2006
Loto Alolofa ma Lima Fesoasoani
Me 2006


Loto Alolofa ma Lima Fesoasoani

Ia te outou uma o e loto alolofa ma lima fesoasoani na faamamaina avega a le toatele, faamolemole ia talia mai la’u faafetai tele mai le ta’ele o lo’u loto.

I le afiafi ananafi sa ‘ai fiafia ai si a ma’ua meaai faaSaina ma Sister Burton. Sa i totonu o la’u kuki mo se laki le savali, “O le tulaga mamafatu o loo e lagonaina nei, o le a le pine ae faamatuu ese atu.” [O se] tala moni.

Sa talatalanoa nisi o tamaloloa ma le Perofeta o Iosefa Samita i se tasi aso, ae oo atu le tala faapea ua susunuina le fale o se tasi o uso mativa e mamao ese ma le taulaga le mea e nofo ai. Sa faaalia e tagata uma le faanoanoa mo le mea ua tupu. Sa faalogo le Perofeta mo sina taimi, ona “tuu lea o lona lima i totonu o lana taga, ma toese i fafo le lima tala ma faapea atu, ‘Ou te alofa i lenei uso i le aofaiga e lima tala; o le a se tele o lo outou alofa uma mo ia?’”1 O le vave ona tali atu o le Perofeta, e taua. I le tausaga na tea nei e faitau miliona outou o e na tali atu i le faanoanoa o isi, e ala i mea ua outou maua, o loto alolofa, ma lima fesoasoani. Faafetai atu ia te outou mo le fuataga maoae o le loto foai.

O le manatu alofa mo isi sa avea pea ma uiga faavae o tagata lotu O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Na saunoa le perofeta o Alema:

“Ua outou fia o mai i le lafu mamoe a le Atua, ma ia ta’ua o lona nuu, ma ua loto ina fesui i avega a isi ina ia mama ai; ioe, ma ua loto ina faanoanoa faatasi ma e faanoanoa; ioe, ma faamafanafana i e ua tatau i ai le faamafanafanaga.”2

Ua poloai mai le Faaola ia i tatou ina ia “fesoasoani i e vaivai, ia sii a’e lima o loo tautau i lalo, ma faamalolosia tulivae vaivai.”3

Ua ou molimauina e au lava ia le ofoofogia o le tautinoga a le Au Paia o Aso e Gata Ai ma isi e le i ai i lo tatou faatuatuaga o e o loo i ai loto alolofa ma lima fesoasoani o e “fesui … i avega a isi.”4 Sa ou matuai faanoanoa lava a o o’u vaaia le matautia o faatafunaga ma feiloai atu i e na manunu’a o e ua leai ni faamoemoe.

I tausaga ua mavae atu nei, sa faaalia ai e le Natura lona ma’ema’eā ma le silisiliese i ni auala e le masani ai ma le mamana. O le faaiuga o Tesema 2004 na lulu ai se mafuie malosi i talafatai o Initonesia ma mafua ai se galulolo matautia lea na fasiotia ai le fiaafe ma olopalaina ai soifua o i latou o e na totoe. I lalo o le taitaiga a taitai perisitua i le lotoifale ma ulugalii faamisiona, sa vave ona gaoioi le Ekalesia, e tuuina atu fesoasoaniga moomia vave e fesoasoani ai i falemai, o tagata o fesoasoani muamua, faapea nuu i Initonesia, Sri Lanka, Initia, ma Tailani.

E lei leva se taimi, ae malaga atu nisi tagata o le Ekalesia i se tasi o vaega na sili ona mafatia—le itulagi o Ache i le itu i matu o Sumatra. O Tuafafine Bertha Suranto, o se peresitene o Tamaitai Talavou a le itu mai Jakarta, Initonesia ma ana uo sa aveina loli sa tutumu i mea o loo moomia e faasaoina ai ola ma tuuina atu ai le faamafanafanaga ia i latou o e ua tele mea ua maumau.

“O taimi uma matou te o atu ai i se nuu,” na saunoa ai Bertha “e siosiomia i matou e tagata ma ofoina mai meaai ia i matou e tufatufa atu—e tusa lava pe na o sina araisa ma nai i’a na latou maua mai le sami. O totonu o fale tapuai, e faasilasila atu ai e taitai o le nuu e faapea ua taunuu foi le isi foai mai le ekalesia a Iesu.”

