Au Epikopo
Faanoanoaga ma To‘esega


FaanoanoagaToesega ma ,” Punaoa Faufautua (2020)

“ Faanoanoaga ma To‘esega,” Punaoa Faufautua

Faanoanoaga ma To‘esega

O faanoanoaga e mafai ona avea ma lagona mamafatu. Toeitiiti lava o tagata uma e iai se aafiaga i se taimi o le olaga. O le oti o se vaega o le fuafuaga o le fiafia a le Atua, ae oo lava i lena malamalamaaga, e toatele tagata e faigata ia i latou ona talia lagona lea e siomia ai le toesea o se tasi e latou te alolofa i ai. I le ma lenei, o le oti e le na’o le pau lea o le pogai o le faanoanoa; o isi ituaiga o faanoanoaga e faaosofia ai lagona o le faanoanoa, e pei o le lēai o se galuega, se fesootaiga, soifua maloloina ma isi. O le faavauvau o se tali masani atu lea i faanoanoaga ma se lagona faasolo i luga o le ala i le olioli, e lē o se faaalia o se vaivaiga po o se leai o se faatuatua i le Atua po o Lona alofa.

O i latou o e mafatia e manaomia le taimi e faatinoina ai o latou faanoanoaga, ma e latou te manaomia uo ma aiga lagolago ia faatasi ma i latou i lea aafiaga. O le aofai o le taimi e manaomia mo le faanoanoaga e faagasolo ai lona taualumaga masani, ma le maloloina e eseese mai lea tagata i lea tagata, e faalagolago lea i ni faiā patino. Pe sa faafuasei le toesea, pe sa faamoemoeina ma le tiga? I le tulaga o le maliu, o le a le vavalalata faalelagona o le tagata faanoanoa i lē ua maliu? O le a se tele o le faalagolago o le tagata i lē po o le mea ua to’esea? O nei mea atoa ai ma nisi e faatele ai lo tatou malamalamaaga i le ala e fesoasoani ai i sē o loo faanoanoa.

O ni isi tagata e ono manaomia le aloese mai mea ia e faamanatu mai ai lo latou faanoanoa, a o isi e ono maua le faamafanafanaga i manatuaga. O ni isi e ono manaomia le taimi e faamatuu ese ai ona faato’a toe lagona ai lea o le mafai na toe mafuta pe auai i sauniga lotu ma gaoioiga, a o isi e ono faananau vave i fesootaiga faaagafesootai. E eseese uma lava tagata, ma o auala taitasi o le agai i luma o le a eseese foi.

A o e auauna atu i se tasi o loo tauivi ma faanoanoaga, ia mua’i ma uluai faaali atu le alofa. O faaupuga e talitutusa nei e ono fesoasoani ia te oe e faaali atu ai le loto malamalama:

  • “Ou te le iloa po o le a se tala e fai atu, ae ou te manao ia e iloa ou te manatu alofa ia te oe.”

  • “E te le tau talanoa mai pe a fai e te le mana’o ai, ae o lea ou te iinei e faalogo atu pe a e manao ai.

  • “E leai se mea e afaina ai le i ai o lagona eseese mai lea aso i le isi aso, po o le tasi taimi i le isi. E leai se auala e tasi e sa’o mo lagona. Tau lava ina tuuina atu o oe lava e talia o lagona a‘o faagasolo mai.”

  • “Ua ou matua faanoanoa lava ona ua e oo i lenei mea.”

Malamalama i le Tulaga

A o e auauna atu i se tasi o loo tauivi ma faanoanoaga, manatunatu e fai atu fesili faapei ona tuuina atu i lalo i se ala agalelei ma le alofa e fesoasoani ia te oe ia malamalama i ona popolega, manaoga, ma tulaga.

  • O faapefea ona e talitalia?

  • Pe a fai o loo sologa lelei lou aso, o le a le mea e foliga mai o loo faia se eseesega aoga ?

  • O fea e te sulufai i ai mo le lagolago faalelagona?

  • O a ni mea patino ua fai atu ai tagata pe ua faatino foi ua fesoasoani ai ia te oe? O le a se mea sa le’i fesoasoani ia te oe?

