2009
Ko ʻEtau Tui Fakalotú ʻEni, ke Fakamoʻui e Ngaahi Laumālié
Sepitema 2009


Ngaahi Pōpoaki mei he tokāteline mo e ngaahi fuakavá

Ko ʻEtau Tui Fakalotú ʻEni, ke Fakamoʻui e Ngaahi Laumālié

ʻĪmisi
Elder Erich W. Kopischke

Ko e taha ʻo e ngaahi himi manakoa ʻoku tau faʻa hiva ʻi he ngaahi fakatahaʻanga lakanga fakataulaʻeikí ko e “ ʻA Kimoutolu ʻa e Kau Faifekau,” ʻa ia naʻe fakalea ʻe Sailosi H. Uiloki. ʻOku pehē e veesi tolú:

Tau ō ki he kau masiva hangē [ko hotau ʻEikitau ʻo e kuonga muʻá],

ʻAahi ki he faingataʻaʻia, [fiekaiá mo e mokosiá];

[Tau fakafiefiaʻi kinautolu ʻaki ʻa e ongoongo naʻá Ne ʻomí]

Pea maʻu ʻo ʻomi ʻa kinautolu ʻave ki Saione.1

ʻI he ʻaho Tokonaki kimuʻa he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1856, ne aʻu hake ʻa ʻEletā Felengilini D. Lisiate mo ha niʻihi tokosiʻi ne toki ʻosi mai mei he ngāue fakafaifekaú ki he Teleʻa Sōlekí. Naʻa nau līpooti kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi ne movete ʻi he hala lōloa ko ia ki he teleʻa ha kau tangata mo fefine paionia, pea pehē foki ki he fānaú ko e ʻamanaki ia ke hoko vave mai ʻa e faʻahitaʻu momokó. Ne fiekaia ʻa e kakaí pea lahi e ngaahi saliote mo e taulani ne maumau. Ne mei mate ʻa e kakaí mo e fanga monumanú. Te nau mate kotoa kapau he ʻikai fakahaofi ʻa kinautolu.

ʻI he pongipongi Sāpaté, ne fekauʻi ai ʻe Palesiteni ʻIongi ʻa kinautolu kotoa pē ne vahe ke lea he ʻaho ko iá ʻi he konifelenisí ke nau lea fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ki he kau paioniá. ʻI heʻene leá naʻá ne pehē:

“Ko ʻeku tui fakalotú ʻeni; ko e fakahinohino ia ʻoku fai mai kiate au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Ke fakahaofi ʻa e kakaí. …

“ ʻOku ou pehē kiate kimoutolu he ʻikai lava ʻe hoʻomou tuí, tui fakalotu, pea mo e lotu ʻoku mou kau ki aí ʻo fakahaofi ha foʻi laumālie ʻe taha ʻo kimoutolu ʻi he Nāunau Faka-Silesitiale ʻo hotau ʻOtuá, kae ʻoua kuo mou fakahoko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻoku ou akoʻi atu he taimi ní. Mou ʻalu atu ʻo ʻomi ki heni ʻa e kakai ko ia ʻoku nau lolotonga ʻi he toafa tokaleleí2

Ne ʻi he ngaahi fakataha ko iá ʻa Sailosi H. Uiloki. Naʻá ne hoko ko ha tokotaha ʻo e kau fuofua fakahaofi ne nau mavahe mei Sōleki Siti ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻOkatopá ke fekumi ki he Kāingalotu ne nau movete ʻi he ngaahi toafa tokaleleí.

Ne fakamatala kimui ange ʻa Siaosi D. Kalanite, ʻa ia ko e taki ʻa e kau fakahaofi moʻuí, kia Palesiteni ʻIongi ʻo pehē: “ ʻOku ʻikai ʻaonga kiate au ke u feinga ke fakamatalaʻi ʻa e tuʻunga ne ʻi ai e kakaí ni he te ke ʻilo pē ʻa e meʻá ni mei he [niʻihi kehé] … ; ka te ke lava pē ʻo fakakaukau atu ki ha kakai tangata, fefine mo ha fānau ʻe toko nimangeau ki he onongeau ne nau ongosia ʻi hono toho ʻo e ngaahi salioté ʻi he sinoú mo e pelepelá; pea nau pongia he veʻe halá; nau tō ko e mokosia; ne tangi e fānaú, fefeka honau ngaahi nimá mo e vaʻé ʻi he momokó, ne fetotoʻi honau vaʻé pea ʻi ai honau niʻihi ne hala ha meʻa ke fakahaofi kinautolu mei he sinoú mo e momokó. Ne fuʻu fakamamahi moʻoni ʻeni ʻo aʻu kiate kinautolu ʻoku loto mālohí; ka ʻoku mau fai pē ʻa e meʻa te mau ala lavá, ʻo ʻikai ke mau veiveiua pe lotofoʻi.”3

