Scriptures
Testimonio di e Profeta José Smith


E Testimonio di e Profeta José Smith

E Profeta José Smith su propio palabranan tokante e aparishon di e Buki di Mormon ta lo siguiente:

“Riba e anochi di … bintiun di sèptèmber [1823] …, mi a kuminsá hasi orashon i supliká na Dios Todopoderos. …

“Miéntras mi tabata asina den e akto di súplika na Dios, mi a deskubrí un lus ta aparesé den mi kamber, kual a sigui oumentá te ora ku e kamber tabata mas kla ku mèrdia, ora ku mesora un personahe a aparesé banda di mi kama, pará den laira, pasobra su pianan no a mishi ku e suela.

“E tabatin bistí un mantel lòs for di su kurpa di blankura mas ekskisito. E tabata un blankura mas ayá di kualke kos terenal ku mi a yega di mira; mi no ta kere tampoko ku kualke kos terenal por a wòrdu trahá ku ta parse un blanku i brio asina ekstraordinario. Su mannan tabata sunú, i su brasanan tambe, un poko riba e pòls; di mesun manera su pianan tabata sunú, un poko riba su ènkelnan. Su kabes i garganta tambe tabata sunú ku mi por a ripará ku e no tabatin otro paña bistí ku e mantel aki, komo ku e tabata habrí, di manera ku mi por a mira su pechu.

“No ta su paña so tabata ekstremadamente blanku, ma henter su persona tabata glorioso mas di loke por wòrdu deskribí, i su kara tabata berdaderamente manera werlegt. E kamber tabata masha kla, ma no asina briante manera direktamente rondó di su persona. Ora mi a mir’é pa promé biaha, mi tabatin miedu; pero e miedu a apartá for di mi pronto.

“El a yama mi na nòmber, i a bisa mi ku e tabata un mensahero mandá for di e presensia di Dios n’ami, i ku su nòmber tabata Moroni; ku Dios tabatin un obra pa mi hasi; i ku mi nòmber lo wòrdu tumá pa bon i malu entre tur nashon, tribu, i lenguahe, òf ku lo bai papia tantu bon komo malu di mi entre tur pueblo.

“El a bisa ku tabatin un buki depositá, skirbí riba planchanan di oro, dunando un relato di e habitantenan anterior di e kontinente aki, i e fuente for di unda nan a prosedé. El a bisa tambe ku den dje tabata kontené e plenitut di e Evangelio eterno, manera e Salbador a deklará na e habitantenan antiguo;

“Tambe, ku tabatin dos piedra den bog di plata—i e piedranan aki, mará na un pechero, a konstituí loke ta wòrdu yamá e Urim i Tumim—depositá huntu ku e planchanan; i e poseshon i uso di e piedranan aki tabata loke a konstituí ‘videntenan’ den tempunan antiguo òf anterior; i ku Dios a prepará nan pa e propósito di tradukshon di e buki. …

“Atrobe, el a bisa mi, ku ora mi haña e planchanan ei di kual el a papia—pasobra e tempu ku nan mester wòrdu optené no a yega ainda—lo mi no mester mustra nan na niun hende, ni e pechero ku e Urim i Tumim; solamente na esnan na ken mi lo wòrdu mandá pa mustra nan; si mi hasi esaki, lo mi wòrdu destruí. Miéntras e tabata kombersá ku mi tokante e planchanan, e vishon a habri den mi mente ku mi por a mira e lugá kaminda e planchanan tabata depositá, i e tabata asina kla i distinto ku mi a rekonosé e lugá bèk ora mi a bishit’é.

“Despues di e komunikashon aki, mi a mira e lus den e kamber kuminsá reuní mesora rondó di e persona ku a bin ta papia ku mi, i el a sigui asina te ora ku e kamber a bolbe keda skur, eksepto djis rondó di dje; ora, instantáneamente mi a mira, manera si tabata, un kanal habrí direktamente bai shelu, i el a subi te ora el a disparsé kompletamente, i e kamber a keda manera e tabata promé ku e lus selestial aki a hasi su aparishon.

