Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Te u Lava Fēfē ʻo Fehangahangai mo ha Kahaʻu Taʻepau?
Fēpueli 2025


Fakaʻilekitulōnika Pē: Ngaahi Tali mei ha ʻAposetolo

Te u Lava Fēfē ʻo Fehangahangai mo ha Kahaʻu Taʻepau?

ʻAlu atu ʻi he fiefia, tuku ho nimá ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, pea tuku ke Ne tataki koe ʻi he malu ki he taʻeʻiloá.

Mei ha lea ʻi he tānaki tuʻunga ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–Hauaiʻí ʻi he ʻaho 8 ʻo ʻEpeleli 2023.

finemui mo ha foʻi maama ʻuhila

ʻE ala tataki koe ʻe hoʻo kahaʻú ki he taʻeʻiloá. Ka ʻo kapau te ke “tuku ho nimá ki he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá,” ʻoku ou ʻiloʻi ʻe “lelei ange [ʻa ʻEne fakahinohinó] kiate koe ʻi he māmá pea malu ange ia ʻi ha founga ʻoku ʻiloa.”

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “tuku ho nimá ki he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá”? Ko hono moʻoní, ʻoku ʻuhinga ia ko ha tulifua maʻu aipē ke ʻunu ke ofi ange ki heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, mo ongoʻi ʻa e fiefia ʻo ʻEna ʻofa haohaoá. ʻOku ʻuhinga ia ke tautapa ke mahino ʻokú na ʻiate kitautolu maʻu pē, ʻo ʻiloʻi ʻEna ʻafio mo kau ʻi heʻetau moʻuí, pea aʻusia ʻa e fiefia mo e houngaʻia ʻoku fakalotoa ʻe he faʻahinga takaua peheé. ʻOku ʻuhinga ia ke “fakakaukau fakasilesitiale.”

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa, kapau te tau fāifeinga ke tataki haohaoa kitautolu ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá kae ʻikai ko ha toe faʻahinga tākiekina kehe, ʻe fakaivia kitautolu ke tau fehangahangai mo e ngaahi meʻa taʻeʻiloa ʻo hotau kahaʻú ʻaki ʻa e tui mo e falala taʻeueʻia. ʻOku ou lotua te ke maʻu ha fiefia lahi ʻi hoʻo fakahoko hoʻo ngaahi sitepu hokó.

Fakaʻaongaʻi ʻa e Maama ʻo e Ongoongoleleí

ʻE founga fēfē leva haʻatau aʻu ki aí? ʻOku fonu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he maama te ne lava pea ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke ʻilo ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá pea mo e nonga mo e fiefia ʻokú Ne finangalo ke tau maʻú.

Ko Sīsū Kalaisi, ʻa hotau Fakamoʻui ʻofeiná, ko e tupuʻanga taʻe-hano-tatau Ia ʻo e māmá ʻi heʻetau moʻuí. Kuó Ne fakapapauʻi Tonu mai, “Ko au ko e maama ʻo māmaní: ko ia ʻoku muimui ʻiate aú, ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻulí, ka ʻe ʻiate ia ʻa e maama ʻo e moʻuí.” Ko e maama ʻo e moʻuí! Ko Hono natulá ia. Ko e meʻa ia ʻokú Ne foaki mai kiate kitautolú. Koeʻuhí ko ʻEne māmá, te tau lava moʻoni ʻo fili ʻa e ʻamanaki leleí mo e fiefiá ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi matangi fakatupu puputuʻu ʻo e moʻuí. Kapau kuó ke ʻiloʻi ʻeni, te ke ʻiloʻi ʻe lava ʻe he mana ʻo ʻEne māmá ʻo fakafiemālieʻi ha faʻahinga faingataʻa pē.

ʻOku ʻuhinga hono ngāue ʻaonga ʻaki ʻa e maʻuʻanga maama ko iá ʻi heʻetau moʻuí ki hono ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ko e fiefia ʻo e fakatomala fakaʻahó. ʻOku hoko ʻa e toutou tafoki ki he ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau mavahe ai mei he halá ke fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ngaahi haʻi ʻo e angahalá mo e mamahí ʻa ia ʻe fakamālohiʻi ai kitautolu ʻe he filí. Te tau lava ʻo ako ke fiefia lahi ʻi he faingamālie ke fakatomala fakaʻahó—naʻa mo e toutou fakatomalá—pea fakahoko ia ʻi he loto-fakafetaʻi moʻoni.