Ina ua faafetaiaia manaoga sa moomia vave, sa faatinoina loa ni galuega e faia mo se taimi umi. Ua faatinoina ia fuafuaga e fesoasoani ai i le fausiaina o le silia ma le afe ni fale tumau ma le faaleleia o falemai ma faleaoga. Sa fesoasoani tagata o nuu i le suia o vaa fagota ma upega. Sa tufatufaina atu masini mo suisuiga ma laau suisui e fesoasoani ai i aiga ina ia latou toe foi i le ola faalagolago o le tagata ia te ia lava.

Na feagai Pakisitana i Matu ma Initia ma se mafuie sili ona malosi i le itulagi i le selau tausaga, lea na faitauafe ola na maumau ai ma tuua ai le anoanoai ua leai ni fale. Talu ai ona o le maatiati o le taumalulu i le eria, o lea sa faalautele atu ai le popolega e le gata mo e na manunu’a ae mo i latou foi na leai ni fale.

E fa aso talu ona mavae le mafuie, ae ua saunia e le Faalapotopotoga Faamama Avega a Isalama se vaalele la’u uta o le Boeing 747 lea na vave ona faatumuina i palanikeke, faleie, mea mo le soifua maloloina, mea faafomai, taga e momoe ai, ofu mafanafana, ma tapoleni mai fale teuoloa o epikopo. Sa auina atu foi nisi pusa la’uoloa tetele ma nisi sapalai ma faleie mo le taumalulu mo le silia i le 75,000 tagata i luga o le ea, laueleele, ma le sami.

Ina ua aafia Amerika Tutotonu i lologa i le tausaga na tea nei, sa tatalaina atu e le Ekalesia ona falelotu e saunia ai ni malutaga le tumau mo le au sulufai. I eria sa le mafai ona o ai ni taavale, sa faafafa e tagata o le Ekalesia ia sapalai i o latou papatua ma savalia vai na tatafe ma laufanua e le mautinoa ina ia avatu ai le faamama avega ia i latou o loo mafatia.

Ina ua mavae se vaitaimi o fevesiaiga faalemalo i Sudan, e silia ma le miliona tagata na sosolaese mai o latou fale ma nuu mo le sailiga o le saogalemu. O le toatele o nei tagata sulufai na latou savalia le fiaselau maila e ui atu i laufanua lafulafua ina ia taunuu atu ai i tolauapiga a tagata sulufai, e taumafai ai e toe fesootai ma o latou aiga ma toe maua ai le ola maloloina.

O le Atmit, o se polesi ua faateleina i ai le vaitamini lea ua faamaonia le lelei tele i le faasaoina o ola o tamaiti fia aai ma tagata matutua sa tuuina atu. Sa tuuina atu foi ia sapalai faafomai ma le fiaafe o mea mo le soifua maloloina ma mea e faaaoga e pepe fou.

Sa aufaatasi ai le Ekalesia ma isi faalapotopotoga lauiloa tumaoti e le galulue mo se polofiti e fesoasoani ai i le tui puipuia o le fia miliona o tamaiti Aferika i se taumafaiga e tafiesea ai le misela. E luaafe tagata lotu Aferika o le Ekalesia sa ofofuaina atu le tele o itula e galulue fua ai i le faasalalauina, aoina mai o tamaiti, ma le tuuina atu o le fesoasoaniga a o faia tuiga.

O le vaitau o afa o le 2005 i le itu i saute o le Iunaite Setete ma le itu i sisifo o le Keripiane sa matuai taugata lava ma sili atu ona matautia e pei ona faamaumauina ai. E tele afa sosoo na taia ai fale ma pisinisi mai Honduras e oo atu i Florida. E faitauafe volenitia sa taitaia e le perisitua sa i ai iina i taimi uma e agi ai se afa, e tuuina atu mea e moomia e tausia ai le ola, faapea ma mea mo le soifua maloloina ma mea e faaaoga mo le tumama, meaai, vai, o mea e faaaoga i le umukuka, ma mea e momoe ai, ma isi oloa e fesoasoani e fufulu ai fale ma faatuina ni fale le tumau.

