2006
Faamaoni i le Faatuatua
Me 2006


Faamaoni i le Faatuatua

Ia tatou fuafua iinei ma le taimi nei e mulimuli i lena ala sa’o lea e tau atu i le maota i le Tama o i tatou uma.

I le tele o tausaga ua mavae, i se tofiga i motu matagofie o Toga, sa faamanuiaina ai au e asiasi atu i le aoga a le tatou Ekalesia, le Aoga Maualuga a le Liahona, lea o loo aoaoina ai o tatou talavou e ni faiaoga e tutusa o latou faatuatuaga—e tuuina atu le aoaoga mo le mafaufau ma le saunia mo le olaga. I lena asiasiga, a o o’u ulu atu i se tasi o potuaoga, sa ou matauina ai le gauai atu o tamaiti i lo latou faiaoga. Sa taatia lana tusi lesona faapea ma tusi a tamaiti i luga o a latou kesi o loo tapunipuni. Sa uu i ona lima se mea uiga ese e foliga o se maunu i’a e gaosi mai se maa lapotopoto ma ni atigi figota lapopoa. Na ou aoaoina ai, o lena mea o se maka feke, po o se maata’i fee. O le aano o le fee i Toga, o se taumafa taua tele.

Sa faamalamalamaina e le faiaoga faapea e sopoia e le aufaifaiva i Toga se aau, e aloalo o latou paopao i le lima e tasi ae faatautau ifo i le isi lima le maata’i fee i le isi itu. E oso faatotope a’e se fee ma se’i atu le maunu, faapea ua maua sana meaai lea e manao i ai. Talu ai ona o le mau ma le malosi o le pipii a le fee ona o lona natura lea, na te le faamamuluina le mea taua ua ia maua, e mafai ai lava e se faifaiva ona tata a’e i totonu o le vaa.

O se fesuiaiga faigofie mo le faiaoga le faailoa atu i le autalavou naunautai ma le tiotio e faapea o le tiapolo—o Satani lea—e i ai ana maata’i fee lea e maileia ai tagata masalosalo ma pulea ai o latou taunuuga.

O aso nei o loo siomia ai i tatou e maata’i fee a le tiapolo ia o loo faatautau ifo i o tatou luma ma taumafai ai e faatosina i tatou ina ia maileia ai. O le taimi lava e pipiimau i ai, o maata’i fee faapea e matuai faigata lava—ma o nisi taimi e toetoe lava a le mafaia—ona faamamulu. Ina ia puipuia, e tatau ona tatou iloaina po o a ia mea ona aua lea ne’i o tatou faalotolotolua i la tatou faaiuga e aloese mai ai.

O loo i ai pea i o tatou luma le maata’i fee o amioga le mama. E toetoe lava o soo se mea tatou te liliu atu i ai o loo i ai i latou o e taumafai e faatalitonu i tatou e faapea, ua taliaina i le taimi nei mea sa manatu muamua ua le mama. Ou te mafaufau i le mau, “Oi talofa ia i latou o e tauleleia le leaga, a e tauleaga le lelei, o e fai ma malamalama le pouliuli, ae fai ma pouliuli le malamalama.”1 E faapena le maata’i fee o amioga le mama. Ua faamanatu mai e le Tusi a Mamona ia i tatou, o le legavia ma le amio mama e silisili i lo mea uma.

Afai e oo mai faaosoosoga, ia manatua le fautuaga atamai a le Aposetolo o Paulo, o le na folafola mai, “Ua le maua outou e se tofotofoga e ese i lo tagata: a ua faamaoni le Atua, o le na te le tuuina atu outou i le tofotofoga e sili i se mea ua outou lavatia, ae sauni foi faatasi ma le tofotofoga se mea e sao ai, ina ia outou lava oono.”2

O le isi, o loo faatautau ifo foi e le tiapolo i o tatou luma le maata’i fee o ponokarafi. E na te faatalitonuina i tatou faapea o le matamata i ponokarafi e le afaina ai lava se tasi. E maeu le fetaui o le solo faamama’i a Alesana Pope, O SeTala i le Tagata:

