2006
O Tagata Uma i Nofoaga Uma
Me 2006


“O Tagata Uma i Nofoaga Uma”

O loo aoao mai pea lava pea e le Tusi a Mamona, o le Talalelei a Iesu Keriso e mo tagata uma i ana folafolaga ma aafiaga—e oo atu i tagata uma e ola mai i lenei lalolagi.

I le tausaga na te’a nei, e faitau miliona tagata sa faitauina le Tusi a Mamona, ona o se valaau atu a se perofeta. E faitau miliona na faamanuiaina ai. Sa i ai faamanuiaga o le usiusitai mo i tatou taitoatasi, ma o le toatele lava o i tatou sa faateleina ai le malamalama ma molimau i le Alii o Iesu Keriso, lea o loo avea ai lenei tusi ma molimau.

E tele foi isi mea sa aoaoina ai, peitai o mea sa aoaoina, na faalagolago lea i le tagata sa faitauina. O mea tatou te maua mai i se tusi—aemaise lava o se tusi paia—e tele lava ina faalagolago i a tatou sauniuniga a o le’i faitauina—o le naunau ma le saunia e aoao, ma le ogatasi ma le malamalama e aumaia e le Agaga o le Alii.

I.

O se tasi o mea sa ou aoaoina i le faitauga talu ai nei o le Tusi a Mamona, o le tele naua o le alofa o le Atua i Ana fanau uma i nuu uma lava. I le mataupu muamua, o loo viivii atu ai le Tama o Liae i le Atua ona o le “mana, ma le agalelei, ma le alofa ua i luga o tagata uma o le lalolagi” (1 Nifae 1:14). O loo aoao mai pea lava pea e le Tusi a Mamona, o le talalelei a Iesu Keriso e mo tagata uma i ana folafolaga ma aafiaga—e oo atu i tagata uma e ola mai i lenei lalolagi. O nisi nei o faataitaiga, o loo sii sa’o mai lava i lena tusi:

• “O le togiola … na saunia talu le faavaeina o le lalolagi mo tagata uma sa i le lalolagi talu le pau o Atamu, … o e o i ai nei, ma i latou e i ai i aso o lumanai” (Mosaea 4:7).

• “Ona o le togiola o tagata, na oo mai ona o Iesu Keriso, … ua togiolaina ai tagata uma” (Mamona 9:13).

• “E onosai o ia i tiga o tagata uma … o tane ma fafine, atoa ma le fanau … Ua onosai o ia i nei mea uma ina ia oo le toetu mai i tagata uma lava” (2 Nifae 9:21–22).

• “Po ua poloai atu ea o ia i se tasi, aua le ‘au i latou i lana faaolataga? Leai; a ua ia foaifua mai ai mo tagata uma; ma … o le tofi o tagata uma e tutusa lava ma ua le vaosia se tasi” (2 Ni. 26:27–28).

Ua tatou faitau foi e faapea “e togiola lona toto i agasala a i latou … o e na oti ma le le iloa o le finagalo o le Atua ia te i latou, o i latou foi o e na agasala ona o le pouliuli” (Mosaea 3:11). E faapena foi, “e togiola le toto o Keriso mo [tamameamea]” (Mosaea 3:16). O nei aoaoga faapea o le mana toetu ma le mana faamama o le Togiola, e mo i latou uma e taofieseese i le mau faapea o le alofa tunoa o le Atua e na o nai tagata e faaolaina ai. O lona alofa tunoa e mo tagata uma. O nei aoaoga a le Tusi a Mamona ua faalautele ai la tatou vaaiga ma faateleina ai lo tatou malamalama i le alofa lautele o le Atua, ma le aafiaga o tagata uma i Lana Togiola mo tagata uma o i mea uma.

II.

Ua aoao mai e le Tusi a Mamona o lo tatou Faaola “ua valaauina [fanau uma a tagata] e o mai ia te ia ma ia tofu i latou i lona agalelei; ua le faafiti i se tasi e sau ia te ia, o tagata uli ma tagata papa’e, o e pologa ma e saoloto, o tane atoa ma fafine; e manatua foi e ia o tagata faapaupau, e tutusa tagata uma i le Atua, tagata Iutaia, atoa ma Nuu Ese” (2 Nifae 26:33; tagai foi Alema 5:49).