Mahalo ne ʻi he fakakaukau ʻa Misa Uiloká ʻa e lea/hiva “ ʻA Kimoutolu ʻa e Kau Faifekaú” lolotonga e ngaahi taimi faingataʻa ko ia ʻo e taʻu 1856. Ko e moʻoni ne tokoniʻi ʻe he kau fakahaofi moʻuí ʻa e kau faingataʻaʻiá, fiekaiá mo e mokosiá. Naʻa nau fakafiefiaʻi kinautolu pea fakahā kiate kinautolu ʻa e hala ki Saioné ʻi he Teleʻa Sōlekí.

Ko Hono Fakahaofi ʻo e Kakaí

ʻI hotau kuonga ko ʻeni ʻo e heka vakapuná, ʻa ia ʻoku ʻaho taha pē ʻa e fononga ko ia mei ʻIulope ki he Teleʻa Sōlekí, kuo liliu lahi ʻa e ngaahi feituʻú mo e ngaahi tūkungá. Ka ʻoku teʻeki pē liliu ʻa e lea ko ia ʻa Palesiteni ʻIongí—ʻoku kei hoko pē ʻa hono fakahaofi ʻo e kakaí ko ʻetau tui fakalotú. ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, te tau kei fatongia ʻaki maʻu pē ʻa hono fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau fie maʻu fakalaumālie mo fakatuʻasinó. Hangē ko ia ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ki he kaumātuʻa kimuʻa ʻo e Siasi kuo toe fakafoki maí: “Manatuʻi ʻi he meʻa kotoa pē ʻa e kakai masivá mo e faingataʻaʻiá, pea mo e mahakí mo e tukuhausiá, he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku ʻikai ko ʻeku ākonga ia” (T&F 52:40).

ʻOku tau fie maʻu ke tau hoko ko e kau ākonga moʻoni ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau talaki ʻoku tau ʻofa ʻi he ʻOtuá pea fie muimui ki Heʻene ngaahi fekaú. ʻOku tau fakafoʻou ʻi he Sāpate kotoa ʻa ʻetau fuakava ʻi he papitaisó, moihū ki he ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻangá pea ʻoatu ʻa e fakafetaʻi kiate Ia koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki lahi ʻokú Ne ʻomi maʻatautolú. ʻOku kei moʻoni pē ʻa e fakamanatu ko ia ʻa e Tuʻi ko Penisimaní: “ ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17).

ʻI he taimi ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻEikí ke tāpuekina ha taha pe tokoniʻi ha tokotaha faingataʻaʻia, ʻokú Ne faʻa ʻomi ha kaungāʻapi, kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí. Ko e taha pe ʻeni ʻo e ngaahi founga ʻokú Ne ʻomi ai ʻa e poupou mo e fakamoʻui ki he niʻihi kehé. ʻI hono fai ʻení, ʻokú Ne tokoni foki ke mahino kiate kitautolu ʻa e fekau mahuʻingá, “Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:39).

ʻOku ʻi ai nai ha ofo ʻi heʻetau maʻu ʻa e lelei taha mei heʻetau faitokonia ʻa e niʻihi kehé? Kuo talaʻofa mai ʻa e ʻEikí, “Ko ia ʻokú ne ʻai ʻene hele tuʻusí ʻaki hono tūkuingatá, ʻokú ne tokonaki ke ʻoua naʻá ne mate, kae fakahoko ʻa e fakamoʻuí ki hono laumālié” (T&F 4:4). ʻI heʻetau fakamoʻui ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau toe fakamoʻui ai pē foki mo kitautolu.

Ke tau Tokanga

ʻOku lahi ʻa e ngaahi founga ke tau faitokonia ai ʻa e niʻihi ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fie maʻu fakatuʻasino mo fakalaumālié. Kapau te tau moʻui tokanga, ʻe fakahinohinoʻi mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ha ngaahi faingamālie te ne faitāpuekina ai ʻa e niʻihi kehé mo kitautolu foki.