“Mi a keda drumí reflekshonando riba e singularidat di e esena, i maraviá mi mes grandemente riba loke a wòrdu bisá n’ami dor di e mensahero ekstraordinario aki; ora ku, meimei di mi meditashon, diripiente mi a deskubrí ku mi kamber a kuminsá ta iluminá atrobe, i den un instante e mesun mensahero selestial tabata banda di mi kama atrobe.

“El a kuminsá, i a relatá un bes mas e mesun kosnan kual el a bisa na su promé bishita, sin e mínimo variashon; kual despues di a hasi esaki, el a informa mi di huisionan grandi kual ta biniendo riba e mundu, ku desolashonnan grandi pa medio di hamber, spada i pèst; i ku e huisionan pisá aki lo bini riba tera den e generashon aki. Despues di a bisa e kosnan aki, el desendé manera el a hasi promé.

“Pa e tempu aki, e impreshonnan ku a keda den mi mente tabata asina profundo, ku soño a hui for di mi wowonan, i mi a drumí abrumá di asombro pa loke mi a tantu wak i skucha. Pero loke tabata mi sorpresa ora atrobe mi a wak e mesun mensahero banda di mi kama, i a tendé repasá òf ripití atrobe n’ami e mesun kosnan ku promé; i a agregá un prekoushon n’ami, bisando mi ku Satanas lo purba di tenta mi (komo konsekuensia di e sirkunstansianan pober di e famia di mi tata), pa haña e planchanan ku e propósito di bira riku. Esaki el a prohibí mi, bisando ku mi no mester tin otro ophetivo na bista pa haña e planchanan sino pa glorifiká Dios, i no mester wòrdu influensiá pa ningun otro motibu ku esun di konstruí su reino; di otro manera lo mi no por optené nan.

“Despues di e di tres bishita aki, el a bolbe subi na shelu manera promé, i atroba mi a keda meditá riba kon straño e loke mi a kaba di eksperensiá tabata; ora ku kasi mesora despues ku e mensahero selestial a subi bai for di mi pa di tres biaha, e gai a kanta, i mi a sa ku di dia a habri, di manera ku nos kombersashonnan mester a dura henter e anochi ei.

“Poko despues mi a lanta for di mi kama, i, manera kustumber, a bai hasi e labornan nesesario di dia; pero, den intento pa traha manera den otro momentunan, mi a haña ku mi forsa a agotá na tal grado ku el a hasi mi kompletamente inkapas. Mi tata, kende tabata traha huntu ku mi, a deskubrí ku tabatin algu robes ku mi, i a bisa mi pa mi bai kas. Mi a kuminsá ku e intenshon di bai kas; pero, purbando di krusa e waya for di e tereno kaminda nos tabata, mi forsa a kaba kompletamente, i mi a kai indefenso na suela, i pa un tempu tabata bastante inkonsiente.

“E promé kos ku mi por kòrda tabata un stèm papiando ku mi, yamando mi na mi nòmber. Mi a hisa mi kara, i a wak ariba i mira e mesun mensahero riba mi kabes, rondoná di lus manera promé. E ora ei el a bolbe konta mi tur loke el a konta mi e anochi anterior, i a manda mi pa bai serka mi tata i kont’é di e vishon i mandamentunan kual mi a risibí.

“Mi a obedesé; mi a regresá serka mi tata den kampo, i a deklará henter e asuntu na dje. El a kontestá mi ku ta di Dios, i a bisa mi pa bai i hasi manera e mensahero a manda mi. Mi a bandoná e kampo, i a bai na e lugá kaminda e mensahero a bisa mi ku e planchanan tabata depositá; i debí na e klaridat di e vishon kual mi tabatin konserniente esaki, mi a rekonosé e lugá e instante ku mi a yega einan.