Na ave e Uso Michael Kagle ni ana loli ma faatumu i masini mai lana lava kamupani i Misisipi. O le toatele o tagata faigaluega, e le o nisi o lo tatou faatuatuaga, sa ofo atu e o faatasi ma ia i faaiuga uma o vaiaso e tuuina atu le fesoasoani i eria sa aafia i le afa. Sa faaaogaina leitio feaveai mo fesootaiga i luga o le auala. Na faapea atu le taitai vaega o le vaega a faitaulaga sili o Mike, a o tietie atu ma ia i lana pikiapu, ua popole lava ona o le saoasaoa o lana aveave. O le taumafai e faalemu le solo o taavale, sa ia talanoa atu ai i le leitio ma faapea atu, “Alii e, tou te iloa o loo tatou o i le 80 maila i le itula?” Sa tali mai se tasi o avetaavale ma faapea mai, “Ia, ua e malamalama lelei lava o le mea lena o le a faia e nei loli tetele. E le mafai ona matou toe o i se isi saoasaoa.”

E faitau selau tusi faafetai ua mauaina. O se tasi tamaitai, o se tausimai mai Misisipi, na tusia; “Sa ou le magagana. Pe ua vave tele ea ona tali mai le Atua i a’u tatalo? Na amata ona tafe ifo loimata i o’u alafau a o agai atu tamaloloa ma o latou pulou malo ma seevae mamafa ma a latou iliafi o soo se ituaiga ma le lapopoa i le mea o i ai le otaota. E mautinoa lava, e le masalomia, o se tasi lea o osigataulaga silisili ua tupu i lo’u lava olaga.”

Ou te fia momoli atu le faafetai i le tele o tamailima vavave na gaosia le fiaafe o palanikeke mananaia, ma se faafetai faapitoa i tamailima ua le toe vavave o o tatou tuafafine matutua o e sa mamanuina ia ie soosoo sa matuai moomia. Ou te iloa se tinamatua ua 92 ona tausaga, sa gaosia ma foaiina atu le fia selau o palanikeke. I lona la tulaga, ua taufai faamanuiaina uma le na faia ma le na taliaina. A o moomoo ai lana tama i lana galuega taulima, sa ia fesili atu ai, “E te manatu e i ai se isi o le a faaaogaina au palanikeke?” O se tusi mai se tina talavou i Louisiana o loo taliina ai lena fesili:

“Mo Le E Faatatau I Ai: Ou te nofo i Louisiana, ma sa ou alu i se falemai i le nuu mo la’u fanau. A o o’u i ai iina, sa latou tuuina maia ia te au ni ofu, napekini, solo, ma ni palanikeke pepe mananaia se lua. O le tasi palanikeke e i ai se faalo samasama o loo i ai ni tulagavae ma ni alofilima i le pito i luma, ae o le isi palanikeke e lanu enaena ma e i ai ni zebra. E ese le mananaia. O la’u tama e fa tausaga le matua e fiafia i le palanikeke o loo i ai zebra, ae o la’u tama e fitu masina le matua e le malamalama tele. Ou te fia faafetai atu ia te oe ma tagata o le tou Ekalesia mo lo outou agalelei. Ia faamanuia oe ma lou aiga e le Atua.”

I le tali atu i sologa eleele talu ai nei i Filipaina, na tuufaatasia ai e le Au Paia i le eria ia ni pusa o mea mo le soifua maloloina ma pusa meaai, ma tufatufa atu faatasi nei mea ma palanikeke ia i latou o e le tagolima.

O loo tausisia pea mataupu faavae o le uelefea ma le ola faalagolago o le tagata ia te ia lava ma aoaoina atu a o tuuina atu le faamama avega i le lalolagi atoa. I le gasologa o le 2005 e tele nuu na mauaina ia ni vai mama e ala i ni vaieli fou. Sa aoaoina tagata o nuu i le auala e eli ai vaieli, faapipii pamu, ma faia ni lipea pe a moomia.

