ko Lituvina. Naʻe loto foki haʻane tama fefine ʻe taha ko Lina ke papitaiso mo ia, ka naʻe fakafepakiʻi ia ʻe hono husepānití.

Naʻe kau e husepāniti ʻo ʻIolosiá ko Teliō, ki he Siasí ʻi Sānuali ʻo e 1961. Naʻe ngāue fakamakēniki ʻa Teliō pea naʻá ne fakahā ange ki hono hoa-pisinisí he ʻikai toe lava ke ne ngāue he ʻaho Sāpaté. Naʻe tali lelei ia ʻe hono hoa-pisinisí he naʻá ne mahuʻingaʻia ʻi he ngāue mālohi ʻa Teliō mo ʻene tokoni ki he pisinisí. Naʻe ʻikai teitei fakameʻapangoʻia ʻa hono hoa-pisinisí ʻi heʻene fili naʻe faí.

ʻOku hanga ʻe he talanoa kia Teliō mo ʻIolosia Senisesi mo hona hakó, ʻo fakamamafaʻi mai e mālohi tuʻuloa ʻo e tā sīpingá.

Naʻe pehē ʻe Lina, “ ʻOku ou tui naʻe tokoni e ʻofa mo e faʻa kātaki ʻa ʻemau mātuʻá ke mau moʻui ʻo vahevahe atu ai ʻa e ongoongoleleí.” Neongo naʻe ʻikai muʻaki lava ke ne papitaiso, ka naʻá ne ngāue faivelenga ʻi he Siasí ʻo fakatatau pē mo ha taha naʻe ʻikai ke ne hoko ko ha mēmipa. Ka naʻe faifai pē pea vaivai e fakafepaki ʻa hono husepānití ʻi he 1986 ko e tupu mei he tā sīpinga ʻa hono uaifí mo ʻena fānaú, pea kau fiefia atu ai ʻa Lina ʻo hū ki he vai ʻo e papitaisó.

ʻOku manatu ʻa hono tokoua ko Lituviná ki he ngāue mālohi maʻu pē ʻa ʻenau ongo mātuʻá ʻi hono vahevahe atu ʻo e ongoongoleleí. Naʻe ʻi ai ha taimi he ngaahi taʻu ʻo e 1970 tupú, naʻe hoko ai honau ʻapi fakafāmilí, ʻa ia ʻoku kei nofo ai ʻa e fineʻeiki toulekeleka ko ʻIolosiá, ko honau fale lotu he ʻaho Sāpaté. Makehe mei he hako ʻe toko 60 tupu ʻo Teliō mo ʻIolosia ʻi he Siasí, ʻoku laka hake he toko uofulu tupú ha kakai kuo nau kau mai ki he Siasí koeʻuhí ko ʻena tā sīpinga ʻi he moʻui faka-Kalaisí. Naʻe pehē ʻe Lituvina naʻe hoko foki ʻenau mātuʻá ko ha sīpinga ʻo e faitotonú, ʻi heʻena akoʻi ʻa ʻena fānaú ke ʻoua ʻaupito naʻa nau teitei fai ha meʻa te nau toki mā ai ʻamuiange.

Naʻe ʻiloa ʻa Teliō mo ʻIolosia ko ʻena angaleleí. ʻOku manatu ʻa Lituvina ko e taimi ko ia naʻe mateuteu ai ʻa e fāmilí ke maʻu meʻatokoní, naʻe pehē ange ʻe heʻenau tamaí, ko e tupu mei haʻane fakakaukauʻi ha taha honau feituʻú, “ ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe ʻoku ʻi ai siʻa meʻakai ke kai ʻa meʻa mo meʻa he taimí ni.” Te ne kole leva ki ha mēmipa ʻo e fāmilí ke ne ʻave ha peleti meʻakai ki he tokotaha ko iá ki muʻa pea toki kai honau fāmilí.