I le ma lenei foi, e mafai ona fesoasoani le iloaina o taualumaga eseese o faanoanoaga. O le toatele a o tagata e laasia vaega e lima o faalogoga pe a latou faanoanoa: faafitia, ita, fefaataua’i, popole, ma fetuuna‘iga. E mafai ona tutupu mea nei i soo se faasologa, ma o nisi e laaloa pe toe tupu pea e sili atu ma le fa‘atasi. O vaega taitasi o le faagasologa o le mafatia e ono moomia ai se isi faiga ese e i latou o e auauna atu. O se faamatalaina patino lea o vaega taitasi:

  • Faafitia: O le faafitia o se vaega masani muamua lea o le faanoanoa. O i latou e lagonaina le aafiaga o le faafitia e ono teenaina le mea ua tupu, e gapēpē lagona, pe faate’ia i le aafiaga. Pe a lagona e se tagata lea laasaga, e tele ina sili ona talanoa ma le loto malamalama tele pe faaalu le taimi na’o na nonofo filemu faatasi ma ia.

  • Ita: I lenei laasaga, e ono taula’i atu e le tagata le ita i le Atua, i latou lava, pe o isi tagata o siomia ai latou. Mafaufau i le uunaia o le tagata e tausia se apitalaaga o nei faalogoga ita. E na te ono faia se faaiuga e faaleaoga le apitalaaga i le te’a ese atu ai ma le laasaga lea, a e mo le taimi nei, e mafai ona tuuina atu ai se ala faaulufafo saogalemu mo le ita.

  • Faafetauaiga: O se tasi ua i ai i lea laasaga o le fefaataua’i e ono mafai ona taumafai e feutaga‘i faatasi ma le Atua ma fai atu le fesili “a e a pe afai” (e pei o le “A e a pe a ou folafola atu o le a tausi sili atu lo‘u taulima leleia o ia ” pe “E a pe a ou alu i le malumalu i vaiaso taitasi?”). E tele ina lagona e tagata le tausalaina e uiga i lo latou le gafatia ona puipuia le tagata o lē ua maliu pe lavea‘iina mai le malaia ua tupu. Pe a oo ina aafia se tasi i le vaega lenei i se tulaga o le maliu, atonu e mafai ona fesoasoani le fai atu ia te ia pe o le a lona talitonuga o le a le manaoga o le tagata ua maliu i le mea e fai i lona agai ai i luma i le olaga.

  • Popole: I le laasaga lea, e ono lagonaina e tagata le gaogaoi, le mafaia o se mea, leai se faamoemoega, ma le leai o se fiafia i faatinoga masani i aso taitasi o le olaga. Atonu e amata ona latou faamaamulu ese mai isi tagata. Afai e tumau se tasi i lenei laasaga mo se taimi faaumiumi (fa e oo i le ono vaiaso), atonu e manaomia ona tuu atu o ia i se vaega lagolago o le faanoanoa po o tagata polofesa i le soifua maloloina faalemafaufau.

  • Fetuuna‘iga: I le laasaga lenei, e suia malie ai tagata i so latou tulaga masani fou: E mautu lo latou tulaga faalemafaufau, ma latou aoao e feagai ma le faanoanoa. Atonu e fesoasoani le toe faamautu atu ia i latou e le afaina le faia o ni fetuunaiga, ma faapea, i le tulaga o le maliu, o lē pele ia latou ua to’esea e mannaao ia latou saili atu le fiafia.

Fesoasoani i le Tagata

A o e saili e fesoasoani atu i le tagata, mafaufau i faamatalaga nei:

  • Fesoasoani i le tagata ia iloa e i ai tulaga lelei o le faanoanoa. Atonu o nisi e ono vaai i le faanoanoa o se faailo o se faatuatua ua faavaivaia, a e e taua i tagata ona faatagaina latou lava ina ia faanoanoa. O le talanoaina faapea na oo lava ia Iesu na lagonaina le faanoanoa, e mafai ona fesoasoani i tagata ia malamalama ‘e lē o faailoa ai se leai o se faatuatua (tagai i le Ioane 11:32--36).

  • Fesoasoani i le tagata ia iloa e faanoanoa uma tagata i la latou lava ala. E leai se auala se tasi e taulimaina ai le mafatia, ma o tagata uma o le a eseese le ala e tali atu ai. E le tatau i le tagata ona lagona le tausalaina mo le lagonaina pe lē lagonaina foi i se ala patino.

  • Faailoa atu le loto malamalama (ma faaauau pea ona faia i le leva ai ona mavae o le mafatia).

    • Tatalo mo le taitaiga i mea e tautala atu ai. O le faamafanafana atu i se tasi e mafai ona faapopoleina ai, ae e tele lava ina sili atu le aapa atu ma fai atu se tala nai lo le leai o se tala e faia. E taua mo tagata o e o loo mafatia lo latou iloa e te manatu alofa ma manao e lagolagoina i latou.