“Ua Ia valaauina tagata uma.” Ua tatou malamalama o le “tane ma le fafine.” Ua tatou malamalama foi o “tagata uli ma tagata papa’e,” o lona uiga o lanu uma. Peitai, e faapefea e “pologa ma e saoloto?” Pologa—o le faafeagai o le saoloto—o lona uiga o le saisaitia (ua noatia) i se mea e faigata ai ona sola. Pologa e aofia ai i latou ua taofia lo latou saolotoga ona o mafatiaga faaletino pe faalelagona foi. Pologa e aofia ai i latou ua fai ma vaisu ia fualaau oona po o se amioga. Pologa e faatatau tonu lava ia i latou ua noanoatia i le agasala—“ua fusifusia” e se tasi aoaoga a le Tusi a Mamona ua ta’ua “o filifili o seoli” (Alema 5:7). Pologa e aofia ai i latou ua taotaomia i tu ma aga po o aganuu e feteenai ma poloaiga a le Atua (tagai Mataio 15:3–6; Mareko 7:7–9; MFF 74:4–7; 93:39). Ma le mea mulimuli, o le pologa e aofia ai foi i latou ua saofafa’i i totonu o tuaoi o isi manatu sese. Sa aoao mai e le perofeta o Iosefa Samita e faapea, tatou te tala’i atu ina “ia tuusaoloto ai e ua fusifusia.”1 Ua “valaauina [e lo tatou Faaola] … tagata uma e o mai ia te ia ina ia tofu i latou uma i lona agalelei, e le faafitia foi e ia se tasi e sau ia te ia … ; ma e tutusa tagata uma i le Atua.”

III.

Ua i ai i fanau a le Atua i atunuu uma Lana folafolaga, o le a faaali atu o Ia lava ia i latou. Ua ta’u mai ia i tatou e le Tusi a Mamona:

“Na te faaalia o ia lava ia te i latou uma o e talitonu ia te ia, i le mana o le Agaga Paia, ioe, i atunuu uma, ma ituaiga uma, ma gagana eseese, ma nuu, e fai vavega tetele, ma faailoga, atoa ma mea ofoofogia i le fanauga a tagata, e tusa ma lo latou faatuatua” (2 Nifae 26:13).

Ia matau o nei faaaliga mai o le Alii ua folafola mai, e mo “atunuu uma, ituaiga, gagana, ma tagata.” Ua tatou vaaia i le taimi nei le faataunuuina o lena folafolaga i atunuu uma ua mafai ona galulue ai o tatou faifeautalai, e oo lava i tagata tatou te lei fesootai muamua i le faaKerisiano.

Mo se faataitaiga, ua tatou iloa le tele o taimi na faaali atu ai le Alii lava Ia i tane ma fafine i le atunuu o Rusia, e le’i leva tele ona matala mai limamamau o komunisi e leai ni atua. A’o faitauina ni tala faitio pe faaulaula e uiga i Mamona, sa taufai lagona e ni alii eseese mai Rusia se uunaiga malosi e saili o tatou falelotu. Sa taufai maua e i la’ua ia faifeautalai ma sa auai loa i le Ekalesia.2

Sa fai se miti a se fomai o le soifua maloloina i se nuu i Nigeria, lea sa ia vaai ai i lana uo mamae o lauga atu i se faapotopotoga. O lona fiailoaina, sa alu ai loa i le nuu o lana uo i se Aso Sa ma sa maofa o ia i le maua atu o le tulaga tonu lava lea sa ia vaaia i lana miti—o se faapotopotoga e ta’ua o se uarota lea sa aoaoina e lana uo, o lo latou epikopo lea. O le fiafia tele i mea sa ia faalogo i ai i ana asiasiga faifai pea, o lea sa aoaoina ai ma papatisoina o ia ma lona toalua. E lua masina mulimuli ane, ae silia ma le 30 isi tagata o lo latou nuu na auai foi i le Ekalesia, ma sa oo ina avea lo latou ofisa ma falelotu.