Kuo taʻu lahi ʻeni e nofo kaungāʻapi pē ʻa Lina mo hono fāmilí ki heʻene ongo mātuʻá. Ko e foha ʻo Liná ko ʻEniliki ʻOita, naʻá ne fakamatala ʻo kau kia Teliō ʻo pehē, “Naʻe hoko maʻu pē ʻeku kuitangatá ko ha sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei ko ia ʻoku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 121 [veesi 41–45].” ʻOku pehē ʻe ʻEniliki ko ʻene kuifefine ko ʻIolosiá ko ha “fefine lototoʻa ia—naʻe lototoʻa ʻi heʻene tuí mo ʻene fakamoʻoní.” Naʻe tokolahi ha kakai teʻeki Siasi ne nau omi ke nofo fakataimi he ʻapi ʻo ʻene kuí (he taimi naʻe foaki ange ai ʻe Teliō mo ʻIolosia e tokoni ne nau fie maʻú) pea nau mavahe kuo nau mēmipa he Siasí koeʻuhí ko ʻena tā sīpingá.

Naʻe muimui e fānau ʻa Telio mo ʻIolosiá ki he sīpinga ʻa ʻenau mātuʻá ʻi heʻenau lalahi hake pea kamata ʻi ai honau ngaahi fāmilí. Kuo nau ngāue foki mo kinautolu ʻi ha ngaahi uiuiʻi lahi he Siasí. Naʻe ngāue fakafaifekau ʻa Lituvina pea naʻá ne ngāue ki he Siasí ʻi ha ngaahi taʻu lahi ki muʻa peá ne toki foki ki hono fonua tupuʻanga ko Palakuaí. Naʻe fie maʻu ʻe he foha ia ʻo Teliō mo ʻIolosia ko Silivó ha taimi lahi ki muʻa pea toki tokoni e tā sīpinga ʻa ʻene ongo mātuʻa ke ʻomi ia ki he Siasí, ka naʻá ne muimui foki mo ia ʻi he sīpinga ʻo e faifatongia ʻa ʻene mātuʻá. Naʻá ne tokoni kimui ange ke fokotuʻu ha kolo ʻo e Siasí ʻi ʻAsenitina, ʻa ia naʻá ne nofo ai ha kiʻi vahaʻa taimi.

Ngaahi Toʻu Tangata Foʻou

Naʻe fāʻeleʻi ʻa ʻEniliki he taʻu naʻe papitaiso ai ʻene kui ko Teliō ki he Siasí. ʻI heʻene tupu haké, naʻá ne faʻa nofo ai mo ʻene kuí he fale hoko maí he naʻa nau kaungāʻapi, pe ko e tokoua ʻo ʻene faʻeé, ʻa ia ne nau mālohi kotoa ʻi he Siasí. (ʻOkú ne ui ʻa Lituvina ko ʻene faʻē hono uá.) Neongo naʻe ʻikai kau ʻa ʻene ongomātuʻá ki he Siasí ʻi heʻene kei siʻí, ka “ne u tupu hake mo hoku ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ʻi he Siasí.”

ʻOkú ne manatu ki he ʻikai fie fanongo ʻene tamai ko Vinisení ki he Siasí—pea ʻikai pē fie talanoa ia ʻo kau ki ai. ʻI he feinga e fānau ʻa Vinisení ke ʻoange kiate ia ha Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne tolongi fakafoki ange ia kiate kinautolu. Ka naʻe pehē ʻe ʻEniliki, “ko e tā sīpinga ʻene fānaú naʻá ne iku liliu ʻeku tamaí.” Naʻe talaʻofa ange e tāpuaki fakapēteliake ʻo ʻEnilikí ʻe kau ʻene tamaí ki he Siasí koeʻuhí ko e tā sīpinga ʻene fānaú. Naʻe pikitai ʻa ʻEniliki mo e toenga ʻo e fāmilí ki he talaʻofa ko iá.

ʻI he 1986, lolotonga e kei ngāue fakafaifekau ʻa e tehina ʻo ʻEnilikí, naʻe holo hifo e fakafepaki ʻa ʻenau tamaí ki he Siasí ʻo lava ke ne loto fiemālie ai ke papitaiso ʻa hono uaifí. Hili ha taʻu ʻe 25 ʻo e maʻulotu mo e ngāue ʻa Liná, naʻe faifai pē peá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Ka naʻe ʻikai ofiofi mai hono husepānití ʻoʻona ke fai ia. Ne hoko atu e moʻui ʻa honau fāmilí ʻi ha ngaahi taʻu ʻo kau kotoa e fāmilí ki he Siasí tukukehe pē ʻa Viniseni. Pea ʻi ha pongipongi Sāpate ʻe taha ʻi he 2002, naʻe tuʻu hake ai ʻa Viniseni ʻo tui ʻa hono sutí peá ne teuteu ke ʻalu ki he lotú—kuó ne mateuteu ke akoʻi ia. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuó ne papitaiso pea naʻá ne sila mo hono uaifí ʻi he temipalé ʻi he taʻu 2003.