    • Manatua ia magafagafa. O ni isi o faamatalaga e lelei ona faamoemoega ae atonu e le loto malamalama i le vaaiga a i latou o loo i ai le faanoanoa. Atonu o faataitaiga o loo i lalo o le a tele atu le faatiga nai lo le aoga:

      • “O se vaega o le fuafuaga a le Atua.”

      • “O le mea taua …” (“O le mea taua e latou te le’i tigaina,” “O le mea taua lea ua mafai nei ona e faauo faamasani isi tagata,” “O le mea taua lea ua mafai ona e saili se galuega e fiafia i ai,” ma isi).

      • “Sa oo ia te a’u se aafiaga faapena.”

      • “Auauna atili.”

      • “O le a faasolo ina lelei mea i le gasologa o le taimi.”

      • “E tatau ona e …” po o le “O le a e …”

      • “Ua i ai o ia i se nofoga sili atu”

    • Nai lo lena, e te ono:

      • Faapea atu, “Ou te le iloa po o le a se tala e fai atu, na’o na faailoa atu ia te oe, o loo alofagia oe e le toatele e aofia ai ma a’u.”

      • Faapea atu, “O loo o’u tatalo mo oe.”

      • Ia faailoa atu i le tagata mafatia e ala i au upu ma faatinoga o loo e mafaufau atu ia te ia. O le aapa atu e mafai ona faigofie e pei o le auina atu o se tesi (feau tusitusi i le telefoni).

      • Faaalu se taimi faatasi ma se tagata o loo mafatia.

  • Faalogo. O le tuuina atu o se fautuaga pe talanoa atu i le tagata e le na’o le pau lena o le ala e fesoasoani ai. Afai e te faalogo ma tuu atu i le tagata e faailoa ona lagona, o se faatinoga lena o le a lelei ona taliaina ma aoga. O le na’o le nofonofo faatasi ma le tagata o se auala le magagana lea e faailoa ai le lagolagosua. I le na’o le faalogo e mafai ona faigata aua atonu e te ono lagona ai e le lava mea o e faia e foia ai le tiga, a e o le faalogo lava ia o se faatinoga fesoasoani ma lagolago.

  • Aua le tali atu. A o savalia e tagata laasaga faalelagona o le faanoanoa, atonu e latou te ono fai mai ai ni tala pe fai ni mea e le o ni o latou uiga masani. Ia onosai, ma iloa o na uiga faaalia e tele ina faailoa ai le tulaga ua i ai le tagata i le gasologa o laasaga o le faanoanoaga.

  • Faatumau le lagolago atupe a maea le mafatiaga. Uunai taitai o le Ekalesia, uso ma tuafafine o auaunaga, aupaia o le uarota, ma uo e faaauau a latou taumafaiga ia lagolago atu faalelagona ia umi lava i le mavae ai ona tupu le faalavelave. O le faanoanoa o se faagasologa lea e mafai ona alu ai masina ma tausaga.

  • Ia mataala mo faamatalaga ma amioga tau pule ile ola. Afai o se tagata o loo faanoanoa ua talanoa e uiga i le pule i le ola, ia ia manatu mamafa i ai i taimi uma. Tagai i le Itulau Pule i le Ola i luga o Punaoa Faufautua. Afai o e popole e uiga i le saogalemu o se tasi, ia vave faafesootai loa auaunaga o faalavelave faafuasei faale soifua maloloina i le lotoifale po o le ofisa o Auaunaga mo Aiga (nofoaga o loo maua ai). Atonu e mafai foi ona faafesootaia e taitai o le Ekalesia le laina fesoasoani a le Ekalesia mo se fesoasoani i lea mataupu. Asiasi i le suicide.ChurchofJesusChrist.org po o le vaega o le Pule i le Ola i totonu o le polokalama o le Gospel Library ia maua laina fesoasoani leai se totogi i le lalolagi ma punaoa mo le fesoasoani ai i tagata o loo tauivi ma faigata e faatatau i le pule i le ola.