Ne u toki kau atu ki ha konifelenisi ʻa e kau faifekau tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí ʻi Soatani. ʻI heʻeku feʻiloaki mo kinautolú, ne u vakai atu ki ha ongo fefine ʻokú na lolotonga niti. Naʻá na talamai ko ʻena niti ha fanga kiʻi tatā maʻá e ngaahi pēpē toki fāʻeleʻí. ʻI he feituʻu fakatokelau ʻo e kolomuʻá ʻa ʻĀmani, ʻoku ʻi ai ha fale mahaki ʻoku fāʻeleʻi ai ha pēpē ʻe toko 50 he ʻaho. ʻOku fuʻu masiva ʻaupito ʻa e kakai he feituʻú ni. Hili e fāʻelé, ʻoku fakafoki atu leva ʻa e ngaahi faʻeé mo ʻenau pepeé ki honau ngaahi ʻapí ʻa ia ʻoku ʻikai ha meʻa fakamāfana ai. Ko e lahi ʻo e ngaahi pēpē ko ʻení ʻoku nau puke mei he mahakí pea nau mate koeʻuhí ko e ʻikai ke nau māfaná. Naʻá ku kole ange ke ʻomi ha sīpinga ʻe ua ʻo e meʻa ʻokú na nití.

ʻI heʻeku foki mai ki ʻapí, ne ʻalu ʻa hoku uaifí mo e ongo sīpingá ki he Fineʻofá. Ne hoko ai ha mana—ʻo hangē ko ia ʻoku faʻa hoko ʻi he lahi ʻo ʻetau ngaahi fakatahaʻanga Fineʻofa ʻi he funga māmaní. Lolotonga e faʻahitaʻu Kilisimasí ne tokolahi ha kau fefine mei he ngaahi uooti ʻi homau feituʻú ne kamata ke nau niti mo tuitui ha ngaahi tatā pēpē. Naʻa nau fai tokotaha pē ia, mo honau ngaahi kaungāmeʻá, ʻi ʻapi pe ʻi ha ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí.

ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u fehuʻi ange ai ki haku kaungāmeʻa pe ʻokú ne fēfē. Naʻá ne malimali peá ne tali mai, “Ko ha ‘pōpula’ au ki he ngaahi tatā pepeé. ʻOku mau talanoa he ʻaho mo e pō fekauʻaki mo e ngaahi tatā pepeé. ʻOku nau ʻātakaiʻi kimautolu.” Ne telefoni mai ha fefine ʻe taha ʻo fehuʻi mai, “ ʻOku ʻikai koā ke māfana ʻa e Hahake Lotolotó ia?” ʻI heʻeku fakapapauʻi ange ne fie maʻu ʻa e ngaahi tataá, naʻá ne ngāue leva.

ʻI heʻeku foki atu ki Soataní, ne u foki atu mo ha ngaahi tatā ʻe 800 tupu ʻi heʻeku ngaahi katoletá. ʻI heʻemau foaki atu ia ki he tokotaha faleʻi pule ʻo e tafaʻaki ʻa e ngaahi pepeé, naʻá ne fakakaukau ko e ʻomi ʻeni mei he ʻOtuá. Ne toki hoko ʻa e faʻahitaʻu momoko taha kuo aʻusia ʻe Soatani ʻi he taʻu ʻe 16 kuo hilí peá ne aʻu ʻa e momokó ki he tuʻunga momoko ange.