“Serka di e pueblo di Manchester, kondado di Ontario, New York, tin un seru di tamaño konsiderabel, i esun di mas elevá di kualke otro den serkania. Na e parti wèst di e seru aki, no muchu leu for di e kabes, bou di un piedra di tamaño konsiderabel, tabatin e planchanan poné, depositá den un kaha di piedra. E piedra aki tabata hundu i rondó meimei na e parti ariba, i mas delegá na e ekstremonan, di manera ku e parti meimei di dje tabata visibel riba tera, miéntra ku rondó di e rant tabata kubrí ku tera.

“Despues di a kita e tera, mi a optené un palanka, kual mi a pusha bou di e rant di e piedra, i ku un tiki esfuerso mi a lant’é. Mi a wak paden, i bèrdat mi a mira e planchanan eiden, e Urim i Tumim, i e pechero, manera e mensahero a bisa. E kaha den kual nan tabata poné tabata formá di piedranan huntu den un tipo di semènt. Den fondo di e kaha tabatin dos piedra perpendikular poné, i riba e piedranan aki tabatin poné e planchanan i e otro kosnan huntu ku nan.

“Mi a hasi un intento pa saka nan, pero a wòrdu prohibí dor di e mensahero, i a bolbe wòrdu informá ku e tempu pa saka nan no a yega ainda, tampoko e lo a yega, sino ta te ku kuater aña for di e tempu ei; pero el a bisa mi ku lo mi mester a bini na e lugá ei presis den un aña for di e momentu ei, i ku e lo reuní einan ku mi, i ku lo mi mester sigui hasi asina te ora ku e momentu yega pa optené e planchanan.

“Di akuerdo ku loke a manda mi, mi a bai na fin di kada aña, i na kada okashon mi a haña e mesun mensahero einan, i a risibí instrukshon i inteligensia di dje na kada un di nos kombersashonnan, konserniente loke Señor tabata bai hasi, i kon i di ki manera su reino mester a wòrdu kondusí den e delaster dianan. …

“Finalmente e tempu a yega pa optené e planchanan, e Urim i e Tumim i e pechero. Riba e di bintidos dia di sèptèmber, mil ochoshentibintishete, despues di a bai manera kustumber na fin di un otro aña na e lugá kaminda nan tabata depositá, e mesun mensahero selestial a entregá nan ku e enkargo aki: ku mi mester ta responsabel pa nan; ku si mi laga nan bai sin kuidou, òf dor di kualke negligensia di mi, lo mi wòrdu kòrtá afó; pero ku si mi lo usa tur mi esfuersonan pa preservá nan, te ora ku e, e mensahero, lo bini pa nan, nan lo wòrdu protehá.

“Pronto mi a haña sa e motibu dikon mi a risibí enkargonan asina estrikto pa tene nan sigur, i dikon e mensahero a bisa ku ora mi a hasi loke tabata rekerí di mi parti, e lo bini pa nan. Pasobra asina a sa ku mi tabatin nan, a kuminsá usa e esfuersonan di mas pisá pa kita nan for di mi. A rekurí na tur sorto di strategia ku por a wòrdu inventá pa e propósito ei. E persekushon a bira mas amargo i severo ku promé, i multitutnan tabata kontinuamente riba alèrta pa kita nan for di mi si ta posibel. Pero pa medio di e sabiduria di Dios, nan a permanesé sigur den mi mannan, te ora mi a kumpli ku nan loke tabata rekerí di mi. Ora ku, segun e akuerdo, e mensahero a bini pa nan, mi a entregá nan na dje; i e tin nan den su enkargo te dia djawe, esta e di dos dia di mei, mil ochoshentitrinti ocho.

Pa un relato mas kompleto, wak José Smith—Historia den e Pèrla di Gran Presio.

E registro antiguo asina saká for di tera komo e bos di un pueblo papiando for di suela, i tradusí den lenguahe moderno pa medio di e don i poder di Dios manera testiguá pa afirmashon Divino, a wòrdu publiká pa promé biaha na mundu na ingles na aña 1830 komo The Book of Mormon.