2006
Ia Outou Saili le Malo o le Atua
Me 2006


Ia Outou Saili le Malo o le Atua

Ou te faamoemoe o le a manatua e outou uma lava, o le aso Sapati lenei sa outou faafofoga ai o o’u tuuina atu la’u molimau, o le galuega paia lenei a le Atua.

O’u uso e ma tuafafne, ou te faafetai atu mo a outou tatalo mo a’u. Ou te tatalo atu nei mo lo outou faatuatua mausali.

Pe a oo ina aulia e se tamalii o’u tausaga, ona tu lea ma toe mafaufau i mea sa taitai mai ai o ia i le tulaga ua i ai nei lona soifua.

Ou te fia faaaogaina sina outou taimi itiiti i se tulaga e ono manatu i ai o se uiga manatu faapito. Ou te faia aua o le olaga o le peresitene o le Ekalesia e a le Ekalesia atoa lava. E matua laitiiti lava sina vaega e patino ia te ia e leai foi ni ana mea faalilolilo. O le a ese la’u lauga i lenei taeao, ou te manatu, mai soo se isi lava lauga ua outou faafofoga i ai i konafesi aoao a le Ekalesia.

Ua ou tulalata atu i le lagoto o lo’u olaga. Ua tatou i ai uma i aao o le Alii. Pei ona silafia e le toatele o outou, sa faia so’u taotoga tele i se taimi e le’i mamao atu. O le taimi muamua lenei i le 95 o o’u tausaga ua ou ma’i ai i se falema’i. Ou te le fautuaina atu lava lena mea i se tasi. Fai mai o’u fomai, o loo i ai lava ni nai o’u faafitauli o totoe.

Ua ou latalata atu nei i le 96 o o’u tausaga. Ou te faaaogaina lenei avanoa, e faailoa atu ai lo’u agaga talisapaia ma le faafetai mo faamanuiaga ofoofogia ua liligi mai e le Alii i o’u luga.

Tatou te taufai feagai ma filifiliga i o tatou olaga; o nisi o na filifiliga e oo mai ma se fatuga o faamanuiaga ma le tamaoaiga; o isi e faalemanuia. Ae peitai na faafoe e le Alii ma taiala a’u filifiliga e ui lava ina e le’i manino i taimi uma.

Ou te manatua ai upu o le solo a Robert Frost “O Le Auala E Lei Uia,” lea e faai’u i laina nei:

O auala e magalua i le togavao, ma sa ou—

Sa ou uia le auala e le solia e le toatele,

Ma o iina sa iloa ai le eseesega.

(The Poetry of Robert Frost, Edward Connery Lethem [1969], 105)

Ou te mafaufau i upu a le Alii: “A ia outou saili le malo o le Atua; ona faaopoopoina ai lea o ia mea uma ia te outou” (Luka 12:31).

O le 48 tausaga talu ai, i le konafesi faapenei o Aperila, na uluai lagolagoina ai au o se Pulega Aoao. Talu mai lava lena taimi o o’u lauga i konafesi aoao uma lava a le Ekalesia. Ua silia ma le 200 ma ona tupu lauga sa ou tuuina atu i konafesi aoao. E tele naua mataupu eseese sa ou tautalagia. Ae o le toe mafaufau atu uma i ai o se pito filo sili lea ona laualuga o le molimau i lenei galuega tele o aso e gata ai.

Ae ua i ai suiga ma o loo suia pea. Na tuua a’u e la’u soa faapelepele o tausaga e 67 i le lua tausaga talu ai. E tele atu lo’u misia o ia nai lo upu e mafai ona ou ta’u atu ai. O ia o se tamaitai maoae moni lava, o se tasi sa ma savavali faatasi o se soa atoatoa mo le silia ma le luavaetolu o se seneturi. Pe a ou toe tepa i tua i lo’u olaga, ou te matuai ou maofa lava. O mea lelei uma sa tutupu, e aofia ai ma la’u faaipoipoga, na tutupu ona o lo’u toaga i le Ekalesia.