Ua tuuina atu e volenitia i le lotoifale ma ulugalii faifeautalai naunautai ia aoaoga ma masini lea e mafai ai e aiga ona lagolagoina a latou taumafa i meaai paleni latou te totoina.

E tele nofoa faataavalevale ua tuuina atu lea ua mafai ai e tagata e le atoatoa le malosi ona avea ma ni tagata e ola faalagolago ia i latou lava. E faitau afe fomai ua aoaoina i le faasaoina o ola o pepe fou. Ua faatinoina e fomai atamamai ia taotoga o mata, e toe maua ai le vaaiga i le toatele. O loo tuuina atu ia fautuaga i le lalolagi atoa e le Tautua mo Aiga a le AAG.

Ua fausia ia sootaga o le femalamalamaai ma le faaaloalo i le tele o atunuu a o tatou soosootauau ai ma isi vaega ua faavaeina ma faatuatuaina.

Na saunoa ia Dr. Simbi Mubako, sa avea ma amepasa o Aferika i le Iunaite Setete, “O le galuega a le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e matuai faagaeetia lava aua e le faatapulaaina na o tagata o le Ekalesia ae faasalafa atu i tagata ola uma i aganuu eseese ma talitonuga faalelotu eseese aua [latou] te vaaia i tagata uma le faatusa o Iesu Keriso.”

Ua avea la tatou pele o Peresitene Gordon B. Hinckley ma aafiaga sili i le atinaega o lenei galuega fesoasoani alofa. “E ao ona tatou aapa atu i tagata uma,” na ia saunoa ai. “O i latou uma o atalii ma afafine o le Atua lo tatou Tama Faavavau, ma o le a Ia faamasinoina i tatou i mea tatou te faia ia i latou… . Ia tatou faamanuiaina tagata i le aapa atu ia i latou uma, e sii i luga i latou o e ua lotovaivai ma mafatia, e fafaga ma faalavalava i e fiaai ma e le tagolima, ma faailoa atu le alofa ma le faituaoi ia i latou i o tatou tafatafa atonu e le o nisi o lenei Ekalesia.”5

O lenei taumafaiga alofa i ona po nei o se faailoga matagofie lea o le alofa mama lea e mumu i totonu o loto ma agaga o i latou e i ai le alofa i o latou loto ma ua saunia o latou lima e fesoasoani atu. O lenei auaunaga e le manatu faapito e faaalia moni ai lava le alofa mama o Keriso.

Na folafola mai e le Alii faamanuiaga silisili ia i latou o e tuuina atu i latou lava ina ia auauna atu ai i isi. E oo mai ai i le mafaufau afioga a le Faaola: “ia outou foai atu, ona foaiina mai ai lea ia te outou aua o le fua tou te fuaina atu ai, e fuaina mai ai ia te outou.”6

O mea ua ou tautala i ai i lenei aso ua na o sina vaega itiiti lea o mea o loo tutupu i nuu ma atunuu i le lalolagi atoa. Soo se mea ou te malaga i ai, e maua mai ai lava faamatalaga o le lotofaafetai tele naua. I le avea ai ma sui o le Au Peresitene Sili, o le Korama a le Toasefululua, ma le Komiti Faatonu o le Uelefea a le Ekalesia, o lona tofiga o le taitaia o lenei galuega, ou te fia momoli atu ai ia te outou uma taitoatasi la matou faafetai faamaoni.

E le mafai ona ou maua ni upu e faailoa atu ai lagona paia o loo mumu i totonu o lo’u agaga. O le upu faigofie o le faafetai ua foliga mai ua na o se faaupuga. Ia te outou uma o e loto alolofa ma lima fesoasoani na faamamaina avega a le toatele, faamolemole ia talia mai la’u faafetai tele mai le ta’ele o lo’u loto. Ou te tuuina atu faamanuiaga silisili a le Alii ina ia faatasi ma outou ma o outou aiga a o outou faaauau pea ona manatuaina i latou o e mafatia ma lima ua tautau i lalo, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Andrew Workman, in “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, Oct. 15, 1892, 641.

  2. Mosaea 18:8—9.

  3. MFF 81:5.

  4. Kalatia 6:2.

  5. “Ola i le Atoaga o Taimi,” Liahona, Ian. 2002, 6.

  6. Luka 6:38