2006
Tatalo, Faatuatua, ma le Aiga: O Laasaga i le Fiafia Faavavau
Me 2006


Tatalo, Faatuatua, ma le Aiga: O Laasaga i le Fiafia Faavavau

O le a faafofogaina lava e lo tatou Tama Faalelagi a tatou tatalo lotomaulalo, ma o le a tuuina mai mo i tatou le mafanafana ma le taitaiga tatou te sailia.

O le aso na sosoo ina ua maea le Kerisimasi i le 1946, i Santa Clara, Iuta. A o ou tamaitiiti ua iva o’u tausaga, sa ou fesili i lo’u tina, pe mafai ona ou alu ma la’u meaalofa o le Kerisimasi, o se aufana ma se seti aū fou, i luga o se mauga i tua atu o lo matou fale, e su’e lapiti ai. Ua tauafiafi ma sa musu lo’u Tina, peitai, o lo’u faatauanau lava sa ioe mai ai ou te alu, ae sei vagana ua ou foi mai i le fale a o le’i pogisa.

Ina ua ou taunuu i le tumutumu o le mauga, sa ou tuuina se aū i le aufana ma amata loa ona ou savalivali lemu i pupuvao ma le faamoemoe o le a ou vaaia ai se lapiti o ‘ai i lalo ifo o faapuloulou, i le mea sa lauusiusi ai le vaomu’a.

Sa faate’ia a’u i le oso mai o se lapiti vao lapo’a mai se faapuloulou i o’u luma tonu lava. Sa falo la’u aū ma faaata ma fana loa lava i le lapiti ua alu i le atoa. Sa misi le aū ma ua le iloa atu ai foi ma le lapiti i faapuloulou sa i luma atu.

Sa ou alu i le mea sa ou manatu na pau i ai le aū, e aumai. E na o le lima aū na aumai faatasi ma le aufana, ma sa ou le manao e le iloa le aū lea. Sa ou su’eina le vaega sa tatau ona i ai le aū, ae sa leai se mea. Sa su’e solo le mea sa ou manatu na pau tonu i ai, ae sa le mafai ona maua.

Ua amata ona goto ifo le la i sisifo; sa ou iloa pe toe 30 minute ona pogisa lea ma ou te lei manao ou te tuai i le fale. Sa ou toe su’eina le vaega sa tatau ona i ai le aū; sa ou autilo ma le faaeteete i lalo o pupuvao taitasi, ae sa lei maua lava.

Ua leai se taimi ma ua tatau foi ona amata ona ou foi i le fale ina ia ou taunuu a o lei pogisa. Sa tonu ia te au ou te tatalo ma fesili i le Tama Faalelagi e fesoasoani mai ia te au e sue la’u aū. Sa ou faapau i o’u tulivae, moeiini o’u mata, ma tatalo i lo’u Tama i le Lagi. Sa ou fai atu ia te Ia, ou te le’i manao e leiloa la’u aū fou, ma sa ou aioi atu ia te Ia e faasino mai le mea o i ai.

A o ou i ai pea i o’u tulivae, sa pupula o’u mata, ma sa ou vaaia ai i le faapuloulou sa i o’u luma tonu lava, sa feagai lelei ma o’u mata, ia fulu lanu o le aū e le o iloa uma atu lona tino i lala laau. Sa ou toso maia le aū ma amata loa ona ou tamoe i le fale, ma sa ou taunuu ae toeitiiti lava pogisa.

O le a le galo lava ia te au lena aafiaga faapitoa. Sa tali mai lo tatou Tama Faalelagi i la’u tatalo. O le uluai taimi lena sa ou tatalo atu ai ia te Ia e fesoasoani mai ia te au, ma sa Ia faia lava! O lena afiafi sa ou aoaoina ai ia ou faatuatua ma faalagolago i lo’u Tama Faalelagi.

A tatou manaomia le fesoasoani, tusa lava po o se tamaitiiti faatauvaa e i ai se atugaluga taua, e faafofogaina lava e lo tatou Tama Faalelagi a tatou tatalo, ma Na te tuuina mai le taitaiga ma le alofa o loo tatou sailia.

Na fetalai mai Iesu Keriso, lo tatou Faaola ia te i tatou, “Ia e lotomaulalo; ona taitaiina ai lea o oe e le Alii lou Atua, ma tali atu i au talosaga.”1

Mai i tusitusiga paia, ua aoao mai i tatou e Iakopo:

“Ae afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma ma le le toe ta’uta’ua; ona foaiina mai ai lea ia te ia.

“A ia ole atu ma le faatuatua, aua lava ne’i masalosalo.”2

Ua aoao mai i tatou e Peresitene James E. Faust: “O se tatalo faamaoni ma le loto atoa, o se fesootaiga e valalua, e aoga tele e aumaia ai le Agaga Paia ma tafe mai e pei o se vai faamalolo e fesoasoani i tofotofoga, o faigata, o mafatiaga, ma tiga tatou te fetaiai.”3

O le tatalo o se tasi o laasaga o le ala e tau atu i le ola faavavau faatasi ma lo tatou Tama i le Lagi.

