2010–2019
Keinanga ʻi he Folofola ʻa Kalaisí
Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2019


Keinanga ʻi he Folofola ʻa Kalaisí

ʻE lava ke hoko e keinanga ko ia ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻi ha faʻahinga taimi mo ha meʻa pē ʻe hoko, kapau te tau teuteuʻi hotau lotó.

ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu. Kuó ne ʻosi tuku mai ha palani haohaoa maʻatautolu ke tau fiefia ʻi Heʻene ngaahi tāpuakí. ʻOku fakaafeʻi kotoa kitautolu ʻi he moʻuí ni ke haʻu kia Kalaisi pea maʻu e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí ʻi he papitaisó, maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea moʻui faivelenga ʻi he ongoongoleleí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻetau tukupā ke papitaisó ko e hū ʻi ha “hala fāsiʻi mo lausiʻi,” pea ʻokú ne fakamanatuʻi mai kiate kitautolu ke hokohoko atu ʻi he “vivili atu kimuʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, … ʻo keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá,” kae lava ke maʻu e ngaahi tāpuaki kotoa ʻoku teuteuʻi ʻe he Tamai Hēvaní maʻa tautolú. (2 Nīfai 31:19–20

ʻOku toe fakamanatua mai ʻe Nīfai kiate kitautolu kapau te tau “keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí,” te nau “fakahā kiate [kitautolu] ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke [tau] faí” (2 Nīfai 32:3pea te tau maʻu e mālohi ke matuʻuaki e “ngaahi ngahau vela ʻa e filí” (1 Nīfai 15:24

Ko e hā ʻa e Keinanga?

ʻI heʻeku kei talavoú, ne u fakakaukau ko e keinangá ko ha maʻu meʻatokoni lahi mei he laisé, susi mo e soiá. ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni ko e keinangá ʻoku ope atu ia ʻi ha maʻu meʻatokoni lelei. Ko ha ongo ia ʻo e fiefia, maʻu meʻatokoni, kātoangaʻi, fevahevaheʻaki, fakahaaʻi ʻo e ʻofa ki he fāmilí mo e ngaahi ʻofaʻangá, fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ki he ʻOtuá, pea fokotuʻu ha vā fetuʻutaki mo fiefia ʻi ha meʻatokoni lahi mo ifo ʻaupito. ʻOku ou tui ko e taimi ko ia ʻoku tau keinanga ai he folofola ʻa Kalaisí, ʻoku totonu ke tau fakakaukau ki ha aʻusia tatau. ʻOku ʻikai ko e keinanga ʻi he folofolá ʻa hono laú pē. ʻOku totonu ke ne ʻomi kiate kitautolu ha fiefia moʻoni mo fakatupulaki hotau vā fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí.

ʻOku mahino lelei hono akoʻi ení ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku fakamanatu mai ʻe he misi ʻa Līhaí ʻene mamata ki ha fuʻu ʻakau “ʻa ia [ʻoku] lelei hono fuá ke ngaohi ha taha ke fiefia.” ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fua ko ʻení ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá, pea ʻi hono ʻahiʻahiʻi ʻe Līhai ʻa e fuá, “ʻoku melie … ʻo laka hake ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē kuó [ne] kai ai ʻi muʻá.” ʻOku “fakafonu ʻa [hono] laumālié ʻaki ha fuʻu fiefia lahi” pea ʻokú ne fakaʻamu ke kai ai mo hono fāmilí (1 Nīfai 8:10–12

Te tau lava ke ʻiloʻi ʻi heʻetau keinangá, ʻoku ʻikai ke mahuʻinga e lahi pe meʻatokoni ʻoku tau maʻú, kapau ʻoku fonu hotau lotó ʻi he houngaʻia. Ne moʻui e fāmili ʻo Līhaí ʻi he kakanoʻi manu ʻota ʻi he maomaonganoá, ka ko e anga ʻeni hono fakamatalaʻi ʻe Nīfai e faingataʻa lahi ko ʻení, “Pea naʻe pehē fau hono lahi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí” ʻio “naʻe sino mālohi … homau kakai fefiné” pea malava ke nau fāʻeleʻi e fānaú ʻo “ʻikai lāunga” (1 Nīfai 17:1–2).

ʻOku kau ʻi he keinanga ko ʻení ʻa hono ʻahiʻahiʻi mo e aʻusia tonu. ʻOku talanoa ʻa ʻAlamā ki ha tengaʻi ʻakau lelei ʻoku tō ʻi hotau lotó. ʻI heʻetau fakaʻatā iá, te tau fakatokangaʻi ʻoku kamata “ke melie” ʻa e tengaʻi ʻakaú (vakai ʻAlamā 32:28–33).

Keinanga he Ngaahi Folofola ʻa Kalaisí

ʻOku mālohi mo liliu moʻui e ngaahi tāpuaki ʻo e keinanga he ngaahi folofola ʻa Kalaisí. ʻOku ʻi ai ha meʻa lalahi ʻe tolu ʻoku ou fakaafeʻi atu ke mou fakahoko ʻi hoʻomou moʻuí.