O amioga le mama o se sauai taufaafefe

E tatau ona inoino i ai ae le o le matamata i ai;

Peitai ua vaaia soo, ua masani i foliga,

Muamua e onosai, sosoo ma le gaualofa, ona opo ai lea.3

O nisi o tagata faasalalau ma tagata lomitusi latou te faatauina atu a latou lomiga e ala lea i le lolomiina o le fia miliona o fasi ponokarafi i aso taitasi. E leai se tupe faaalu e sefeina ina ia gaosia ai se oloa e mautinoa le matamataina, ona toe matamata ai lea. O se tasi o vaega sili ona maua ai punaoa o ponokarafi i aso nei o le Initoneti, lea e mafai ai e se tasi ona ki se komepiuta ma faavave ona feoai ona tamatamailima i le anoanoai o vaega o loo maua ai ponokarafi. Na saunoa Peresitene Gordon B. Hinckley: “Ou te popole ona e mafai ona tupu lenei mea i nisi o o tatou fale. E mataga. E eleelea ma tufanua. E faatosina ma faatupu mausa. E mautinoa lava o le a toso ifo ai oe i lalo e pei lava o soo se mea o lenei lalolagi. E namu leaga ma amioleaga lea e mauoa eleelea ai i latou e fatuina, ae faamativaina ai e afaina ai.”4

E leaga foi le tagata e gaosia tifaga, o le faipolokalama o le televise, po o tagata faafiafia e faalauiloaina ponokarafi. Ua leva ona mavae atu vaega sa taofiofia ai o tausaga ua mavae. O loo faia nei le sailiga mo mea moni, faatasi ai ma taunuuga e faapea ua siomia i tatou i aso nei e lenei mea eleelea.

Aloese mai soo se ituaiga o ponokarafi. O le a le lagonaina ai le agaga ma e aveeseina ai le mafaufau malamalama. O loo ta’u mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga: “O mea foi e le faamanuiaina e le mai le Atua a o le pouliuli.”5 E faapena ia ponokarafi.

Ua ou ta’ua le isi maata’i fee lea o fualaau oona, e aofia ai le ava malosi. O le taimi lava e pipii i ai, e matuai faigata ai lava ona toe lafoaia lenei maata’i fee. O fualaau oona ma le ava malosi e faanenefu ai le mafaufau, e aveesea ai mafaufauga lelei, e afaina ai aiga, e nutipalaina ai miti ma faapuupuu ai le ola. E maua i soo se mea ma ua tuuina ma le faamoemoe i le ala o talavou vaivai.

Ua tofu i tatou ma se tino lea ua tuuina mai ia i tatou e se Tama Faalelagi alofa. Ua poloaiina i tatou ina ia tausi faalelei. Pe mafai ea ona tatou faaleagaina pe faamanu’a ma le faamoemoe o tatou tino e aunoa ma le faamasinoina ai? Tatou te le mafaia! Na faailoa mai e le Aposetolo o Paulo: “Tou te le o iloa ea o le malumalu outou o le Atua, o loo nofo foi le Agaga o le Atua i totonu ia te outou? …

“E paia le malumalu o le Atua, o outou lava ia.”6 Ia tatou tausia o tatou tino—o o tatou malumalu—ia malolosi ma mama, ma saoloto mai mea leaga lea e faaleagaina ai o tatou tagata faaletino, faalemafaufau ma faaleagaga.

O le maata’i fee mulimuli ou te fia ta’ua i le aso nei o le maata’i fee lea e olopalaina lo tatou manatu lelei mo i tatou lava, e faaleagaina ai sootaga ma tuua ai i tatou i ni tulaga popole. O le maata’i fee lea o aitalafu soona fai. O le mea lava e matele i ai le tagata o le manao lea i mea e maua ai e i tatou le lauiloa ma le tulaga iloga. O loo tatou ola i se taimi ua faigofie ai le nono. E mafai ona tatou faatauina e toetoe lava o soo se mea tatou te mananao i ai i le na o le faaaogaina o se pepa faaaitalafu po o le mauaina o se nonogatupe. Ua matuai sili atu ona lauiloa ia nonogatupe e fua i fale, lea e mafai ai e se tasi ona nono mai se aofaiga tupe e tutusa ma mea ua ia maua i totonu o lona fale. O le mea e le o mafai ona tatou iloaina o se nonogatupe e fua i se fale e tutusa lelei lava lea ma se mokesi lona lua. O le a oo mai lava le aso e iloa ai pe afai o le a faaauau pea ona tatou ola e sili atu nai lo mea tatou te maua.