Sa i ai se taimi i se tasi afiafi sa ou iloiloina ai se lisi e lei mae’a o sosaiete ma faalapotopotoga sa faamamaluina a’u, o taimi uma, ona o lo’u toaga i le Ekalesia. O Peresitene o le Iunaite Setete, e toatele naua i latou na afifio mai i le Ofisa o le Au Peresitene o le Ekalesia. O loo i ai i lo’u ofisa i luga o le puipui so’u ata a o tuuina atu se Tusi a Mamona ia Peresitene Ronald Reagan. I luga o la’u fatatusi o loo i ai se Pine Taualoa o le Saolotoga na tuuina mai ia te au e Peresitene Bush. E tele foi ni taimi sa ou alu ai i le Fale Paepae. Sa ou talimalo ma mafuta ma palemia ma amepasa o le tele o malo, e aofia ai Palemia o Margaret Thatcher ma Harold McMillian o le Malo Tele o Peretania.

Sa ou iloa ma galulue faatasi ma peresitene uma o le Ekalesia e amata mai ia Peresitene Grant seia oo mai ia Howard W. Hunter. Sa ou iloa ma alofa i Au Pulega Aoao uma o nei mau tausaga e tele.

O loo ou taumafai nei e faavasega le anoanoai o tusi ma measina sa ou faaputuputuina i le tele o tausaga. A’o faia lea tulaga, sa ou tau ai i se tusi talaaga tuai o loo i ai ni faamaumauga o taimi eseese mai tausaga e 1951 i le 1954. O le taimi lena sa ou fesoasoani ai i le au peresitene o le matou siteki ma e le’i tofia a’u e avea ma Pulega Aoao.

A o ou faitau i lea tusi talaaga tuai, sa ou toe manatua ma le agaga faafetai, le agalelei o le Alii, na ou matua iloa lelei ai ma masani i le Au Peresitene Sili ma uso o le Korama a le Toasefululua. E le mafai ona maua i le taimi nei se avanoa faapena e se tasi ona ua toatele naua le Ekalesia.

O loo i ai i le tusi talaaga ni faamaumauga e pei o nei:

“Mati 11, 1953—sa ma talanoa ai ma Peresitene MaKei i le polokalama o le konafesi ia Aperila mo peresitene o le misiona.

“Aso Tofi, Mati 19—sa faatonu ai au e Iosefa Filitia Samita ou te alu e aumai se tasi o le Usoga e faataitai mai le taulimaina o konafesi a faifeautalai i po o Aso Toonai… . Ou te talitonu e tatau ona taulimaina e Spencer W. Kimball po o Mark E. Petersen.

“Aso Tofi, Mati 26—Sa faamatala ai e Peresitene MaKei se tala manaia lava. Fai mai a ia: ‘Sa i ai se faifaatoaga e tele sona fanua. Ina ua toeaina o ia sa le mafai ona ia taulimaina galuega. E na o tama lana fanau. Sa ia valaauina tama e faapotopoto ane ona ia ta’u atu lea ia i latou, ua tatau ona latou tauaveina le galuega. Sa malolo le tama. Peitai ina ua oo i se tasi aso, sa savali atu o ia i le faatoaga. Sa fai atu tama ia te ia e toe fo’i, ma latou te le o manaomia lana fesoasoani. Sa fai atu o ia, “O lo’u ata lafoia i lenei faatoaga e sili atu lona taua nai lo le galuega a outou uma lava.’” Fai mai Peresitene MaKei o le tamā i le tala e faatusa ia Peresitene Stephen L. Richards, o le sa gasegase, ae o lona sao ma le avea o se uo, sa matua maualuga lona taua ia Peresitene MaKei.

“Aso Faraile, Aperila 3, 1953—Sa matou auai i se fonotaga i le malumalu ma le au pulega aoao ma peresitene o misiona mai le 9a.m. i le 3.30p.m. E 30 ma ona tupu peresitene o misiona na saunoa. E mananao uma lava i nisi faifeautalai faaopoopo. O loo taufai alualu i luma i latou.

“Aso Lua, Aperila 14—Sa i ai Peresitene Richards i le ofisa, sa manaia lava la ma talatalanoaga. Sa foliga vaivai o ia ma le lava. Ou te lagona sa faapolopolo o ia e le Alii mo se faamoemoega tele.