Sa ma feiloai ma se tamaloa mai Initia i matu, e lei faalogo lava o ia i le igoa o Iesu Keriso, seia oo ina vaai o ia i ai i se kalena sa i le faleoloa o se faiseevae. Sa taitaiina o ia e le Agaga ma i’u ai ina liua i se lotu Porotesano. Mulimuli ane, i sana asiasiga i se kolisi i se taulaga mamao, sa ia vaaia ai se faasalalauga a se vaega e igoa o le “The BYU Young Ambassadors.” A o faia la latou faafiafiaga, sa ta’u atu e se leo mai totonu ia te ia, e alu i le apitaga i luma pe a uma le polokalama, ma o le a ta’u atu ia te ia e se tamaloa suti lanumoana le mea e fai. O iina na ia maua ai se Tusi a Mamona, ma faitau i ai, ma sa liua ai i le talalelei toefuataiina. Na i’u ina galue o ia o se faifeautalai ma sa avea foi ma se epikopo.

Sa i ai se teineitiiti i Tailani sa manatuaina e i ai se Tama alofa i le Lagi. Ina ua faasolosolo ina matua, e masani ona tatalo o ia ma talanoa ma Ia i lona loto. I le popofou o le 20 ma ona tupu o ona tausaga, sa latou feiloai ai ma faifeautalai. O a latou aoaoga sa faamaonia ai ona lagona patino o le alofa i le Atua, ia na ia manatuaina mai lona laitiiti. Sa papatiso o ia ma sa galue o se faifeautalai faamisiona i Tailani.

E na o le 5 pasene o tagata Kemupotia o Kerisiano. Sa i ai se aiga i lena atunuu sa saili mo le upumoni. A o tietie uila la la’ua tamaitiiti e 11 tausaga le matua, sa ia vaaia ni alii ofutino papae ma fusiua o faaalia se ata ma sa fesili pe o ai. Sa lagona [e le tamaitiiti] e tatau ona tu. A o ia matamata atu ia i latou, sa uunaia o ia e fai atu, “O Iesu Keriso lena, o le Alo o le Atua, na sau o Ia e laveai le tagata.” Ona toe alu ai lea. Na atoa le masina faatoa maua e faifeautalai o ia ma lona aiga. O le taimi nei, o loo fesoasoani le tamā i le au peresitene o le misiona.

I le masina o Iuni ua mavae, sa asiasi atu ai se aiga e toalima i se faletatala mo se falelotu fou i Monokolia. A o savali atu le tama i le faitotoa, sa sosolo atu se mana malosi i lona tino, o se lagona o le filemu na te lei iloaina muamua. Sa tafe ifo ona loimata. Sa fesili atu o ia i faifeautalai pe o le a lea lagona ofoofogia, ma pe mafai faapefea ona ia toe lagonaina. E lei pine, ae papatisoina le aiga atoa.3

Ua na o ni nai faataitaiga nei. E faitauafe isi.

IV.

E aoao mai foi e le Tusi a Mamona sa maliu le Foafoa sili “mo tagata uma lava, e pule foi o ia i tagata uma lava” (2 Ni. 9:5). O le pulea e lo tatou Faaola o lona uiga, afai e fia faamagaloina a tatou agasala e ala i Lona Togiola, e tatau ona usitai i tuutuuga ua Ia faatonu mai, e aofia ai le faatuatua, salamo, ma le papatisoga. O le faataunuuina o nei tuutuuga e faalagolago i o tatou mana’o, o a tatou filifiliga ma a tatou faatinoga. “E afio mai o ia i le lalolagi ina ia faaolaina e ia tagata uma, pe afai latou te faalogo atu i lona siufofoga“ (2 Nifae 9:21).

E saunia e le Alii se ala mo Ana fanau uma, ma e finagalo o Ia ina ia o atu i tatou uma taitoatasi ia te Ia. I le mataupu faai’u o le Tusi a Mamona, o loo augani mai ai Moronae,

“O mai ia ia Keriso, ina ia faaatoatoaina outou e ia, ma ia teena e outou le amioletonu uma, ma alolofa atu i le Atua ma o outou loto atoa, ma o outou manatu, ma lo outou malosi uma, ona lava ai lea o lona alofa tunoa mo outou, ina ia atoatoa ai outou ia Keriso i lona alofa tunoa” (Moronae 10:32).