O’u uso e ma tuafafine, aloese mai le filosofia e faapea o mea na soona fai ananafi ua avea ma mea manaomia i aso nei. E le o ni mea e manaomia sei vagana ua tatou avea ma ni mea manaomia. E toatele ua oo atu i ni aitalafu mo se taimi umi ina ua faatoa iloa e i ai suiga e tutupu mai: e mama’i tagata po o le le toe mafaia se mea, e faaletonu pe tapuni le kamupani, le toe maua ni galuega, o le oo mai o faalavelave faalenatura ia i tatou. O le tele lava o mafuaaga, e masani lava ona le toe mafaia ona toe totogia ni aitafalu tetele. E avea a tatou aitalafu e pei o se pelu a Damocle o loo tautau ifo i o tatou luga ma faamata’u mai e faaumatia i tatou.

Ou te uunaia outou ina ia outou ola i mea ua outou maua. E le mafai e se tasi ona faaauau pea ona faaalu e sili atu nai lo mea na te maua ma tumau ai pea le sologa lelei. Ou te folafola atu ia te outou faapea o le a sili atu lou fiafia nai lo le tulaga e te oo i ai pe afai e te popole pea lava pe o le a faapefea ona toe totogi atu nisi tupe i se aitalafu e le talafeagai. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga tatou te faitau i ai, “Ia totogi aitalafu na oulua fai feagaiga ai… . Ia faasaoloto oe ia te oe lava mai le pologa.”7

E mautinoa lava o loo i ai le isi anoanoai o maata’i fee lea o loo faatautau ifo e le Tiapolo i o tatou luga ina ia taitaiese ai i tatou mai le ala o le amiotonu. Ae peitai, ua tuuina mai e lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou le ola faapea ma le malosi e mafaufau ai, e fetuunai ai ma alofa ai. Ua ia i tatou le mana e tetee atu ai i soo se faaosoosoga ma le gafatia e fuafua ai le ala o le a tatou uia, ma le itu o le a tatou malaga i ai. O la tatou sini o le malo selesitila o le Atua. O lo tatou faamoemoega o le ui atu lea i se ala e le masuia i le itu lena.

Ia i latou uma o e savavali i le ala o le olaga, ua lapatai mai lo tatou Tama Faalelagi: ia faaeteete i ala ‘alo, o lualoto, o mailei. Ua tuuina faatogafiti na maata’i fee o loo natia ma tauanau mai i tatou ina ia uu mai i latou ma ia mamulu ese atu ai le mea e sili ona tatou manaomia. Ia aua nei faaseseina. Faatali teisi e tatalo. Faalogo i lena leo filemu ma le itiiti lea e tautala mai le taele o o tatou agaga le valaaulia malu a le Matai: “Sau, ma mulimuli mai ia te au.”8 O le faia faapea, tatou te liliuese ai mai le faatafunaga, mai le oti, ae maua le fiafia ma le ola faavavau.

Ae peitai, e i ai i latou o e le faalogo, o e o le a le usitai, o e faalogo atu i faatosinaga a le tiapolo, o e uumauina na maata’i fee seia oo lava ina ua le mafai ona latou toe faamamuluina, ma seia oo ina leiloloa mea uma. Ou te mafaufau i lena tagata e i ai le mana, lena katinale failotu, o Katinale Wolsey. I le tele o tusitusiga a William Shakespeare sa ia faamatalaina ai le maualuga silisiliese o le mana po o le paoa ua maua e Katinale Wolsey. O loo faamatalaina e lena lava tusitusiga le auala na olopalaina ai mataupu faavae e moomooga le aoga, e ala i le manao vave i se mea, o le saili pea mo le lauiloa ma le tulaga. Ona oo mai ai lea o le tulaga fai ifo, le tagiaue a se tasi sa ia maua mea uma, ae ua toe mou ese uma.

