2009
Sēmisi 1:5–6
ʻEpeleli 2009


ʻOtu Lea ki he ʻOtu Lea

Sēmisi 1:5–6

Naʻe akoʻi mai ʻe he ʻAposetolo ko Sēmisí ʻa e kī ki hono maʻu ʻo e potó mei he ʻOtuá.

5 Ka ʻi ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.

6 Ka ʻe lelei ʻene kole ʻi he tuí, ʻo taʻefakataʻetaʻetuí. He ko ia ʻoku fakataʻetaʻetuí ʻoku hangē ko e peau ʻo e tahí ʻoku fakateka mo felīlīaki ʻe he matangí.

Kole ki he ʻOtuá

Naʻe tupu mei hono lau ʻe Siosefa Sāmita ʻa e veesi ko ʻení ʻa ʻene lotu ʻi he Vaoʻakau Tapú, ʻo hoko ai ʻene ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:11–17). Te ke lava ʻo fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga mei homou fāmilí pe ʻi ha meʻa naʻá ke aʻusia tonu, ʻa ia ne tali ai ʻa e lotu ʻa ha taha naʻe fekumi ki he potó? Hiki ia ʻi hoʻo tohinoá.

ʻOku Foaki ki he Kakai Kotoa Pē

“Ko ha faingamālie ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau omi ki he ʻOtuá ʻo maʻu ʻa e fakahaá. … ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá; ʻoku tau maʻu kotoa ʻa e faingamālie tatau.”

Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (Tohi Lēsoni ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Fineʻofá, 2007), 150.

Foaki lahi

Foaki lahi—ʻi he tauʻatāina, manavaʻofa, mo lahi ʻaupito.

Valokiʻi

Valokiʻí—fakaangaʻi, tafuluʻi, tukuakiʻi. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻe tali ʻe he ʻOtuá hoʻo lotú pea he ʻikai te Ne teitei houhau ʻi haʻo lotu fakamātoato kiate Ia ʻo kole ha tali ki haʻo fehuʻi.

ʻE Foaki Atu Ia

ʻOku fanongo mai ʻa e Tamai Hēvaní mo tali hoʻo ngaahi lotú. ʻOkú Ne fai mai ʻEne ngaahi talí ʻi Heʻene taimi pē ʻAʻana pea ʻi ha ngaahi founga kehekehe—hangē ko ʻení, ʻi he ngaahi tūkunga ʻoku ʻi ai hoʻo moʻuí, ʻoku fakafou mai ia ʻi he ngaahi ngāue ʻofa ʻa ha niʻihi kehe, pe ʻi he kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ha ngaahi founga ʻeni ʻe lava ke ke teuteu ai ke maʻu ha fakahinohino ʻi he Laumālié (mei he “Fakahaá,” Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí [2004], 21–24):

  • Lotu ke maʻu ha fakahinohino.

  • Loto ʻapasia.

  • Loto fakatōkilalo.

  • Tauhi e ngaahi fekaú.

  • Moʻui taau ke maʻu ʻa e sākalamēnití.

  • Ako e folofolá ʻi he ʻaho kotoa pē.

  • Tuku hao taimi ke ke fakalaulauloto ai.

  • ʻI haʻo fekumi ki ha fakahinohino pau, hanga ʻo fakakaukauʻi ʻa e meʻa ko iá ʻi ho ʻatamaí.

  • Fekumi ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he faʻa kātaki.

Kole ʻi he Tui

“Naʻe pehē ʻe he Palōfita [ko Siosefa Sāmitá] hili ʻene lau e veesi ko ʻení, naʻá ne ʻiloʻi ne pau ke ne fili ke ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻEikí mo fehuʻi kiate Ia pe ko haʻane fili ke nofo ai pē ʻi he fakapoʻulí ʻo taʻengata. … Kuó ne lau ʻa e folofolá, kuo mahino kiate ia ʻa e folofolá, kuó ne falala ki he ʻOtua ko ʻene Tamai Taʻengatá; pea naʻá ne tūʻulutui ʻeni ʻo lotu, he naʻá ne ʻiloʻi ʻe foaki kiate Ia ʻe he ʻOtuá ʻa e fakamaama naʻá ne feinga fakamātoato ki aí. Naʻe akoʻi kiate kitautolu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí—ʻi he faʻifaʻitakiʻanga.”

Palesiteni Thomas S. Monson, “Palōfita ko Siosefa Sāmitá: Ko ha Faiako ʻi he Faʻifaʻitakiʻanga,” Tambuli, June 1994, 5; Ensign, June 1994, 4.

Konga naʻe toʻo mei he Ko Siosefa, tā ʻe David Lindsley; faitā ʻa David Newman