ʻUluakí, ʻe lava e folofola ʻa Kalaisí ʻo tokoni ke “fakatupulaki [ʻetau] malava fakalaumālie ke maʻu ʻa e fakahaá” (Lāsolo Nalesoni, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona Mē 2018, 96) pea tataki malu kitautolu ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku akoʻi ʻe Molomona ʻoku maʻu ʻe he folofola ʻa Kalaisí “ha fuʻu meʻa ke takiakiʻi ai ʻa e kakaí ke fai ʻa [ia] ʻoku totonú,” pea ʻoku nau mālohi ange ʻi ha faʻahinga meʻa ʻe malava ke fakahoko “ʻe he heletaá” ( ʻAlamā 31:5). ʻI heʻeku fekumi ki he poto ʻo e ʻOtuá ke feau hoku ngaahi faingataʻaʻiá, pea ʻi heʻeku feinga maʻu pē ke fakaʻaongaʻi e “ivi e folofola ʻa e ʻOtuá,” ( ʻAlamā 31:5), ʻoku ou maʻu ha tataki fakalaumālie ʻo malava ke fai ha fili ʻoku totonú, ikunaʻi e ngaahi ʻahiʻahí, pea tāpuekina ʻaki ʻeku moʻuí ha tui lahi kia Kalaisi mo ʻofeina ʻa kinautolu ʻoku mau feohí. Ko hono moʻoní, ne akoʻi mai ʻe hotau palōfita ko Russell M. Nelson, “ʻi he kahaʻú, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau e tataki, fakahinohino, fakafiemālie, mo e ivi tākiekina maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (“Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” 96). ʻE maʻu e fakahā ʻoku fie maʻú ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi e “ivi ʻo e folofolá,” pea ʻe mālohi ange e folofola ko iá ʻi ha faʻahinga meʻa ʻoku tau feinga pe fakakaukau ki ai.

Uá, ʻi heʻetau fefaʻuhi mo hotau tuʻunga totonú mo holo e ngeia fakaekitá, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he “folofola fakafiemālie ʻa e ʻOtuá” (Sēkope 2:8) ke tau ʻiloʻi moʻoni kitautolu mo ʻomi ha mālohi ʻoku lahi ange ʻi hotau iví. Ko e taha e meʻa fakafiefia taha kuó u aʻusiá ko ʻeku ʻiloʻi hoku tuʻunga ko e fānau au ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻeku tupu haké, ne ʻikai ke u teitei ʻiloʻi ha meʻa fekauʻaki mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. ʻI heʻeku fuofua lau e Fuakava Foʻoú, ne hanga ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻo fakamoʻui hoku loto laveá. Ne u ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke liʻekina au he ko e fānau au ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻeku ʻiloʻi hoku tuʻunga totonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ne u ʻiloʻi ai e taʻe fakangatangata e meʻa te u malava ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí.

Ne vahevahe ʻe ʻĪnosi ʻene aʻusia fakataautaha ki he mahino lahi ʻoku maʻu mei he fakalaulauloto ki he ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI hono fakaʻatā ʻe ʻĪnosi e akonaki ʻa ʻene tamaí fekauʻaki mo e “moʻui taʻengatá, pea mo e fiefia ʻa e kau māʻoniʻoní, naʻe [tō] mamafa ia ki [hono] lotó,” pea “holi tuʻu ʻa [hono] laumālié; peá [ne] tūʻulutui hifo ʻi he ʻao ʻo [hono] Tupuʻangá … ʻi he fuʻu lotu fakamātoato” ( ʻĪnosi 1:3–4). Naʻá ne ʻiloʻi e Fakamoʻuí mei he lotu ko iá mo hotau mahuʻinga lahí, ʻoku ʻofeina mo malava ke fakamolemoleʻi ʻetau fehalaākí, he ko e fānau moʻoni kitautolu ʻa e ʻOtuá.

Tolú, te tau lava ke hiki hake e moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻi he ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá. Hangē pē ko ʻĪnosí ne ʻi ai e taimi mo e feituʻu ne ongo moʻoni ai e folofola ʻa Kalaisí ki hono lotó, ʻe fai ʻe he ʻEikí ʻene kongá ke aʻu atu ki he loto ʻo kinautolu ʻoku tau loto ke vahevahe ki ai e ongoongoleleí. ʻOku tokolahi hatau niʻihi kuo lotosiʻi heʻetau feinga ke fakaafeʻi ha taha ke vahevahe ki ai e ongoongoleleí koeʻuhí he naʻe ʻikai ke ola lelei. ʻOku tatau ai pē ko e hā e olá, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke fakaava hotau ngutú ʻo vahevahe e ongoongoleleí kiate kinautolu.