ʻOku hoko ʻa e folofolá ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ia ʻe taha ʻo e māmá ʻi heʻetau moʻuí. Ko e fē pē tuʻunga ʻokú ke ʻi ai ʻi hoʻo ako fakataautaha ʻa e folofolá, ʻoku ou tapou atu ke hokohoko atu hoʻo fekumí mo e akó. ʻOku ʻikai teitei tōmui ke fakaava hotau lotó ki he folofolá pea tataki kitautolu ʻe honau māmá.

Hangē ko e hoko ʻa e temipalé ko ha maama kamo ʻi ha matangi mālohí, ʻoku hoko ia ko ha maʻuʻanga maama taʻeueʻia mo ha fakaʻilonga ʻo e malú. ʻOku ʻomi ʻe he tokāteline taʻefeliliuaki ʻo e moihū ʻi he temipalé ha tuʻunga ke tuʻu maʻu ai ʻi ha māmani moveuveu mo taʻepau. Fekumi ki he ʻOtuá ʻi Hono fale māʻoniʻoní. He, “Ko e meʻa ko ia ʻoku mei he ʻOtuá, ko e māmá ia; pea ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá.”

ʻI hoʻo “tuku ho nimá ki he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá,” ʻi hoʻo fekumi kia Kalaisí, ako fakamātoato ʻa e folofolá, mo fakahoko ʻa e ngaahi fuakava toputapu ʻi he temipalé, ʻe tupulaki māmālie ʻa e maama ʻo e “ʻaho haohaoa” ko iá. Ko e moʻoni te ke hoko ko ha konga ʻo e maama ko iá.

Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé

Ko e founga ke tataki ai ʻa e niʻihi kehé ʻi he founga naʻe tataki ʻaki ʻe he Fakamoʻuí, ʻi he founga ʻokú Ne finangalo ke tau tataki aí, ko hono tokoniʻi kinautolu. ʻOku faʻa fiemaʻu ha feilaulau mo ha tupulaki meiate kitautolu ki he ngāue tokoni ko iá. ʻE tokoni maʻu pē ʻa e faʻahinga ngāue tokoni peheé ke fakaleleiʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu, ʻo liliu hotau lotó mo fakafuo hotau ʻulungāngá ke hoko ʻo tatau ange mo hotau Faʻifaʻitakiʻanga ko Sīsū Kalaisí, ʻa e tamaioʻeiki maʻongoʻonga tahá.

ʻI hoʻo ʻalu atu ki he taʻeʻiloá, ʻo pīkitai ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni haohaoa ʻo e moʻoní mo e māmá, tuku ke hoko ʻa e “Ko hai te u lava ʻo tokoniʻí?” ko hoʻo kaveingá. Manatuʻi kuo akonaki mai ʻa Kalaisi, “Ko ia ʻoku lahi ʻiate kimoutolú, ʻe hoko ia ko homou tauhi.” ʻI he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻoku ʻikai fuatautau ʻa e lahí ʻaki hoʻo ngaahi lavameʻa fakatāutahá, ka ʻi he ʻofa faka-Kalaisi ʻoku tau fai ki Heʻene fānaú.

Ko e ngaahi founga kehekehe ʻe fiha te ke “hiki hake [ai] ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló” ʻOku ou falala ki hoʻomou malava ke tokoni ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Kae hiliō aí, ʻoku falala hoʻomou Tamai ʻi Hēvaní kiate kimoutolu. ʻOkú Ne ʻafioʻi fakataautaha kimoutolu, pea ʻokú Ne mafao mai Hono toʻukupú ke tataki kimoutolu. ʻAlu atu ʻi he fiefia, tuku ho nimá ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, pea tuku ke Ne tataki koe ʻi he malu ki he taʻeʻiloá.