“Aso Gafua, Aperila 20, 1953—Sa manaia sa ma talatalanoaga ma Henry D. Moyle o le Aufono a Aposetolo e Toasefululua.

“Iulai 15, 1953—na maliu ai Albert E. Bowen, o se uso o le Aufono a le Toasefululua, ina ua silia ma le tausaga o feagai ma se gasegase faigata. Ua alu ese atu se tasi o a’u uo… . Sa ou matua iloa lelei o ia. O ia o se tamalii atamai ma le mausali. E le mafai lava ona faatopelauina e se tasi, ma e le’i faatopetope o ia. E matua tumu i le faautauta—o se tamalii e i ai le tofamamao, o se tamalii o le faatuatua tele ma le faigofie. Ua faasolo ina maliliu le au faitofa matutua. O i latou o a’u uo. I si o’u taimi puupuu ua ou vaai ai i le toatele o tamalii maoae o fai mai ma toe fai atu. O le toatele o i latou sa matou galulue ma ou iloa lelei lava. E i ai se auala a le taimi e titina ese ai lo latou manatuaina. I se isi lima tausaga, o igoa e pei o Merrill, Widtsoe, Bowen—o tagata maoae uma lava—o le a galo i tagata uma sei vagana ai nai nisi e toaitiiti. E ao i se tagata ona maua le lotomalie mai lana galuega i aso taitasi, e tatau ona iloa e mafai ona manatua o ia e lona aiga, e mafai ona taua o ia i le Alii, ae e sili atu i lo lena, o le a laitiiti lona maafaamanatu i augatupulaga fai mai.”

Ma faapena ai lava tala a le tusi talaaga. Sa na ona ou faitauina e faamatala ai la matou fegalegaleaiga ofoofogia, o a’u o se alii talavou, ma uso o le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua.

I tausaga o lo’u olaga, sa ou savalia ai le au matitiva ma le au le tagolima o le lalolagi, ma faasoa atu ia i latou lo’u alofa, o lo’u popolega, ma lo’u faatuatua. Sa matou galulue ma alii ma tamaitai o tofi ma tulaga mai le tele o vaega o le lalolagi. E ala atu i nei avanoa, ou te faamoemoe ai ua ou faia se eseesega.

A o o’u talavou, ua na o se tamaitiiti e 11 tausaga, sa ou mauaina ai lo’u faamanuiaga faapeteriaka mai se tamalii ou te lei vaai lava i ai muamua, ma ou te lei toe vaai foi i ai mulimuli. O se pepa o faamatalaga ofoofogia, o se pepa o faamatalaga faaperofeta. E patino ia te a’u, ma o le a ou le faitauina mai ai ni mea se tele. Peitai, o loo i ai le faaupuga lenei: “O le a faalogo malo o le lalolagi i lou leo ma latou maua ai se malamalama i le upumoni e ala i le molimau matagofie o le a e tuuina atu.”

Ina ua faamalolo a’u mai la’u misiona i Egelani, sa alu sa’u malaga puupuu i le konetineta. Sa ou tuuina atu la’u molimau i Lonetona, sa ou faia i Perelini, ma toe tuu atu foi i Pale, ma mulimuli ane ai i Uosigitone, D.C. Sa ou faapea ifo ia te a’u lava, ua ou tuuina atu la’u molimau i nei aai tetele o le lalolagi ma ua faataunuuina ai lena vaega o lo’u faamanuiaga.

Na faaalia mulimuli ane ua na o se amataga lena o le faataunuuina o lena vaega o lo’u faamanuiaga. Mai lena taimi, ua si’i a’e lo’u leo i luga o konetineta uma lava, i aai tetele ma aai laiti, o matu uma ma saute ma sasae ma sisifo i le lalolagi atoa—mai Capetown i Stockholm, mai Moscow i Tokyo e oo atu i Montreal—i laumua tetele uma o le lalolagi. O se vavega lava.

I le tausaga na te’a nei sa ou valaaulia ai tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa e toe faitau le Tusi a Mamona. E faitauafe, e oo atu lava i le fiaselau afe, sa tali mai i lena lu’i. Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa i le 1841, “Sa ou fai atu i le usoga o le Tusi a Mamona o le tusi aupito sili ona sa’o i le fogaeleele, ma o le maa ’au’au o lo tatou talitonuga faalelotu, ma o le a latalata atili ai se tagata i le Atua, i le ola ai lea i ona mataupu nai lo se isi lava tusi” (History of the Church, 4:461).