Mo Cromwell, lana auauna faamaoni, sa saunoa atu ai Katinale Wolsey:

Oi Cromwell, Cromwell!

Pe a na ou auauna i lo’u Atua na o le ‘afa o lo’u naunautai

Sa ou auauna ai i lo’u tupu, semanu na te le mafai i lo’u vaitaimi

Ona tuulafoai ia te au i o’u fili.9

O lena poloaiga musuia lea na semanu e taitai atu ai Katinale Wolsey i le saogalemu sa faaleagaina i le sailiga o le paoa ma le lauiloa, le sailiga mo le oa ma tulaga. E pei foi o e na muamua atu ia te ia ma le toatele o le a mulimuli mai ai, na toilalo foi ia Katinale Wolsey.

I se taimi na muamua atu, sa tofotofoina ai se auauna a le Atua e se tupu amioleaga. I se musumusuga mai le lagi, na mafai ai e Tanielu ona faamatala atu i le Tupu o Pelesala le tusitusiga sa i luga o le puipui. E tusa ai ma le taui na ofoina atu—o se ofu pauli ma se filifili auro—na fai atu ai Tanielu: “Tuu ai pea ia te oe au meaalofa, ia e avatu i se tasi au taui.”10

O Tariu, le tupu na sosoo ai, sa faamamaluina foi Tanielu, ma faaeaina o ia i le tulaga aupito maualuga o alii sili. O iina na oo mai ai le matau’a o tagata, o le lotoleaga o aloalii, ma le taupulepule leaga o tagata matape’ape’a.

O faiga faatogafiti ma faatosina, na mafua ai ona sainia e le Tupu o Tariu se folafolaga e faapea afai e i ai se tagata e tatalo atu i se isi atua po o se tagata, e ese mai le tupu, e tatau ona lafoina i le lua o leona. Sa faasaina le tatalo. O mataupu faapea, e le’i mulimuli ai Tanielu i se taitaiga mai se tupu faalelalolagi ae mai le Tupu o le lagi ma le lalolagi, o lona Atua. A o faia ana tatalo i aso taitasi, sa aumaia ai Tanielu i luma o le Tupu. E ui i le musu, ae sa fofogaina lava le faasalaga. O le a lafoina Tanielu i le lua o leona.

Ou te fiafia i le tala faatusi paia o loo mulimuli mai:

“Ua tulai le tupu i le vaveao, ua faataalise atu i le lua o leona.

“Ua oo ia i le lua, na alaga atu lea o ia ma le leo faamamai … Tanielu e, … ua mafai ea e lou Atua, o le ua e auauna i ai e le aunoa, ona laveai ia te oe ai leona?

“Ona tali mai lea o Tanielu i le tupu …

“Ua auina mai e lo’u Atua o lana agelu, ua punitia ai gutu o leona, ua le afaina ai au… .

“Ona fiafia tele lea o le tupu ona o ia… . Ona aveina ae ai lea o Tanielu ai le lua, ua le afaina lava o ia, aua na ia faatuatua i lona Atua.”11

I se taimi o le matua manaomia o le fesoasoani, o le naunautai o Tanielu e tumau ma faamaoni, na aumaia ai le fesoasoani mai le lagi ma saunia ai se malutaga o le saogalemu.

O le uati o le talafaasolopito, e pei o oneone i le tioata e fua ai le taimi, e iloga ai vaitau o le olaga. O loo fananau mai pea tagata fou ma ola ai i le lalolagi. O loo faamalumalu mai pea i o tatou luma faafitauli o le olaga. E siomia i faatosinaga o le olaga o ona po nei, tatou te tepa a’e i le lagi mo lena taitaiga, ina ia tapasaina i tatou ma mulimuli i se ala poto ma le sa‘o. O le a le teenaina lava e lo tatou Tama Faalelagi a tatou olega.