O le faatuatua o se tasi laasaga e taua tele mo lo tatou faaolataga e faavavau!

Na fetalai mai foi le Faaola: “O mea uma e tatau tou te ole atu ai i le Tama i lo’u igoa ma le faatuatua tou te maua ai, faauta, e foaiina mai ai ia te outou.”4

Ua tolusefulu tausaga talu ai, sa alia’e mai ai se tala moni lava i le vaega pito i mamao ese o Niu Sila. O Atumotu o Siatama e i le Vasa Pasefika pe tusa ma le 500 maila i sasae o Karaiasetete. E 650 tagata tino malolosi ma le magafagafa sa nonofo ai iina, sa faaaunuua ai i lena siosiomaga tuufua, ma le faigata i na aso; ma sa i ai se fomai talavou faatoa faauu mai, e leai sona poto masani, sa nafa o ia ma lo latou tausiga faafomai.

Sa i ai se tamaitiiti o “Shane” e valu tausaga le matua sa tuga se manu’a o lona ulu i se mea e 40 maila i le faatausiusiuga o le motu. Sa faanatinati mai o ia i faataufusi ma matafaga, i le nofoa i tua o se taavale tuai malepelepe, agai atu i le tamai falemai pumoomoo e fa moega. Sa matapogia o ia.

Sa lei saunia le fomai talavou e taulima se tulaga faapea, e laitiiti si ona poto masani, ma sa na o nai mea faigofie faafomai tipitipi lava sa i ai. Sa matua tuga le tulaga na i ai Shane. Sa mautinoa lava o loo alu le palapala i totonu o le ipu o lona ulu lea ua lavea—ma e mafai ona faatama’ia lona faiai i alualutoto. E lei vaai lava le fomai i se taotoga o se faiai, ae sa ia iloa e tatau ona faia loa lava lena taotoga maaleale—po o lona matamata i le oti o le tamaitiiti.

Sa manaomia ona su’e nisi e tui ni toto, e su’e foi toto pe fetaui, ma se tui faagase e tatau ona saunia. O le masini e fai ai faata ua leva ma ua gau foi, ma sa le mafai ona fai se faata e fesoasoani ai.

O le uluai telefoni o le mau telefoni sa fai, o Ueligitone lea sa taumafai ai se fomai tipitipi o neura e vaai faalemafaufau i le mea lea e tupu, ma taiala le fomai talavou po’epo’evale, i le faagasologa o se taotoga e matua maaleale lava.

Sa tatalo le tina o Shane. Sa tatalo le fomai, sa tatalo teine tausimai, sa tatalo foi le faletua o le fomai.

Sa tatau ona tofi ia tiutetauave i lenei vaaiga pisi. Sa faia e le leoleo le tui faagase, o le teine tausimai na avea ma fesoasoani i le fomai tipitipi, ma sa amataina le galuega i se moli Fetuutuunai aua ua pogisa.

O le tafa muamua lava, sa faia ma le gatete, sa lei vaaia ai se palapala o alu, o lea sa tatau ai ona faia nisi tafa i le atigipoo o Shane e saili ai le mafuaaga o le alu o le palapala. Sa faia nisi telefoni i le fomai tipitipi o neura mo ni faatonuga ma se faamautinoaga, ma sa matuai mulimulita’ia mea taitasi patino o ana fautuaga. Ina ua maea itula e ono o le popole ma le fa’atu, sa mae’a le taotoga, sa taofia le alu o le palapala i le ava o le faiai, ma sa manuia lona taunuuga. Sa suia le soona fenumia’i i le toafilemu. Pe tusa o le vaeluagalemu o le po.

O le fomai o se tamā talavou. Sa mafaufau o ia i lona aiga ma faamanuiaga ua latou sapi ai. Sa matua faafetai o ia i le tele o le alofa mutimutivale o le Alii i lona olaga aemaise lava o le mafuta ai o le Fesoasoani i le 12 itula ua tuana’i atu. Sa matua faafetai o ia ona o le i ai o se mataisau e le’i vaaia, lea sa faasoaina mai Lona silafia e matuai sili atu ona tele e aunoa ma se taofiofia i le taimi na ia manaomia ai.

I le taimi matautia i se tulaga atuatuvale tele, sa saunia ai e le Alii le taitaiga ma le tomai mo se fomai talavou, e lei i ai se poto masani, e faatino ai se vavega ma faasaoina ai le ola o se tamaitiiti, o le sa taua i le silafaga a le Alii.

O Neil Hutchison o le fomai talavou, lea sa tatalo mo se fesoasoani ma sa i ai le faatuatua e faalagolago i le Alii ma le fomai tipitipi o neura, ma mafai ai ona ia faataunuuina se vavega i ni tulaga e aupito sili ona faigata. Ua avea nei o ia ma epikopo i le Uarota a East Coast Bays i Aukilani, Niu Sila.

Sa ta’u mai ia te a’u e Epikopo Hutchison, “Sa ou maua le avanoa e feiloai atu ai ia Shane ma lona tama i ni nai tausaga talu ai, i Karaiasetete mo le taimi muamua talu mai lena aso i le 1976. O ia o se faieletise ma e fai lava lana pisinisi, ma na te le o iloaina se faaletonu mai lona taotoga umi. O se alii lelei tele, ma e le uma lo’u mafaufau pea i le manifinifi tele o le veli i le va o lenei olaga ma le isi.”

