2009
Ko Sīsū Kalaisi Hoku Fakamoʻuí
ʻEpeleli 2009


Taimi Feʻinasiʻakí

Ko Sīsū Kalaisi Hoku Fakamoʻuí

“Ko au ko e halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí: ʻoku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, kae ʻiate au” (Sione 14:6).

Kimuʻa pea tuku mai kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ki he māmaní, naʻá Ne fili ʻa Sīsū Kalaisi ke hoko ko hotau taki mo e Fakamoʻui. Naʻá ke fili ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi kimuʻa pea fāʻeleʻi koé.

ʻI he hifo ʻa Sīsū ki he māmaní, naʻá Ne akoʻi ʻa e ongoongoleleí pea fokotuʻu Hono Siasí. Naʻá Ne tauhi ʻEne palōmesi ke hoko ko hotau Fakamoʻuí. Naʻá Ne mamahiʻia pea pekia pea toetuʻu koeʻuhí ke tau lava ʻo toetuʻu pea toe moʻui fakataha mo e Tamai Hēvaní mo hotau ngaahi fāmilí.

ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá ʻa e ngaahi tāpuaki lahi naʻe lava ke maʻu koeʻuhi ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú ke manatuʻi nai e talanoa ki he misi ʻa Līhaí? Naʻe sio ʻa Līhai ki ha fuʻu ʻakau. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fuʻu ʻakaú e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Naʻe ʻi he fuʻu ʻakaú ha fua naʻe lava ke ne ngaohi e kakaí ke nau fiefia. Naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe Līhai e fuá pea naʻá ne fiefia lahi. Naʻe fie maʻu ʻe Līhai ke kai kotoa hono fāmilí ʻi he fuá. (Vakai, 1 Nīfai 8:10–12).

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fua ʻo e fuʻu ʻakaú ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu koeʻuhi ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. ʻOku tau ʻahiʻahiʻi e fuá ʻi he taimi ʻoku tau falala ai kia Sīsū Kalaisí, ʻi he taimi ʻoku papitaiso ai kitautolu pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻi he taimi ʻoku tau moʻui ʻaki ai ʻa e ongoongoleleí mo ongoʻi e ʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí.

ʻEkitivitií

Toʻo e peesi K5, pea fakapipiki ʻi ha pepa matolu. Kosi fakaavaava ʻi he ʻū laine hinehina ʻi he fuʻu ʻakaú, pea kosi ʻo toʻo ʻa e fuá. Kumi e potufolofola ki he foʻi fua takitaha ke ʻiloʻi e tāpuaki kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolu, pea tohiʻi ia ʻi he lainé. Fakahū e muiʻi pepa he foʻi fuá, ʻi ha ava he fuʻu ʻakaú.

Molonai 6:8

Mōsaia 16:7–8

Sione 14:27

Hepelū 12:2

2 Nīfai 31:20

3 Nīfai 19:21

Sione 8:12

Molonai 8:17

3 Nīfai 27:13

Molonai 7:41

Ngaahi Fakakaukau ki he Taimi Feʻinasiʻakí

  1. ʻI he maama fakalaumālié, naʻá ku fili ke u muimui ai ʻia Sīsū Kalaisi. Kole ki he fānaú ke nau talamai ha niʻihi ʻo e ngaahi fili kuo nau fai ʻi he ʻaho ko iá (ʻa e meʻa ke tuí, meʻakai ke kaí, mo e alā meʻa pehē). Hiki e ngaahi talí he palakipoé. Fakamatalaʻi ange kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate kitautolu ʻa e tauʻatāina ke filí, ʻa e malava ko ia ke tau fai ha ngaahi filí. Akoʻi ange ʻa e Fakataha Alēlea ʻi he Langí, ʻa ē naʻe fakahā ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne palaní. Fakamatalaʻi ange ko e konga mahuʻinga ʻo e palani ko iá ʻa ʻetau tauʻatāina ke filí. Tokoni ki he fānaú ke mahino kiate kinautolu naʻe fie maʻu ʻe Sētane ke liliu e palaní pea toʻo mo ʻetau malava ke fai ha filí. Naʻe fie maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ke muimui ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní peá ne loto ke hoko ko hotau Fakamoʻuí. Fakamamafaʻi ki he fānaú, naʻa nau kau he fili ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí (vakai, Palaimeli 6, lēsoni 2). Hiki ha ngaahi fehuʻi ke tokoni ki he fānaú ʻi hono fakamanatu ʻo e meʻa kuo nau akó. Faʻo e ngaahi fehuʻí ʻi ha kiʻi puha. Fili ha tamasiʻi pe taʻahine ke ne toʻo mei he puhá ha fehuʻi peá ne hanga ʻo tali. Hili ko iá pea tukuange ke ne fili ha tokotaha kehe ke ne toʻo ha fehuʻi peá ne tali. Hokohoko atu ʻo ka feʻunga e taimí. Fai hoʻo fakamoʻoní ki hono mahuʻinga ke kei hokohoko atu ʻa e muimui ʻia Sīsū Kalaisí.

  2. Te u toetuʻu mo hoku fāmilí. Fakaafeʻi ha mēmipa kuó ne aʻusia ʻa e mate ʻa ha taha naʻá ne ʻofa ai ke fai ʻene fakamoʻoní ki hono mahuʻinga kiate ia ʻo e Toetuʻú, kae tomuʻa maʻu ha fakangofua mei he pīsopé pe palesiteni fakakoló. Fokotuʻutuʻu taha ʻa e ngaahi fakatātā ko ʻeni mei he Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí ʻi he fakahokohoko ko ʻení, kae taupotu ki ʻolunga ʻa e fika 227: 227 (Ko e Lotu ʻa Sīsū ʻi Ketisemaní), 228 (Ko Hono Lavakiʻi ʻo Sīsuú), 230 (Ko e Tutukí), 231 (Ko e Telio ʻo Sīsuú), 233 (Ko Mele mo e ʻEiki Toetuʻú), 234 (ʻOku Fakahā ʻe Sīsū Hono Ngaahi Mata Kafó), mo e 316 (Ko e Faiako ʻa Sīsū ʻi he Hemisifia Hihifó). Tuku ke pāpaasi ʻe he fānaú ha kiʻi foʻi maka lolotonga iá ʻoku tā e pianó. Talaange ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e fuʻu maka naʻe tekaʻi mai ki muʻa he matapā ʻo e fonualoto ʻo Kalaisí. Ko ʻene longo pē fasí pea fekau e tamasiʻi pe taʻahine ʻoku ʻi ai e foʻi maká ke ne toʻo e fakatātā taupotu ki ʻolungá peá ne fakamatalaʻi ia pe fili ha taha ke tokoni ange. Hokohoko pehē ai pē ki he fakatātā takitaha, pea ko ʻene ʻosi pē ʻa e 234 pea kiʻi mālōlō kae lau fakataha ʻa e Luke 24:39. Tokoni ki he fānaú ke mahino kiate kinautolu ʻi he hili e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻe lava ke ala e kau ʻAposetoló ki Hono ongo nimá ʻo hangē pē ko e lava ke ongoʻi ʻe he fānaú honau nima ʻonautolú. Hokohoko pehē ai pē ki he toenga ʻo e ngaahi fakatātaá. Akoʻi ange ʻe toetuʻu ʻa e tokotaha kotoa pē naʻe moʻui ʻi he māmaní koeʻuhi ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Tuku ke fai ʻe he tokotaha naʻe fakaafeʻi maí ʻene fakamoʻoní.

Tā fakatātaaʻi ʻe Brad Teare