V.

Ua ta’u mai e le Tusi Paia ia i tatou le osia e le Atua o se feagaiga ma Aperaamo ma folafola atu ai e ala mai ia te ia o le a manuia ai “aiga” uma po o “atunuu” o le lalolagi (tagai Kenese 12:3; 22:18). O le mea ua tatou ta’ua o le feagaiga faaAperaamo, ua tatala ai le faitotoa mo faamanuiaga aupito silisili a le Atua mo Ana fanau uma i mea uma. Ua aoao mai e le Tusi Paia, “afai foi e o Keriso outou, e moni, o le fanau outou a Aperaamo, o suli foi e tusa ma le mea na folafolaina” (Kalatia 3:29; tagai foi Ape. 2:10). Ua folafola mai e le Tusi a Mamona, o i latou uma ua maua le valaau a le Alii ma galue ai ia “salamo ma talitonu i lona Alo” e avea ma “tagata o le feagaiga a le Atua” (2 Nifae 30:2). O se faamanatu malosi tele lenei e le tatau ona avea oa po o gafa po o se isi lava tofi tatou te talitonu ai faapea “e sili le tasi i lo le isi” (Alema 5:54; tagai foi i le Iakopo 3:9). Ioe, ua poloai mai le Tusi a Mamona, “Aua tou te manatu ua sili se tasi tino i se tasi tino; aua le manatu foi se tasi tagata ua sili o ia i se tasi” (Mosaea 23:7).

Ua aoao mai i le Tusi Paia o nisi e tupuga mai ia Aperaamo o le a faasalalauina “malo uma i le lalolagi” (Teuteronome 28:25, 37, 64), “i nuu uma lava” (f. 27), ma “le tasi tuluiga o le lalolagi e oo atu i le tasi tuluiga o le lalolagi” (f. 64). Ua faamaonia mai e le Tusi a Mamona lenei aoaoga, ma ua tautino mai ai o e tupuga mai ia Aperaamo o le a “faasalalauina i le fogaeleele uma, aemaise … i atunuu uma” (1 Nifae 22:3).

Ua faaopoopoina e le Tusi a Mamona lo tatou malamalama i le auala na oo atu ai le galuega a le Faaola i le lalolagi, i Ana lafu uma ua faasalalauina. E le gata i Lana galuega i le itulagi lea ua tatou faaigoaina nei o Sasae Tutotonu, a ua tusia foi i le Tusi a Mamona Lona faaali atu ma Ana aoaoga ia Sa Nifae i le konetineta o Amerika (tagai 3 Nifae 11–28). O iina sa Ia toe fetalai ai foi faapea ua poloaiina o Ia e le Tama e asiasi atu i isi mamoe e le o i ai i le laueleele o Ierusalema (tagai 3 Nifae 16:1; Ioane 10:16). Sa ia ta’ua foi o le a ia asiasi atu foi i isi “e [sa] lei faalogo foi i [Lona leo]” (3 Nifae 16:2–3). E pei ona sa valoia ai i seneturi na muamua atu (tagai 2 Ni. 29:12), sa ta’u atu foi e le Faaola i Ona soo i Amerika, o le a “faailoa atu foi [Ia lava]” i na “ituaiga o Isaraelu ua le iloa, aua ua silafia i latou e le Tama, aua ua silafia e ia le mea na ia taitaiina ai i latou” (3 Nifae 17:4).

O le Tusi a Mamona o se molimau maoae e alofa le Alii i tagata uma i mea uma. O loo tautino mai ai “na te faaalia atu o ia lava i atunuu uma” (1 Nifae 13:42). “Pe tou te le iloa ea e le na o le tasi le nuu?” sa fetalai atu ai le Alii e ala atu i le perofeta o Nifae.