“Ma ua fetalai mai Keriso: Afai tou te faatuatua ia te au, e ia te outou le mana e fai ai mea uma e tatau ia te au.”5

Ua aoao mai Elder Richard G. Scott: “O le a outou maua fua o le faatuatua, pe a outou mulimuli i mataupu faavae ua faatulagaina e le Atua mo lona faaaogaina.” O se tasi na mataupu faavae o le “faalagolago i le Atua ma Lona finagalo e tuuina mai le fesoasoani pe a manaomia e tusa lava pe o le a le faigata o se tulaga e i ai.”6

Sa molimau mai Elder Robert D. Hales e faapea o Iosefa Samita, “i le avea ai ma se taulealea e 14 tausaga, … sa ia faaalia se faatuatua e le maluelue ma mulimuli i le taitaiga a le perofeta o Iakopo ina ia ‘ole atu i le Atua.’ Ona o le valaauga faaperofeta o Iosefa, na faaali atu ai le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso ia te ia ma tuuina atu i ai faatonuga.”7

Sa fautuaina foi i tatou e Peresitene Thomas S. Monson: “A faia a tatou tatalo faaleaiga ma tatalo a le tagata lava ia, ia tatou faia i le faatuatua ma le faalagolago ia te ia… . Afai e i ai se tasi o i tatou e lei gauai atu lava i le apoapoaiga ia tatalo e le aunoa, e leai lava se taimi e sili atu ona amata ai nai lo le taimi nei.”8

E le afaina pe o se tamaitiiti ma sina talosaga faatauvaa, po o se fomai o loo feagai ma se luitau matautia e lamatia ai le ola: o le a faafofogaina lava e lo tatou Tama Faalelagi a tatou tatalo lotomaulalo, ma o le a tuuina mai mo i tatou le mafanafana ma le taitaiga tatou te sailia.

O se laasaga lona tolu ma o se vaega taua foi o le ala e taitai saogalemu atu ai i tatou i lo tatou Tama i le Lagi, o le aiga lea.

Ua aoaoina i tatou e Peresitene Gordon B. Hinckley: “O le Aiga e paia. Sa faatuina e lo tatou Tama Faalelagi. E aofia ai i totonu sootaga aupito paia o sootaga uma. E na o lona faatulagaga lava e mafai ai ona faataunuu faamoemoega o le Alii.”9

Ua faaauau le saunoaga a Peresitene Hinckley: “Ou te talitonu o le aiga e i ai se tane, e manatu o lana soa o se faamanuiaga sili ia te ia, ma faapena foi ona ia taulimaina ai o ia; o i ai se ava e vaavaai atu i lana tane, o lona taula ma lona malosiaga, o lona mafanafana ma lona maluapapa; o loo i ai se fanau e vaavaai atu ma le faaaloalo ma le faafetai i le tama ma le tina; o loo i ai ni matua e vaavaai atu i na fanau o ni faamanuiaga ma la te iloa o se lu’i maoae ma mamafa ae matagofie lo la’ua tausia ma faafailele.”10

Ou te matua talitonu i le paia o le aiga, o lo tatou alofa, faamaoni, faaaloalo ma le lagolago o le tasi i le isi, e mafai ona avea ma talita paia e puipuia i tatou mai u fanafana a le tiapolo. I totonu o le li’o faaleaiga, e faatumulia i le alofa o Keriso, o le a mafai ai ona tatou maua le filemu, fiafia, ma le puipuiga mai mealeaga a le tiapolo o loo siomia ai i tatou.

Ou te molimau atu o le aiga, o le iunite ma le meafaigaluega lea e mafai ai ona tatou faamauina faatasi ma toe foi atu o se aiga, i le afioaga o o tatou matua Faalelagi, e maua ai le fiafia ma le olioli e faavavau.

Ou te tatalo ma lo’u loto atoa ina ia tatou faaaogaina laasaga o le tatalo, faatuatua, ma o tatou aiga e saunia ai ma fesoasoani ia i tatou e toe foi atu ai i lo tatou Tama i le Lagi ma maua ai le ola faavavau, ina ia faataunuuina ai ma le manuia le faamoemoega moni ua tatou i ai i lenei lalolagi, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. MFF 112:10.

  2. Iakopo 1:5–6.

  3. I le Conference Report, Oke. 1976, 83; po o le Ensign, Nov. 1976, 58.

  4. 3 Nifae 18:20.

  5. Moronae 7:33.

  6. “O Le Mana Fesoasoani o le Faatuatua i Taimi o le Le Mautonu ma Tofotofoga,” Liahona, Me 2003, 76.

  7. “Mauaina o le Faatuatua i le Alii o Iesu Keriso,” Liahona Nov. 2004, 73.

  8. I le Conference Report, Ape. 1964, 130; po o le Improvement Era, Iuni 1964, 509.

  9. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 206.

  10. Teachings of Gordon B. Hinckley, 205.