ʻI he taʻu ʻe ua kuohilí, ne ala mai e ʻEikí ki he loto ʻo ʻeku faʻē ʻofeiná, ʻo tokoniʻi ai ia ke ne fili ke fakahoko e ouau ʻo e papitaisó. Ne u tatali ʻi ha taʻu ʻe 35 ki ha ʻaho peheni. Ne tokolahi ha kāingalotu ʻo e Siasí ne nau ngāue fakaetauhi fakamaatoato ki he fineʻeikí ʻo hangē pē ko Kalaisí, kae toki malava ʻo fakahoko e fili ko ʻení. Ne ʻi ai ha ʻaho Sāpate ʻe taha, naʻá ne ongoʻi ʻoku totonu ke ʻalu ki he lotú. Naʻá ne muimui ki he ueʻi ko iá. ʻI heʻene tangutu he ʻotu muʻá ʻo tatali ke kamata e houalotu sākalamēniti, ne tuʻu mei muʻa ha kiʻi tamasiʻi taʻu fā ʻo sio mai ki ai. Naʻá ne malimali ki he kiʻi tamasiʻí. Ne mavahe leva e kiʻi tamasiʻí he taimi ko iá ʻo foki ki hono nofoʻangá, ʻa ia naʻe ʻi he tafaʻaki pē ʻe taha ʻo e ʻotu ne nofo ai ʻeku fineʻeikí. Ne toʻo hake ʻe he kiʻi tamasiʻí ha meʻa mei hono nofoʻangá pea lue mai ki heʻeku fineʻeikí ʻo ʻoange ki ai ha tohi himi peá ne toki foki ki hono nofoʻangá. Ne fakatokangaʻi heʻeku fineʻeikí ʻoku ʻi ai ha tohi himi ʻoku tuku he sea kotoa pē ʻi he falelotú. Naʻe mei faingofua pē ke ne toʻo mai ha tohi himi mei he sea hoko maí. Ka neongo ia, naʻá ne fuʻu fiefia he angalelei mo e angaʻofa ʻa e kiʻi tamasiʻí, ko ha ʻulungaanga naʻá ne ako mei ʻapi mo e siasí. Ko ha momeniti mahuʻinga ia kiate ia. Naʻá ne maʻu ha ongo mālohi ʻoku fakaafeʻi ia ʻe he ʻOtuá ke ne haʻu ʻo muimui ki he Fakamoʻuí. Naʻá ne ongoʻi ʻoku totonu ke ne papitaiso. Naʻe ʻikai fekumi e kiʻi tamasiʻi ia ko ʻení ki ha ongoongo, ka naʻá ne fai pē hono lelei tahá ke moʻui ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá mo ʻofa ki hono kaungāʻapí. Naʻe hanga ʻe heʻene angaʻofá ʻo fai ha liliu mahuʻinga ki he loto ʻo ʻeku fineʻeikí.

ʻE hanga ʻe he folofola ʻa Kalaisí, ʻo ʻai ke ongo moʻoni ki he lotó mo fakalahi e mahino ʻa kinautolu ʻoku teʻeki ke mamata kiate Iá. Ne fononga ha ongo ākonga mo Sīsū ʻi he hala ki ʻEmeasí. Naʻá na lotomamahi pea ʻikai ke mahino kiate kinaua kuo ikunaʻi ʻe he Fakamoʻuí e maté. ʻI heʻena lotomamahí, ne ʻikai ke na fakatokangaʻi ʻokú na fononga fakataha pē mo e Kalaisi moʻuí. Neongo ne hanga ʻe Sīsū ʻo “enginakiʻi kinaua [ki he] kaunga kotoa e folofolá kiate Iá,” ka naʻe teʻeki ai pē ke na fakatokangaʻi Ia ko e Fakamoʻui kuo toetuʻú kae ʻoua ke nau tangutu ʻo pakipaki mā mo Ia. Pea naʻe toki “ā” hona matá. ʻE toki ʻā hotau matá—hotau kaungāmeʻá, kaungāngāué, mo e kaungāʻapí—ʻi heʻetau keinanga mo pakipaki mā mo Iá. ʻI he fakakaukau ʻa e ongo ākonga ʻi ʻEmeasí ki hona taimi mo e Fakamoʻui kuo toetuʻú, naʻá na pehē ne vela hona lotó ʻi Heʻene fakahā ʻa e folofolá kiate kinauá (vakai, Luke 24:27–32). ʻE hoko moʻoni ʻeni kiate kitautolu kotoa.

Fakaʻosí

ʻOku ou fie fakaʻosi ʻaki ʻeku fakamoʻoni ʻe lava ke hoko e keinanga ko ia ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻi ha faʻahinga taimi mo ha meʻa pē ʻe hoko, kapau te tau teuteuʻi hotau lotó ke tali kinautolu. ʻOku lava ke ʻomi ʻe he keinanga he folofolá ha fakahā ke tokoni ki he moʻuí, fakapapauʻi mai hotau tuʻunga totonú mo hotau mahuʻinga ki he ʻOtuá ko ʻEne fānau, pea tataki ai hotau kaungāmeʻá kia Kalaisi mo e moʻui taʻe ngatá. Tuku muʻa ke u fakaʻosi ʻaki hono fakaongo atu e fakaafe ʻa Nīfaí ʻi heʻene pehē: “Ko ia, kuo pau ke mou vivili atu kimuʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ‘i he folofola ‘a Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ‘oku folofola ‘e he Tamaí: Te mou maʻu ‘a e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.