2008
O Le Mana o le Malamalama ma le Upumoni
Me 2008


O Le Mana o le Malamalama ma le Upumoni

Mo i tatou ina ia faamanuiaina i nei vaitaimi, e tatau lava ona mumu le malamalama faaleagaga i totonu ia i tatou.

Ata
Elder Robert R. Steuer

A o ou laitiiti, sa ou iloa se malosiaga ofoofogia i totonu o se tamai moliuila. O lona kiina i le po, na ou vaaia ai se vaega ua faamalamalamaina i soo se mea lava ou te kiina i ai. Na faateteleina lo’u fiafia ina ua ou kiina le moliuila i totonu o le fale pefua o le faatoaga. Sa masau le susulu atu o le malamalama i le ea. Ae, o le vaaiga na sili ona manaia sa ou iloaina, o le taimi lea na ou oomiina ai le moliuila agai i lo’u alofilima. Na susulu lo’u alofilima atoa i le pogisa. Na i ai moni lava le malamalama i totonu ia te au! O le matauina o uiga faaletino o le malamalama e manaia, ae o le iloaina o uiga o le malamalama faaleagaga ma upumoni, e matua sili atu le ofoofogia ma le taua.

Ua tatou ola i vaitaimi ofoofogia, ae ua tatou ola foi i se taimi ua aveeseina ai le filemu mai le lalolagi.1 Mo i tatou ina ia faamanuiaina i nei vaitaimi, e tatau lava ona mumu le malamalama faaleagaga i totonu ia i tatou. E faapefea ona tatou maua lenei malamalama faaleagaga ma ia mautinoa o loo faatumulia e upumoni o le talalelei a Iesu Keriso o tatou agaga? Ou te fia fautuaina atu ni auala se tolu: (1) aoao ia aoaoga faavae sa’o, (2) maua se molimau mama atoatoa; ma le (3) ola i le talalelei ma le lototoa.

Muamua, aoao ia aoaoga faavae sa’o. Na iloa e Alema, “ua aoga tele le talaiga o le upu i le taitaiina o le nuu ina ia fai mea tonu—e moni, sa … sili ona aoga ai i manatu o le nuu ai le pelu, po o se tasi mea ua oo atu ia te i latou—o le mea lea sa faapea ai Alema, e tatau ona latou tofotofoina pe aoga i ai le afioga a le Atua.”2 Na ta’ua e Peresitene Henry B. Eyring: “O le afioga a le Atua o le aoaoga faavae lea na aoaoina e Iesu Keriso ma Ana perofeta. Na iloa e Alema o upu o le aoaoga faavae o loo i ai le mana silisili. Latou te mafaia ona tatalaina mafaufau o tagata ina ia malamalama ai i mea faaleagaga lea e le mafai ona vaaia e mata faaletino. Ma e mafai ona latou tatalaina le loto ina ia lagona ai le alofa o le Atua ma se alofa mo le upumoni.”3

I le 1832, na faaali mai ai e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita se aoaoga faavae moni ma le mamana e uiga i le malamalama faaleagaga, le malamalama o Keriso:

“O le malamalama lea e susulu atu mai le afioaga o le Atua e faatumulia mea uma i le vavaloloa—

“O le malamalama lea o loo i mea uma, e faaola i mea uma, o le tulafono lea e pulea mea uma, o le mana lava o le Atua le o loo afio i lona nofoalii.”4

Na toe faamamafaina e Peresitene Boyd K. Packer lenei upumoni ina ua saunoa mai: “O loo faamatalaina foi i tusitusiga paia o le Malamalama o Keriso ‘o le Agaga lava o Keriso’… . E mafai e le Agaga o Keriso ona faamalamalamaina le tagata e mua’i fatuina se mea, le saienitisi, le vali ata, le vane faatagata, le fatupese, le tagata faafiafia, le tusiata o fale, o le tusitala ina ia faia mea maoae, e musuia foi mea mo le manuia ma le lelei o tagata uma.”5

O manatu faasaienitisi lata mai nei e uiga i le taua o uiga o le malamalama e moni lava e tulaga ese. Ua faamatalaina foi e saienitisi o aso nei le malamalama o se “faataunuu,”6 po o se “avefeau,”7 po o se “puluvaga.”8 E maeu le maoae o aoaoga faavae a le Alii!

Lua, maua se molimau mama atoatoa. O lenei molimau o se faamautinoaga mai le Agaga Paia e faapea, o le Atua o lo tatou Tama ma o Iesu o le Keriso.9 O le malamalama ma le upumoni tatou te vaaia i mea uma e uunaia ai i tatou ia maua le poto e ala i le suesue ma le faatuatua lea e muamua atu i le faamautinoaga a le Agaga.10 E mafai ona tatou iloa le tele o galuega faatino ma le agalelei o le Atua e ala i o tatou sane faaletino. Ae e faaalia mai foi se molimau e sili atu le loloto pe a tatou saili faaleagaga i le upumoni “ma le manatu tonu i ai.”11 Na saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball: “O oa o le poto faalelalolagi ma le faaleagaga o ni oa natia—ae ua natia mai ia i latou o e e le saili lelei ma taumafai e maua… . O le poto faaleagaga e le mafai ona maua i le na o le faapea sa e ole atu; e oo lava i tatalo ua le lava lea. E manaomia ai le tumau mausali ma le tuuto atu o le olaga o se tagata.”12