I le tulaga o le maliu o se ua pele, o le faagasologa o le faanoanoa e ono aofia ai le fesoasoani i le aiga mo le sauniga maliu po o le falelauasi. O le fuafuaina ma le auai i se maliu e mafai ona faigata mo tagata o e o loo faanoanoa pea. E taua le magafagafa i o latou manaoga ae o loo e tuuina atu le lagolago ma le faamafanafanaga. E maua faamatalaga i le faatautaiga o maliu ma isi sauniga e fesootai i le vaega 29.6 o le Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (ChurchofJesusChrist.org). O nisi nei o taiala faaopoopo ia manatua:

  • O sauniga maliu o loo faamoemoe ina ia faamamaluina ai le soifua o le ua maliu ma ia fesoasoani ia i latou o e o faanoanoa ia maua le faamafanafanaga ma le filemu. E tele lava o le maliu o se vaega patino o le agai i luma i le faagasologa o le faanoanoa. O lea la , e taua ai le magafagafa i manaoga ma faanaunauga a tagata po o tagata o le aiga o e o loo faanoanoa. O le talanoaina o le ata o le faaolataga ma le mana o Iesu Keriso e tuuina atu ai le faamafanafanaga e mafai ona fesoasoani ai. E taua foi le faaaluina ia lava se taimi e faamamaluina ai le tagata maliu ma manatuaina ana sootaga ma ona uiga lelei.

  • O tagata o loo faanoanoa atonu e ono filifili pe leai foi e fai ni a latou tautalaga pe auai i taualumaga o le sauniga. O se filifiliga patino lenei mo latou e fai.

  • I soo se saunoaga e te faia i le maliu, manatua e ta‘u atu le loto malamalama. Uunai isi o e e lauga (taitai o le Ekalesia, uso ma tuafafine auaunga, tuaoi, ma isi) ina ia nofouta foi i a latou saunoaga.

Atonu o tulaga tautupe e ono avea ma popolega i le taimi o le maliu ma i le mavae ai. Afai ua toesea se sa nafa ma le tausiga o le aiga po o le fatuaiga, atonu e popole le aiga i tulaga tautupe i le agai ai i luma. Saili i le taitaiga faaleagaga a o e mafaufau i le ala e ono taulimaina ai e fesoasoani po o polokalama faale-Ekalesia nisi o nei popolega.

Lagolago le Aiga

I le faalagolago ai i le tulaga o i ai, atonu foi o tagata o le aiga ma isi uo vavalalata o loo tauivi foi ma faanoanoaga, aemaise lava pe afai o le faanoanoaga e fesootai ma le toesea ai o se ua pele. Manatunatu i faamatalaga o loo i lalo o le “Fesoasoani i le Tagata” mo tagata taitoatasi o le aiga ma le uo felatai.

E tusa lava pe afai o le faanoanoaga o loo aafia ai na’o le tasi le tagata o le aiga, atonu e te mana’o e fesili atu po o faapefea isi tagata o le aiga. Atonu e latou te manaomia le lagolago e fesoasoani ai i se tagata o le aiga o loo iai sona tauiviga.

Faaaoga Punaoa a le Uarota ma le Siteki

Pe a talafeagai ai, mafaufau e fesili atu i taitai o le uarota ma isi tagata faatuatuaina e tuuina atu le lagolagosua faifaipea. Talosaga mo le faatagaga a le tagata ao lei talanoaina ma isi le tulaga

  • Uunai le aiga potopoto o le tagata ma uso ma tuafafine mo auaunaga ina ia mataala. O le faagasologa o vaega o le faanoanoa e mafai ona umi le taimi, ma e ono manaomia e le tagata le fesoasoani faaopoopo mo sina taimi. O lena lagolago e tatau ona faaauau pea mo se taimi faaumiumi i le mavae ai o le maliu.

  • O ni isi tagata e ono aoga i ai le auai ai i se vaega lagolago. O vaega e mafai ona matua fesoasoani tele mo tagata o e e manatu e leai se tasi e malamalama i lo latou tulaga po o o latou lagona. O ni isi vaega e mafai ona o’o atu i ai e ala i faasalalauga faaagafesootai (Inotoneti ma isi). Fomai o aiga, fale maliu, ma faalapotopotoga mo tagata matutua e ono mafai foi ona fesoasoani atu ia te oe e faailoa vaega lagolago i totonu o lou lotoifale. O le Tautua mo Aiga e latou te le ofoina atu vaega lagolago mo faanoanoaga, a e atonu e mafai ona e faafesootaia lo outou ofisa o Tautua mo Aiga (i nofoaga o loo maua ai) ina ia maua ai faamatalaga ma fautuaga.

  • Fesoasoani i le tagata ia mauaina le fesoasoani faapolofesa pe a tatau ai. O le faanoanoa o se lagona e mafai ona lavelave, ma o se tasi o loo i ai faanoanoaga e ono manaomia le fesoasoani mai se tagata e tomai faapitoa faapolofesa. Tagai i le itulau Punaoa Faufautua o loo i le soifua maloloina faalemafaufau.