“Pe tou te le iloa ea o a’u o le Alii lo outou Atua, ua ou faia tagata uma, ma ua ou manatua i latou o e o i motu i le moana, e pule foi a’u i luga i le lagi ma le lalolagi i lalo; ua ou aumaia foi la’u upu i le fanauga a tagata; e moni i nuu uma o le lalolagi?” (2 Nifae 29:7).

Sa faapena foi ona aoao mai le Perofeta o Alema, “ua tuuina atu e le Atua i atunuu uma nisi i lo latou lava atunuu ma la latou gagana e aoao atu ai lana afioga, ioe, i le poto i mea uma ua silafia e ia ua tatau ia te i latou” (Alema 29:8).

VI.

E le gata ina faailoa atu le Alii lava Ia i nuu uma, ae ua Ia poloaiina foi ina ia tusia ana upu:

“Tou te le iloa ea o le mau o nuu e lua o le molimau lea ia te outou, o a’u o le Atua, e manatua e a’u le tasi nuu e tusa ma le isi? O lenei, ou te fai atu upu i le tasi nuu e tusa ma le isi… .

“… Aua ua ou poloa’i atu i tagata uma … ia latou tusia upu ou te fai atu ia te i latou… .

“Aua faauta, ou te tautala atu i tagata Iutaia ona tusitusi ai lea e i latou; ou te tautala atu foi i sa Nifae, ona tusitusi ai lea e i latou; ou te tautala atu i ituaiga o le aiga o Isaraelu ua ou taitaieseina, ona tusia ai lea e i latou; ou te tautala atu foi i nuu uma o le lalolagi, ona tusia ai lea e i latou” (2 Nifae 29:8, 11–12; tagai foi 1 Nifae 13:38–39).

E le gata i lena, a ua aoao mai foi e le Tusi a Mamona o nei vaega uma lava, o le a latou maua tusitusiga a isi (tagai 2 Nifae 29:13).

Ua tatou maua ai le faaiuga mai lenei mea, o le a oo mai le taimi e aumaia ai e le Alii nei aoaoga musuia ua Ia tuuina atu i Ana fanau i atunuu eseese mo le faamanuiaina o tagata uma. O le a aofia ai tala o le asiasiga a le Alii toetu ia i latou ua tatou faaigoaina o ituaiga ua leiloloa o Isaraelu, ma Ana faaaliga i fanau uma a Aperaamo. O le mauaina o le Tusitaai i le Sami Mate ua faaalia mai ai se tasi o auala e mafai ai ona tupu lenei mea.

A oo ina oo mai tusitusiga fou—ma e tusa ai ma le valoaga o le a oo mai lava—tatou te faamoemoe o le a le faia e pei ona teena ai e nisi le Tusi a Mamona ona ua i ai ia i latou se Tusi Paia (tagai 2 Nifae 29:3–10). E pei ona fetalai le Alii e ala mai i se perofeta i lena tusi, “Ona ua ou fai atu le tasi upu e le tatau ona outou manatu e le mafai a’u ona fai atu se isi upu; aua e lei i’u la’u galuega, e le i’u lava e oo atu i le iuga o tagata” (2 Nifae 29:9).

E moni lava, o le talalelei e mo tagata uma i mea uma—i nuu uma, o tagata uma. E valaaulia tagata uma.

Ua tatou ola i le taimi sa valoia o le a auina mai ai le amiotonu mai le lagi ma le upumoni mai le lalolagi “ia oo atu i le lalolagi atoa faapei o se lolo,” ma faapotopoto mai le au filifilia “mai itu e fa o le lalolagi” (Mose 7:62). Ua oo mai le Tusi a Mamona e faamanatu mai ia te i tatou feagaiga a le Alii, ina ia faatalitonu ai tagata uma “o Iesu o le Keriso, o le Atua Faavavau, e faaalia ia lava i atunuu uma” (Itulau faaulutala o le Tusi a Mamona). Ou te faaopoopo atu foi lenei molimau e uiga ia te Ia ma Lana misiona i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. History of the Church, 2:229.

  2. See Gary Browning, Russia and the Restored Gospel (1997), 200–201, 220–21.

  3. O faataitaiga mai Nigeria, Tailani, Kemupotia, ma Monokolia, sa faamatalaina e peresitene o misiona sa galulue ai i na atunuu.