Kuo tupu hake he taimí ni e fānau ʻa e toʻu tangata ʻo ʻEnilikí ʻi he Siasí, ʻo nau molomolomuivaʻe pē heʻenau mātuʻá. ʻOku kau he hako ʻo ʻIolosia mo Teliō he Siasí, ha fānau ʻe toko 6, makapuna ʻe toko 18 (ko e toko fā ai kuo ngāue fakafaifekau), pea mo ha makapuna ua ʻe toko 23. Ko e ngaahi fili ko ia ʻoku fai ʻe he makapuna ko ʻení, naʻe fatu ia ʻe he ngaahi akonaki ne nau maʻu ʻi honau ʻapí.

ʻOku pehē ʻe he ʻofefine taʻu 19 ʻo ʻEniliki ko ʻEtulianá, kuo pau pē ke ʻi ai ha ngaahi ʻahiʻahi te tau fetaulaki mo ia ʻi he moʻuí. ʻI he taimi ʻokú ne fehangahangai ko ia mo e niʻihi ʻokú ne tokoua mo tuongaʻane ʻakí, ʻokú ne pehē, “ ʻOku fai ʻemau ngaahi filí ʻo fakatatau mo ʻemau fakamoʻoní.” Naʻe tānaki mai ʻe hono taʻokete taʻu 18 ko Viviená, ko e taimi ʻoku fifili ai honau kaungāmeʻá pe mahení pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻikai ke nau ifi pe inu kava mālohi aí pe kau atu ki he ngaahi tōʻonga kehe kuo ohi mai ʻe honau kaungāmeʻá, ʻoku hoko leva ʻa e faingamālie ke fakamatalaʻi ange ai ʻenau tuʻunga moʻuí, ko ha faingamālie ia ke ne hoko ai ko ha faifekau.

Ko Viliami Ta Siliva taʻu 19, ko ha mokopuna ua ia ʻo ʻIolosia; ko e tamasiʻi ia ʻa e tama fefine ʻa Lina ko Mesētesi ʻOseta ti Ta Siliva. Naʻe hangē pē ʻa Viliami ko ʻene faʻeé ʻo papitaiso ʻi hono taʻu valú mo tupuʻi Siasi hake. Kuo ngāue fakafaifekau hono taʻokete mo e tuongaʻane lahí, pea ʻokú ne lolotonga ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona Monitīvitiō ʻUlukuai Hihifó. ʻOku pehē ʻe Viliami koeʻuhí ko e ngaahi akonaki kuo nau maʻu ʻi honau ʻapí, kuo nau ngāue ai mo hono tokouá mo e tuofāfiné mo e niʻihi ʻokú ne tokoua ʻaki ʻoku nau mālohi ʻi he Siasí, mei ha fakavaʻe ʻoku kehe mo mālohi fakalaumālie ange, ʻo mahulu hake ia ʻi ha tokolahi ʻo honau kaungāmeʻa kehé. ʻOkú ne pehē, “ ʻOku mālie ʻa e falala ʻoku maʻu ʻe homau kaungāmeʻá pe ko ʻenau mātuʻá kiate kimautolú.” ʻOkú ne pehē, ʻoku talaange ʻe he mātuʻa honau kaungāmeʻá ki heʻenau fānaú ʻo kapau ʻe ʻalu ʻa Viliami pe ko ha taha hangē ko ʻEtuliana pe Vivieni ki ha polokalama, “pea ʻe lava ke mou ō foki ki ai, he ʻoku ou ʻiloʻi he ʻikai fai ha meʻa kovi ai.”