O le taliaina o le moni o lenei faaupuga, ua tula’i mai ai se mea ofoofogia i tagata o lenei Ekalesia. Sa matauina i latou o faitau le Tusi a Mamona a o malaga i pasi, a o fai taumafataga o le aoauli, a o i ai i le potu faatalitali o le foma’i, ma le tele o isi tulaga. Ou te talitonu ua tatou latalata atili atu i le Atua ona o le faitauina o lenei tusi.

Ia Tesema talu ai, sa ou maua ai le avanoa faatasi ma le toatele o outou, e faamamaluina ai le Perofeta o Iosefa Samita i le lona 200 tausaga o lona soifua. Sa ma i ai ma Elder Ballard, i le nuu na soifua mai ai o ia i Veremona, a o faatumulia lenei Maota mo Konafesi i le Au Paia o Aso e Gata Ai ma sa molimoliina atu le upu e ala i faasalalauga i le satelite i le lalolagi atoa, e saafiafi ai i le Perofeta pele o lenei galuega taua o aso e gata ai.

Ma atonu e mafai ona ou alu loa pea. Ou te toe faamalie atu i lo’u tautala atu i se tulaga faaletagata. Peitai, ua ou faia, ia na ona faaali atu ai lo’u talisapaia ma le agaga faafetai O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, aua ua taunuu nei mea uma ona o le tulaga ua tuu i ai a’u e le Alii. Ua lofituina lo’u loto i le faafetai ma le alofa.

Ou te toe fai atu:

O auala e magalua i se togavao, ma sa ou—

Sa ou uia le auala e le solia e le toatele,

Ma o iina sa iloa ai le eseesega.

Ou te faamoemoe o le a outou le manatu o nei mea ua ou fai atu ai, o se faasilasilaga o se maliu o se tasi. Ae, ua ou faatalitali atu foi i le avanoa e toe lauga atu ai ia te outou ia Oketopa.

O lenei, i le faaiuga, ou te faamoemoe o le a manatua e outou uma lava, o le aso Sapati lenei sa outou faafofoga ai o o’u tuuina atu la’u molimau, o le galuega paia lenei a le Atua. O le faaaliga vaaia na tuuina atu i le Perofeta o Iosefa Samita i le togavao o Palamaira, e le o se mea fatufua. O se mea moni. Sa tupu i le aoteatea. Sa fetalai atu uma le Tama ma le Alo i le taulealea. Sa ia vaaia i La’ua o tutu i le ea i ona luga a’e. Sa faalogo o ia i o La’ua siufofoga. Sa ia gauai atu i a La’ua faatonuga.

O le Alii toetu lea na fofoga aloaia mai e Lona Tama, le Atua sili o le Atulaulau. O le uluai taimi i le talafaasolopito tusitusia na afifio faatasi ifo ai le Tama ma le Alo e faailoa mai, ma tatala lenei tisipenisione faaiu, o le tisipenisione o le atoaga o taimi.

O le Tusi a Mamona, o mea uma lava ua fai mai ai—o se galuega na tusi faamaumauina e perofeta sa soifua i aso anamua ma ua aumaia a latou upu “ina ia mautinoa ai e tagata Iutaia ma Nuu Ese o Iesu o le Keriso lava ia, o le Atua Faavavau, o loo faaali mai o ia i atunuu uma lava” (Tusi a Mamona, itulau faaulutala).

Na toefuatai mai le perisitua i aao o Ioane le Papatiso, ma Peteru, Iakopo ma Ioane. O ki uma lava ma pule e faatatau i le ola faavavau, o loo faaaogaina i lenei Ekalesia.

O Iosefa Samita o se perofeta, o le Perofeta maoae o lenei tisipenisione. O lenei Ekalesia o loo tauaveina le suafa o le Togiola, e moni ia.

Ou te tuu atu la’u tautinoga, ma la’u molimau, ma lo’u alofa mo outou taitoatasi, i le suafa o Iesu Keriso, amene.