E faamalolosia a tatou molimau a o tatou matauina ma le migao le atulaulau atoa ua foafoaina e le Atua mo i tatou. Na tautino atu e le Alii ia Enoka, “Ua foafoaina ma faia mea uma ia latou molimauina a’u.”13 Na folafola atu foi e Alema se molimau faapena ia Korioa, le aneti-keriso: “Ua faailoaina mai i mea uma e i ai le Atua; ioe, o le lalolagi, ma mea uma i luga o le fogaeleele, ioe, ma lona faataamilomilo, atoa ma fetu o loo taamilo i o latou ala ua molimau e i ai Le silisiliese na faia mea uma.”14

O le fagatuaga na faia e Enosa i luma o le Alii na faaalia ai le mana o le molimau a lona tamā. Fai mai Enosa, “Ua tuia lava lou loto i upu na fai mai e lo’u tamā, na ou faalogoina soo e uiga i le ola faavavau ma le olioli tele o le au paia.”15 Na saunoa mai Elder M. Russell Ballard: “O se tautinoga manino o le upumoni e maua ai se eseesega i olaga o tagata. O le mea lena e suia ai le loto.”16

Sa ma auai atu ma lo’u toalua i se sauniga faamanatuga e latalata i Recife, Pasila. Na alu atu se alii laitiiti, pe tusa ma le 9 pe 10 ona tausaga i le pulelaa, sa ofuina sona suti fou lanumoana i se aso vevela, ma i se auala na sili ona to’a sa ia tilotilo mai ai i le faapotopotoga. Fai mai o ia, “Sa suesue lo matou aiga e uiga i filifiliga lelei.” Ona ia faitau lea, “O lea ua saoloto ai tagata i la le tino… . Ua saoloto foi i latou e filifili le saolotoga ma le ola faavavau talu le Puluvaga sili o tagata, pe filifili le faatoilaloina ma le oti, e tusa ma le faatoilaloina ma le mana o le tiapolo.”17 Ona fai mai lea o le tamaitiiti, “O nisi o a’u uo matutua ua filifili e ulaula ma faaaoga fualaau faasaina, ae e tatau ona tatou taliaina uma taunuuga o a tatou amioga.” Sa ia faaiuina i lana molimau e faapea, “Ua ou iloa e moni lava lenei mea.” O lenei molimau mai se tamaitiiti laitiiti sa matuai mamana ma sa matua ootia ai o maua loto.

Tolu, e tatau ona tatou ola ma le lototoa e tusa ai ma le malamalama ma le molimau ua tatou maua. Ua folafola mai ia i tatou, “O lē talia foi le malamalama ma tumau pea i le Atua, e faateleina atu i ai le malamalama; ma e tuputupu pea le pupula o lea malamalama seia oo mai le aso atoatoa ona lelei.”18 E manaomia lava taumafaiga moni ma osigataulaga e ola ai i le talalelei ma le lototoa. Mo le tele o tausaga, o le tapuai i le malumalu mo le Au Paia o e e nonofo latalata i Manaus, Pasila, o se malaga lea i aso e lua i se vaa e tau faaofiofi i le Vaitafe o le Amasone, sosoo ai ma isi aso e lua e malaga ai i pasi i le Malumalu o Recife i le vevela o le tau. E taunuu atu ua vaivai ma lelavava, ona latou faamalu lea, ma fai faalelei o latou laei, ma o le taimi foi lena e amata ai a latou tapuaiga i le malumalu. A maea ni nai aso o auaunaga i le Alii, ona latou faia foi lea o le malaga faigata e toe foi atu ai i aiga. O upu, “a o a’u nei ma lo’u aiga, matou te auauna ia Ieova”19 sa matagofie le atagia mai e ala i a latou galuega ositaulaga.

Ina ia toafilemu i nei vaitaimi matagofie ae luitauina, e tatau ai ona tatou aoaoina aoaoga faavae sa’o, maua se molimau mama atoatoa, ma ola ma le lototoa i upumoni o le talalelei. A o tatou ola e tusa ai ma le malamalama ma le upumoni ua aoao mai e Iesu Keriso ma Ana perofeta, o le a sili atu le manino o la tatou vaai i lo tatou taunuuga e faavavau. Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai MFF 1:35.

  2. Alema 31:5.

  3. “O Le Mana o le Aoaoina o Mataupu Faavae,” Liahona, Iulai 1999, 85.

  4. MFF 88:12–13.

  5. “O Le Malamalama o Keriso,” Liahona, Ape. 2005, 8, 10.

  6. Tagai 2 Nifae 33:1; tagai foi Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:54.

  7. Tagai MFF 45:9.

  8. Tagai 2 Nifae 2:27–28.

  9. Tagai M. Russell Ballard, “Molimau Mama Atoatoa,” Liahona, Nov. 2004, 40–41.

  10. Tagai MFF 9:7–8.

  11. Moronae 10:4.

  12. I le The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 389–90.

  13. Mose 6:63.

  14. Alema 30:44.

  15. Enosa 1:3.

  16. Liahona, Nov. 2004, 41.

  17. 2 Nifae 2:27.

  18. MFF 50:24.

  19. Iosua 24:15.