2009
Ngaahi Fakakaukau Maʻá e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí
Sepitema 2009


Ngaahi Fakakaukau Maʻá e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻOku ʻoatu ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻení ke ʻoatu ha ngaahi fakakaukau. ʻE lava ke ke fakafeʻungaʻi ia ki ho fāmilí.

“Ko e Ngāue Tokoni Tukufakaholo ʻo ha Fāmili ʻe Taha,” p. 8: Toʻotoʻo konga lalahi ʻa e talanoá, fakamamafaʻi ʻa e founga ʻoku hanga ai ʻe he ngaahi tā sīpinga lelei ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo ueʻi fakalaumālie ʻa e niʻihi kehé. Faʻufaʻu ha saati tohi hohoko ki he kahaʻú: hiki ʻi ha laʻi pepa ʻa e hingoa ʻo e fānau ʻi ho fāmilí pea fakaafeʻi kinautolu ke nau fili ha ngaahi hingoa maʻa ʻenau fānau ʻi he kahaʻú. Fakaʻosi ʻaki haʻamou aleaʻi ʻa e founga ʻe lava ai ʻe he sīpinga mo e fakamoʻoni ʻa e fānaú ʻo tākiekina honau hakó pea fakafehokotaki kinautolu ki heʻenau ngaahi kuí. “ ʻOku Hehema pē Ho Kaungāmeʻá Ke Tatau Mo Koe,”

p. 31: Fokotuʻutuʻu ha ngaahi nāunau ʻoku fai tatau pea mo ha nāunau ʻe taha ʻoku kehe ia meiate kinautolu. Fakamatala ange kiate kinautolu ʻoku faingofua hono ʻiloʻi ʻo e nāunau ko ia ʻoku kehé. Lau e talanoá. Aleaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko e: “ ʻOku ou ʻamanaki ʻe vakai e tokotaha kotoa pē ki he ngaahi faikehekehe ʻoku mou maʻú.” Fokotuʻu ha taumuʻa ke hoko ko ha sīpinga lelei ange ʻo Sīsū Kalaisi ke fie ako ai ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo e ongoongoleleí.

“Ko ʻEtau Tui Fakalotú ʻEni, ke Fakahaofi e Ngaahi Laumālié,” p. 40: Lau ʻa e konga ko ia ko e “Ke Tau Tokangá,” pea talaange te mou fai ha kumi koloa fufū he lolotonga ʻo e uike ko iá (scavenger hunt). Fokotuʻu ha faʻoʻanga meʻa mo ha ngaahi foʻi piini pe maka ke lēkooti ʻaki e ngaahi ngāue tokoní. Aleaʻi ʻa e founga ko ia “ke tau tokangá” ke tokoniʻi kitautolu ke tau tokoni ki he niʻihi kehé. Fokotuʻu ha taumuʻa ke kumi ha ngaahi founga ke tokoniʻi ha niʻihi kehe lolotonga e uiké ʻi ʻapi, ʻapi ako, ngāué mo e lotú. Ko e taimi kotoa pē ʻoku mou fakahoko ai ha ngāue tokoni, te ne lava ʻo faʻo ha foʻi piini ʻe taha ki he faʻoʻanga meʻá. ʻI he uike hokó, lau pe ko e ngaahi piini ʻe fiha kuo tānakí.

“Ngaahi Talanoa mo e Fakamoʻoni Mei he Kemí,” p. K4: Fakaʻaongaʻi ha kafu, ʻo faʻifaʻitaki ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he nofo ʻi ha loto tēniti. Tufotufa ha fanga kiʻi meʻakai ke kai lolotonga e lēsoní. Lau ʻa e talanoá pea ʻai ha ongo mēmipa ʻo e fāmili ke na faʻifaʻitakiʻi ʻa e pōtalanoa ko ia ʻa Keni mo Peletí. Fakamoʻoni ʻoku lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ueʻi kitautolu ke tau ʻilo ʻa e taimi ke tau vahevahe ai ʻetau fakamoʻoní mo e meʻa ke tau lea ʻakí. Fakalotolahiʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau moʻui taau ke maʻu e ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní pea ke muimui kiate kinautolu.

“Fakafiemālieʻi ʻo Lusí,” p. K10: Hili hono lau ʻo e talanoá ni, toe lau ʻa e lea ko ia ʻa e faʻeé: “ ʻE lava ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tokoniʻi koe ke ke ʻilo ʻe meʻa ke faí ke ke fiemālie aí.” Fakaafeʻi ʻa e fānau īkí ke nau tā ha fakatātā ʻo ha tūkunga ʻe tokoni ai ʻa e lotú mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakaʻosi ʻaki hano hivaʻi fakataha ha foʻi hiva manakoa ʻa e Palaimelí pea fakamoʻoni ki he mālohi fakafiemālie ʻo e lotú mo e mūsika ʻoku toputapú.