Pe a ou mafaufau i tagata amiotonu, e vave lava ona oo mai i lo’u mafaufau ia igoa o Gustav ma Margarete Wacker. Na ou uluai feiloai i le aiga o Wacker ina ua valaauina au ou te pulefaamalumalu i le Misiona a Kanata i le 1959. Na malaga atu i latou i Kingston, Ontario, Kanata, mai lo latou atunuu moni o Siamani.

Sa maua ni tupe a Uso Wacker i le avea ai ma se ‘oti ulu. Sa utiuti ana tupe sa maua, ae sa totogi pea e i laua ma Tuafafine Wacker e sili atu i se tasivaesefulu e avea ma sefuluai. I le avea ai ma peresitene o le paranesi, sa amata ai e Uso Wacker se tupe foai mo faifeautalai, ma o le tele o masina i se tasi taimi sa na o ia ai lava le tagata foai. Afai e i ai ni faifeautalai i le nuu, e fafaga ma tausi e le aiga o Wacker, ma e le mafai ona tuua e faifeautalai le fale o Wacker e aunoa ma se foai taua mo le la galuega ma lo la tausiga.

O le fale o Gustav ma Margarete Wacker o se lagi. E lei faamanuiaina i laua i ni fanau, ae sa la tausia le toatele o tagata asiasi atu o le Ekalesia. E sailia e alii ma tamaitai aoaoina ma atamamai nei auauna e lei aoaoina a le Atua ma faitaulia lo latou faamanuiaina pe afai e mafai ona latou faaaluina sina taimi ma i laua. O foliga o le au Wacker e faigofie lava, o le la faaPeretania e feto’i ma e tau faigata ona malamalama i ai, e faatauvaa lo la fale. La te lei mauaina se taavale po o se televise, la te lei faia foi soo se mea lea o loo masani ona taulai atu i ai le lalolagi. Ae peitai e masani ona asiasi atu le au faamaoni i lo la faitotoa ina ia tofo i le agaga o loo i ai iina.

O Mati o le 1982 sa valaauina ai Uso ma Tuafafine Wacker e auauna atu o ni tagata galulue i sauniga mo le taimi atoa i le Malumalu o Uosigitone, D.C. O le aso 29 o Iuni, 1983, a o galulue ai pea Uso ma Tuafafine Wacker i lenei tofiga, sa tuua filemu ai e Uso Wacker le olaga faaletino ma agai atu i lona taui e faavavau, a o i ai pea i tafatafa lona toalua. Ua fetaui i ai upu, “O lē faamamalu i le Atua, e faamamaluina foi e le Atua.”12

O’u uso e ma tuafafine, ia tatou fuafua iinei ma le taimi nei e mulimuli i lena ala sa’o lea e tau atu i le maota i le Tama o i tatou uma ina ia avea ai le meaalofa o le ola faavavau—le olaga i le afioaga o lo tatou Tama Faalelagi—e fai mo tatou. Afai e tatau ona i ai ni mea e moomia ona suia pe faasa’oina ina ia faia ai faapea, ou te uunaia outou ina ia fai nei loa.

I upu o le pese ua masani ai, ia tatou tumau pea

Ia tutumau i le faatuatuaga na pele i matua,

Ia tutumau i le upumoni na fano ai maturo.

I poloaiga a le Atua, agaga, loto ma le lima,

Ia tutumau pea ma faamaoni.13

Ia faapea ona faia e i tatou taitoatasi, o la’u tatalo faamaualalo lea, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. 2 Nifae 15:20; tagai foi Isaia 5:20.

  2. 1 Korinito 10:13.

  3. Epistle 2, laina 217—20; i le John Bartlett, Familiar Quotations 14th ed. (1968), 409.

  4. “E Tele Foi le Manuia o Lau Fanau,” Liahona, Ian, 2001, 62.

  5. MFF 50:23.

  6. 1 Korinito 3:16–17.

  7. MFF 19:35.

  8. Luka 18:22.

  9. King Henry the Eighth, act 3, scene 2, lines 455–58.

  10. Tanielu 5:17.

  11. Tanielu 6:19–23.

  12. Tagai 1 Samuelu 2:30.

  13. “Vaivai ea Fanau a Siona,” Viiga, nu. 159, upu ma le fati na saunia e Evan Stephens.