Ko Hono Tokoniʻi ʻo e Niʻihi Kehé

ʻOku ʻikai fakangatangata hono tokonia ʻo e niʻihi kehé ʻe he taʻu motuʻá, tuʻunga moʻui leleí, taimí, pōtoʻi ngāué pe maʻuʻanga tokoni fakapaʻangá. ʻE lava ke tokoni ʻa kinautolu kotoa ʻoku nau maʻu ha loto fie tokoni ki he niʻihi faingataʻaʻiá. ʻE lava ke tau kau atu ki ha ngaahi ngāue fakauelofea kuo fokotuʻutuʻu. ʻE lava ke tau foaki lahi ʻi he paʻanga ʻaukaí. ʻE lava ke tau ʻaʻahi pea fakafiemālieʻi ha kaungāmeʻa ʻoku fokoutua. ʻE lava ke tau fakaafeʻi ki hotau ʻapí ha taha ʻoku fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa. ʻE lava ke tau ʻaʻahi faivelenga ki he ngaahi fāmili ʻoku tau ʻaʻahi fakaʻapi ki aí pea mo e kau fefine ko ia ʻoku tau faiako ʻaʻahi ki aí. ʻE lava ke tau fakaafeʻi ha kaungāmeʻa ʻoku lolotonga fefaʻuhi mo e filí ki heʻetau ngaahi fakataha ʻo e Sāpaté. ʻE lava ke tau ō mo e kau faifekau taimi kakató. ʻE lava ke tau fakahoko e ngāue hisitōlia fakafāmilí pea faʻa ngāue ʻi he temipalé. ʻE lava ke tau fakafanongo ki heʻetau fānaú mo e makapuná, akoʻi kinautolu pea fakalotolahiʻi kinautolu ke nau ʻaʻeva ʻi he māmá.

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku faingofua pē e tokoni te tau ala faí ʻo hangē ko haʻatau lotu fakamātoato, fai ha telefoni pe fai ha kiʻi tohi nounou. Kapau ʻoku tau fuʻu femoʻuekina ke tokoniʻi ha taha ʻoku faingataʻaʻia, ta ʻoku tau fuʻu femoʻuekina. ʻI he taimi ʻoku tau ʻalu holo ai ʻo fai leleí, ʻoku tau fakahoko ʻa e fakaafe ko ia ʻa e Fakamoʻuí :

“ ʻOku ou fekau kiate kimoutolu ke mou hoko ko e maama ʻo e kakaí ni. Ko e kolo kuo fokotuʻu ʻi ha moʻunga ʻoku ʻikai faʻa fakapuli ia.

“Vakai, ʻoku tutu koā ʻe he tangatá ha teʻelango pea tuku ia ki he lalo puhá? ʻIkai, ka ki he tuʻunga māmá, pea ʻoku ulo ia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi he falé;

“Ko ia tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí ni, koeʻuhí ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí pea tuku ʻa e fakafetaʻi ki hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí” (3 Nīfai 12:14–16).

Fakahinohinoʻi ʻa e Niʻihi Kehé ki Saione mo e Moʻui Taʻengatá

Ko hono tokonia ko ia ʻo e niʻihi kehé ko e tokangaekina pē ia ʻo e kakaí. ʻOku ʻikai ke tau tokanga ki he ngaahi fiká pe sitetisitiká ka ki he lelei ko ia ʻa e kakai ʻoku tau feohí. Kapau te tau fai lelei, tokoni pea ʻoatu ha tokoni fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻo fakatatau mo hotau mālohí mo e meʻa ʻoku tau malavá, ʻoku tau tohoakiʻi ai pē ʻa e niʻihi kehé ki Saione. ʻE tohoakiʻi ʻenau tokangá ʻe heʻetau tōʻonga moʻuí mo ia ʻoku tau fakafofongaʻí. ʻE faitāpuekina kinautolu ʻi he meʻa ʻoku nau mamata ki ai mo ongoʻí. ʻE maʻu pe fakamālohia ʻenau fakamoʻoní. Pea ʻe toki ongo leva ki hotau lotó ʻa e fakapapau ʻa e ʻEikí:

“Ke ke faivelenga; tuʻu ʻi he lakanga kuó u fili koe ki aí; tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.

“Pea kapau te ke faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá, te ke maʻu ʻa e kalauni ʻo e moʻui taʻe-faʻa-maté, mo e moʻui taʻengatá ʻi he ngaahi nofoʻanga kuó u teuteu ʻi he fale ʻo ʻeku Tamaí” (T&F 81:5–6).

Ko e moʻoni ko ʻetau tui fakalotú ke fakahaofi mo fakamoʻui e ngaahi laumālié.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “ ʻA Kimoutolu ʻa e Kau Faifekau,” Ngaahi Himí, fika 202.

  2. Brigham Young, “Remarks,” Deseret News, Oct. 15, 1856; vakai foki, LeRoy R. Hafen mo Ann W. Hafen, Handcarts to Zion (1960), 120–21; LaRene Porter Gaunt mo Linda Dekker, “Go and Bring Them In,” Ensign, Dec. 2006, 43.

  3. Handcarts to Zion, 228.

Feilaulaú—George Padely, fai ʻe Julie Rogers

Ngaahi Tā Fakatātā ʻa Julie Rogers