2009
Ko e Ngaahi Palōmesi ʻa ha Palōfita
ʻEpeleli 2009


Kaumeʻa ki he Kaumeʻa

Ko e Ngaahi Palōmesi ʻa ha Palōfita

“Fakatotolo ʻi he ngaahi fekau ko ʻení, he ʻoku moʻoni mo totonu ia, pea ko e ngaahi kikite mo e ngahi talaʻofa ʻoku ʻi aí, ʻe fakamoʻoniʻi hono kotoa” (T&F 1:37).

ʻĪmisi
Elder Octaviano Tenorio

Kuó u ako ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí ʻo ʻiloʻi ʻoku tau maʻu e ngaahi tāpuaki naʻe palōmesi maí ʻo kapau te tau muimui ʻi he ngaahi akonaki ʻa hotau kau palōfitá. ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1986, naʻe palōmesi ai ʻa Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni (1899–1994) kapau ʻe lau folofola fakataha maʻu pē ʻa e ngaahi fāmilí, ʻe fakafonu ʻe he Laumālié honau ngaahi ʻapí.1

Ne u fili mo hoku uaifi ʻofeiná ke muimui ʻi he faleʻi ko iá. Naʻá ma fokotuʻu ha taumuʻa ke lau ha vahe ʻe taha he ʻaho mei he Tohi ʻa Molomoná mo ʻema fānau ʻe toko tolú—ko Siaosi, taʻu 10; Susi, taʻu 9; mo Lui, taʻu 3. Naʻa mau laukonga ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo mau takitaha e veesi hono lau. Ne fie kau mai ʻa Lui neongo ne teʻeki lava ke laukonga. Naʻá ne huki pē ʻi hoku fungá ʻo hanga mai kiate au pea tuku e Tohi ʻa Molomoná ʻi homa vahaʻá. ʻI he hoko e taimi ke u lau aí, naʻá ma fakatou siofi pē hoku foʻi tuhú kau tuhu ki he foʻi lea takitaha, pea lau leʻolahi ʻe Lui ʻa e foʻi lea kotoa pē ne u lau mo sio ki ai lolotonga ʻoku nau mafuli ʻo hanga ki lalo.

Kimuʻa siʻi pea hoko e taʻu nima ʻo Luí naʻá ne ʻeke mai, “Ko e fē taimi ke u lau aí?”

Naʻá ma talaange ko ʻene kiʻi lahi hake pē, ʻe ʻalu ki he akó ʻo ako laukonga.

Naʻá ne tali mai, “Kuó u ʻosi poto au he laukongá!”

Ne u ʻohovale ʻo ʻoange ki ai ha Tohi ʻa Molomona. Naʻá ne fakaava e tohí ʻo mafuli ki lalo, sio he tafaʻaki ki ʻolungá, pea kamata ke ne lau fakalelei. Kuó ne ako ke laukonga ʻaki ʻene muimui pē heʻeku lau e Tohi ʻa Molomoná!

ʻI he taʻu ono ʻa Luí, naʻá ma faʻa ō ʻo ʻaʻahi ki he kāingalotu ʻo e Siasí. Ne u kole ki ai ke fai ʻene fakamoʻoní mo vahevahe ha kiʻi pōpoaki nounou mei he folofolá ʻa ia ne u ʻosi akoʻi ki ai. Ko e taimi pē naʻá ne lau ai mei he Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne fulihi ia ke hanga ki lalo, pea sio he tafaʻaki ki ʻolungá.

ʻOku ou fakamoʻoni atu kapau te ke kamata lau e folofolá mei he taimi ʻokú ke kei siʻi aí, ʻe mahino lelei ange kiate koe e ngaahi palōmesi ʻa e ʻEikí pea te ke ʻiloʻi e meʻa ʻokú Ne ʻamanaki mai ke ke fakahokó. ʻE ʻi ai e ʻaho te ke hoko ai ko ha mātuʻa pea ʻi ai mo haʻo kiʻi fānau. Akoʻi kinautolu ke lau e folofolá pea te ke vakai ai ki hano fakahoko ʻo e palōmesi ʻi he Lea Fakatātā 22:6: “Akonakiʻi ʻa e tamasiʻí ʻi he hala ʻoku totonu ke ne ʻalu aí; pea ka hoko ia ʻo motuʻa, ʻe ʻikai te ne foki mei ai.”

ʻOku lolotonga fakaʻosiʻosi e ako ʻa Luí mei he ʻunivēsití pea ʻokú ne ngāue taimi kakato. Tatau ai pē haʻane foki tōmui mai ki ʻapi mei he ngāué, akó, pe ha fatongia faka-Siasi, ʻokú ne kei lau pē ha vahe ʻe taha mei he Tohi ʻa Molomoná kimuʻa pea toki mohe. Kuo fakahoko moʻoni pē e ngaahi palōmesi ʻa e palōfitá: ko hono ola ʻo ʻemau lau e tohi toputapú ni ko hono tāpuekina lahi homau fāmilí pea mau toe fāitaha ange.

ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke lau e folofolá ʻi he ʻaho kotoa pē. Lau fakataha ia mo ho fāmilí kapau ʻe lava. ʻOku ou poupou kiate kimoutolu fānau tangatá ke mou ō ʻo ngāue fakafaifekau. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu kotoa ke mou taumuʻa ke silaʻi kimoutolu ʻi he temipalé ki hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá. Pea fakaʻosí, ʻoku ou loto ke mou manatuʻi e faleʻi naʻe fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008), naʻá ne fai mai ʻi hono ueʻi ia ʻe he Laumālié: “Te ke fie maʻu ʻa e ako kotoa te ke lava ʻo maʻú. … Tatau ai pē pe ko e ngaohi ʻaisi, pe hoko ko ha taha faitafa ʻiloa, kuo pau pē ke ke akoʻi koe.”2

Siʻi fānau ʻofeina, fanongo ki hoʻomou kau faiakó, talangofua ʻi loki ako, fai homou lelei tahá, pea ako e meʻa kotoa te mou lava ʻo akó. ʻOku tuku fakatatali mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki lahi maʻamoutolu mo homou ngaahi fāmilí. Ko hotau fatongiá ke “muimui ʻi he palōfitá; ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e halá.”3

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Ezra Taft Benson, “The Power of the Word,” Ensign, May 1986, 81.

  2. Gordon B. Hinckley, “Ko ha Faleʻi mo ha Lotu ʻa e Palōfitá maʻá e Toʻu Tupú,” Liahona, ʻEpeleli 2001, 34, 35; Ensign, Jan. 2001, 4, 7.

  3. “Muimui he Palōfitá,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 110–11.

ʻI hono taʻu 16 nai, fuoloa siʻi pē mei hono papitaisó.

Ko hono foha ko Luí ʻi hono taʻu faá.

ʻŪ taá ʻi he angalelei ʻa ʻEletā Octaviano Tenorio; tā fakatātaaʻi ʻe Robert A. McKay