Ko Hono Pukepuke ʻo ʻEnau Tuʻunga Moʻuí

ʻOku tui piva lōloa ʻa ʻEtuliana, ʻa ia naʻe liliu ʻo tuitui mapuni ai e foʻi fahi he tafaʻakí he naʻe fuʻu lōloa ki ʻolunga. Naʻe pehē ʻe heʻene faʻē ko Litiá (uaifi ʻo ʻEnilikí), pea mo e tokoua ʻo ʻene faʻē ko e Mesētesí, ʻoku faʻa faingataʻa ki he kau fafine Palakuaí ke maʻu ha vala taau ʻi he ngaahi fale koloá, ko ia kuo fai ai ʻe he hako Senisesí ʻa e meʻa kuo faʻa fakamālohiʻi e niʻihi kehé ke nau faí—ʻo nau toe fakaleleiʻi pe tuitui pē honau vala ʻonautolu. Kuo hoko ʻa Lina ko e faʻē ʻa Mesētesí mo e faʻē ʻi he fono ʻa Litiá, ko e fefine tuitui ʻa e fāmilí, ka ʻoku toe ako foki ʻe he kau fafine kei talavou angé ke nau poto mo kinautolu ʻi he tuituí.

ʻOku pehē ʻe Mesētesi ti Ta Siliva naʻe ʻikai fuʻu faingataʻa kiate ia ʻa e moʻuí heʻene hoko ko ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kakai ke tupuʻi Siasi hake honau feituʻú. ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻiloʻi kotoa ʻe hoku kaungāmeʻá ko ha mēmipa au ʻo e Siasí. Naʻa nau fakaʻapaʻapaʻi ʻeku ngaahi tui fakalotú.” ʻOkú ne pehē naʻá ne monūʻia foki ke ako ʻi ha ʻapiako Siasi naʻe tuʻu ʻi Palakuai he taimi ko iá. “Ki heʻeku fānaú, naʻe hoko e tuʻunga ia ko ʻeni ʻo e moʻuí ko ha meʻa naʻe faingataʻa ange ia ʻi hoku taimí.” ʻOku fakafiefiemālie ange he taimí ni e ngaahi tuʻunga moʻui ia ʻo e sosaietí. ʻOku pehē ʻe Mesētesi kuó ne feinga mo hono husepāniti ko ʻEnesitō Ta Silivá ke na paotoloaki e ngaahi tuʻunga moʻui māʻolungá ʻi honau ʻapí, ʻo kau ai ha fanga kiʻi fakataputapui ki heʻena fānau lalahi angé. ʻOkú ne pehē, “ ʻOku mau talanoa lahi mo kinautolu ʻo kau ki he ongoongoleleí pea ʻoku mau fai ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Ko ha maʻuʻanga ivi maʻongoʻonga ia ki heʻema fānaú pea ʻoku nau ʻiloʻi ia.” Naʻe tukuange ʻa Palesiteni ʻEnesitō Ta Siliva mei heʻene hoko ko ha Fitungofulu Fakaʻēliá ʻi ʻEpeleli ʻo e taʻu ní, pea ʻokú ne lolotonga hoko he taimí ni ko e palesiteni ʻo e Misiona Monitīvitiō ʻUlukuaí.

Ne faitohi mai e foha mo e ʻofefine ʻo e ongo mātuʻa Ta Silivá ʻoku lolotonga ngāue fakafaifekaú, ʻa Kalisitiane mo Kēleni ʻo fakamālō ki heʻena ongo mātuʻá ʻi he tuʻunga moʻui māʻolunga ne fokotuʻu mo akoʻi ange ʻe heʻena mātuʻá pea mo ʻena tā sīpinga maʻongoʻonga heʻena hoko ko e ongo mātuʻá. Naʻe fakamatala ʻe Kēleni Ta Siliva ne toki foki mai ʻi he 2008 mei he Misiona ʻĀsenitina Kōtopá ʻo pehē: “Talu mei heʻeku kei siʻi mo e ʻikai ngata pē ʻi hono akoʻi au ʻe heʻeku ongo kuí mo ʻeku ongo mātuʻá ʻi heʻenau leá ka ʻi heʻenau tōʻonga foki. Naʻa nau moʻuiʻaki e meʻa ne nau akoʻí. ʻOkú ne pehē naʻe tokoni ʻa e meʻa naʻá ne ako ʻi honau ʻapí ki heʻene hoko ko e faifekaú ke ne akoʻi e ngaahi tāpuaki ko ia ʻoku maʻu mei he talangofuá.

Naʻe toe fakaongo mai ʻe Kalisitiane ʻa ia ne toki foki mai mei he Misiona Kalefōnia Seni Penatinó, ʻa e fakamatala tatau ne fai ʻe hono tuofefiné ʻo fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e tā sipinga ʻene ongo mātuʻá ʻi heʻene moʻuí, peá ne toe pehē mai, “Naʻe tupulaki ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongoleleí ʻi heʻeku fakahoko heʻeku moʻuí ʻa e ngaahi akonaki ʻa ʻeku mātuʻá mo e ongo kuí.” Naʻe hoko ʻeni he founga ne fakamatalaʻi ʻe ʻAlamaá. Naʻe fakamatala ʻa Kalisitiane naʻá ne fakaʻatā ha potu ʻi hono lotó ke tō ai ʻa e tengá, pea akonekina ia ʻe heʻene ongo mātuʻá ʻi he moʻoní peá ne mamata ʻi heʻena moʻuí ki he lelei ʻo e fua naʻe maʻu mei he tenga ko iá (vakai, ʻAlamā 32:27–43). “ ʻOku ou ʻamanaki ke u hokohoko atu hono tanumaki ʻi he tui ʻa e fuʻu ʻakau ko iá—ko ʻeku fakamoʻoní—ke lava ʻo aka pea tupu ʻo laku fua mai.”

ʻOku manatu ʻa Mesētesi te Ta Siliva ki heʻene kei finemuí, ʻi heʻene mamata ki he ola ʻo e ongoongoleleí ʻi he moʻui ʻa ʻene ongo mātuʻá mo ʻene ongo kuí. Ne u fakakaukau maʻu pē, ʻ Te u fai e meʻa tatau pē heʻeku fuʻu lahi haké.’”

ʻOku pehē ʻe hono tuongaʻange ko ʻEnilikí, ʻoku ʻomi ʻe hono moʻuiʻaki ʻo e ongoongoleleí ha faʻahinga founga mahuʻinga ki hono ʻohake ʻo e fānaú ʻi he tuí. “Ko e meʻa ʻe tolu: akoʻi kiate kinautolu ʻa e folofolá, akoʻi kinautolu ʻi he faʻifaʻitakiʻanga pea tokoni ke nau ako ko e ongoongoleleí ko ha tōʻonga moʻui ia ke nau fai.”

ʻOkú ne pehē ʻoku fakafou ʻi he ongoongoleleí ʻa hono fokotuʻu ʻe heʻene fānaú mo e fānau ʻa hono uaifí pea mo ha niʻihi kehe kuo ʻohake ʻi ha ngaahi ʻapi ʻo ha kakai Siasi ʻi Palakuaí, ha ngaahi aka fakalaumālie ʻoku ʻikai maʻu ia ʻe ha toʻu tupu tokolahi. ʻOku pehē ʻe ʻEniliki, “ ʻOku ʻi ai ha hala ki heʻenau moʻuí—ko ha taumuʻa.” ʻOku taʻengata ʻenau ngaahi taumuʻá pea ʻi he tokoni ʻa ʻenau ongo mātuʻa tui faivelenga mo talangofuá, ʻoku nau ako ai ki he founga ke lavaʻi ai kinautolú.

ʻŪ taá naʻe fai ʻe Don L. Searle

Ko e fakataha mai e kāinga ʻo e fāmili Senisesí ki ha paati fakafāmili. Peesi hanga maí: Ko e Temipale ʻAsanisoni Palakuaí.

Naʻe tofa ʻe ʻIolosia ti Senisesi (ʻi lotó) ʻa e hala ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní maʻa hono fāmilí ʻi he 1960. Naʻe ako ʻa e ongo ʻofefine ko Lituvia (toʻohemá) mo Lina ʻo kau ki he tokoni ʻi he Siasí, ʻi heʻena siofi e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻena ongo mātuʻá pea kuó na ʻoatu ai e tukufakaholo ko ʻeni ʻo e faifatongiá ki hona hakó.

Ko e kau atu ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ha makapuna ua ʻe toko tolu ʻo ʻIolosia Tiasi ti Senisesi: Mei he toʻohemá: ko ʻEtuato, ʻEtuliana mo Viviena ʻOseta. Ko e fānau kinautolu ʻo e mokopuna ʻo ʻIolosia ko ʻEnilikí mo hono uaifi ko Litiá.